Otprilike na polovici aktualne sezone, najveća koncertna dvorana u Hrvatskoj, Vatroslava Lisinskog, danas će proslaviti svoj 44. rođendan. “Radi se o posebnom danu za sve nas koji radimo u dvorani, koji je svojevrsna kruna koncertnog života u protekloj godini.
Ove će godine tema biti mađarska glazba, a podnaslov koncerta je ‘čardaš’, ples poznat po velikoj strasti, s kojom ćemo se oprostiti od uspješne godine iza nas, ali i uhvatiti se u koštac sa svima što nas čeka u 2018.”, kaže Dražen Siriščević, koji je već osam godina na čelu ove institucije. Iako su karte za koncert, na kojem uz Simfonijski orkestar HRT-a nastupaju pijanist Ivan Krpan i operna diva Lana Kos, odavno rasprodane, Siriščević naglašava da svi zainteresirani i dalje mogu kupiti karte za program nakon svečanog koncerta, na kojem će se proslava uz živu glazbu nastaviti u predvorju dvorane.
Violinističke zvijezde
Rođendan Lisinskog kalendarski se gotovo poklapa s dolaskom nove godine, a, kako kaže Siriščević, u 2018. će ući vrlo ambiciozno i s dvije velike želje - onom o uspješnoj prezentaciji i izvedbi programa, te onom o poboljšanju tehničkih uvjeta u dvorani.
Dio programa posvećen klasičnoj glazbi bit će standardno bogat. Najavljena su gostovanja dvaju violinističkih zvijezda - Kineza Rayja Chena, koji će nastupiti uz Zagrebačke soliste, te Viktorie Mullove, koja će na pozornicu stati uz Bergensku filharmoniju. Zasvirat će i pijanistički velikan Ivo Pogorelić te harmonikaški virtuoz Richard Galliano.
Popularni programi
“Galliano je jedan od najvećih majstora harmonike na svijetu, koji je uspio taj instrument svojim vrsnim umijećem progurati u koncertne dvorane posvećene klasičnoj glazbi. Uzdignuo je harmoniku u razinu violine, violončela ili klavira”, objašnjava Siriščević. Još jedan od koncerata na koje je iznimno ponosan je onaj na kojem će nastupiti Simfonijski orkestar Berlinskoga radija uz Aljošu Jurinića na glasoviru i dirigenta Ivana Repušića. “U povijesti dvorane se još nije dogodilo da nam dolazi jedan od najboljih njemačkih orkestara, ali ne sa svojim dirigentom, nego s našim, a Jurinićevo soliranje je još jedan korak dalje. Ovdje ne samo da se radi o velikom umjetničkom pothvatu, nego i organizacijskom”, kaže ravnatelj.
Kada je riječ o drugom, popularnijem dijelu programa, vjerojatno najveća senzacija na repertoaru je već u siječnju, kada će se dvorana na jedan dan pretvoriti u klizalište i ugostiti Moskovski cirkus na ledu, koji je u više od 50 godina postojanja posjetio isto toliko država svijeta. “Prvi put u povijesti dvorane imat ćemo izvođače na klizaljkama. U jednom će se danu održati dvije predstave. Iako je glasoviti cirkus već bio u Hrvatskoj, nastupali su u arenama, a mi smo odlučili vidjeti kako bi to izgledalo u ambijentu koncertne dvorane. Radi se o neuobičajenom iskustvu, prepunom akrobacija, atraktivnih kostima, cirkuskih vratolomija, klaunova... Produkcijski se radi o vrlo kompliciranom projektu, ali mi volimo izazove koji rezultiraju spektaklom za publiku”, najavljuje Siriščević, te nadodaje da valja izdvojiti i, na primjer, koncerte Pavela i Detoura za Valentinovo, Miroslava Škore za Dan žena te Dianne Reeves, peterostruke dobitnice Grammyja, koji je na programu također u ožujku.
Iako je dvorana više puta bila kritizirana zbog komercijalnog dijela programa, koji su neki smatrali neprikladnim za mjesto na kojem se održavaju najjači dvoranski koncerti u Hrvatskoj, njezin ravnatelj ne misli da je oko toga potrebna moralna panika. “Lisinski nudi različite programe za sve ukuse. Kad bi u Zagrebu i Hrvatskoj općenito bilo više sličnih dvorana, morali bismo raditi na profiliranju, ali na području ne samo Hrvatske, nego i cijele bivše države, u ove 44 godine nije izgrađena nijedna druga dvorana ove veličine”, objašnjava Siriščević, te nadodaje: “Moramo biti otvoreni za različite žanrove i vrijednosti. Ovo je prostor nulte tolerancije na netoleranciju.”
Problem prostora
Siriščević osobno smatra da bi Zagreb nedvojbeno trebao imati još jednu koncertnu dvoranu, što zbog programa, toliko i kako bi se olakšao rad velikom broju glazbenika. “Trebamo još jednu dvoranu kapaciteta barem tisuću mjesta, koja bi potencijalno mogla biti dom Zagrebačke filharmonije. Tako bi se oni mogli komfornije pripremati za svoje programe, a s druge bi se strane Lisinskom dalo prostora za neke druge aktivnosti. Osim Filharmonije, ovdje se ponekad priprema i Simfonijski orkestar HRT-a, koji također nema svoj adekvatan prostor. To može biti vrlo komplicirano jer je teško pripremiti produkcijski zahtjevnije programe kada je prostor uvijek zauzet”, kaže Siriščević te dodaje da je jedan od onih koji već godinama sanjaju da će se obližnji derutni Paromlin prenamijeniti u novu dvoranu.
Osim što se nada da će se u proračunu u budućnosti pronaći novac za jedan takav projekt, već duže vremena skreće pažnju i na to da sam Lisinski vapi za ozbiljnim infrastrukturnim i tehničkim intervencijama, a jedan od spomenutih ciljeva za 2018. godinu mu je upravo pribavljanje sredstava za tu svrhu. “Činjenica je da će, što se obnova više odugovlači, troškovi biti veći, a problemi se nažalost još uvijek rješavaju samo kozmetički”, kaže te dodaje da je situacija slična i kada je riječ o tehničkoj opremi: “Oprema stara 20 godina u svijetu je već rijetkost. Događa se da kada nam dolaze vrhunski glazbenici te imamo veliki jaz između njihovih očekivanja i onoga što mi imamo. Moramo biti diplomatski vrlo vješti da ih uvjerimo da možemo napraviti kvalitetan koncert i sa starijom opremom.”