Allegro, Adagio, Menuet, Sarabanda, Gigue - u 10 minuta zapravo proživiš cijeli mali život, kaže Laura Vadjon plastično opisujući baroknu glazbu. Ona je prva hrvatska umjetnica na baroknoj violini i vodeće ime u reprodukciji glazbe starih epoha u Hrvatskoj, a za sebe kaže da je barokerica.
- Zbog te brzine promjena i različitosti, mi jako dobro korespondiramo s mladim “here and now” generacijama - dodaje Vadjon, koja je ujedno ravnateljica Hrvatskog baroknog ansambla, koji slavi 20. obljetnicu postojanja i priprema slavljenički ciklus koji započinje ove nedjelje prvim koncertom u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda.
- Prvi koncert nosi naslov “Nord&Sud”, a pridružit će nam se dugogodišnji prijatelj ansambla, ponajbolji barokni violinist današnjice, Talijan Enrico Onofri. Izvodit ćemo djela koja nikada nisu izvođena u Hrvatskoj, iz pera kompozitora poput Pergolesija, Durantea, Sammartinija, Lea i Scarlattija - ponosno će Vadjon. Slavljenički ciklus nastavit će se koncertima koji će se održavati jednom mjesečno sve do kraja svibnja.
Zvučna imena
Specifičnost je HRBA da izvodi glazbu starih epoha, napose baroknu glazbu, na način na koji se ta glazba izvodila u trenutku kad je pisana, na starim instrumentima ili njihovim replikama.
Metalne žice zamijenili su crijevnatima, imaju gudala različitih duljina s opasnim špicama, drvene puhače, prirodne trube i rogove, stilska čembala i orgulje... Čitali su knjige i traktate, kaže Vadjon, proučavali originalne partiture i kontekst njihova nastanka te način tadašnje artikulacije. Pohađali su seminare i majstorske radionice kod najboljih europskih umjetnika i profesora. Počeli su kao mala grupa entuzijasta, a danas se mogu nositi s najzahtjevnijim partiturama koje podrazumijevaju i zavidan izvodilački sastav.
Današnji ansambl čine ponajbolji instrumentalisti mlađe generacije koji ne zanemaruju vještinu i virtuoznost stečenu studiranjem sviranja na modernim glazbalima, no u svom su daljnjem radu spremni istražiti nove i uvjerljivije interpretacije i artikulacije, boje i afekte, karaktere i tempa, te pronaći drukčiji zvukovni sklad, pa čak i prividan, ponekad željeni nesklad, iščitavajući partiture s uvijek novim spoznajama o stilu, duhu i poetici vremena u kojem je glazba nastala.
U svojoj jubilarnoj dvadesetoj sezoni HRBA priprema svečani program.
- Pridružit će nam se naši dugogodišnji, omiljeni i uvaženi gosti i suradnici, koji su tijekom proteklih dvaju desetljeća ostavili značajan trag u radu i razvoju HRBA-e. To su najzvučnija imena europske barokne scene: Catherine Mackintosh, Enrico Onofri, Herve Niquet, Adrian Butterfield, Laurence Cummings i Andreas Helm. S veseljem su prihvatili poziv za sudjelovanje u ovoj posebnoj sezoni i poslali najsrdačnije čestitke na našem jubileju. Programi su i izborom repertoara prigodno slavljenički obojeni, uz sudjelovanje svih članova HRBA-e - rekla je Vadjon.
Velika je novost, objašnjava, što će 15. prosinca, u sklopu koncerta “Exsultate!”, svirati isključivo djela W. A. Mozarta, ali na instrumentima iz klasičnog perioda, i tu će se prvi put predstaviti kao barokni ansambl koji svira i klasiku.
- Meni je iznimno važno da se naš pristup muziciranju ne doživljava kao nešto staromodno, rigidno, dosadno i uvriježeno. Volimo pomake, istraživanja i različite stilove. Zato često kažem da imamo programe “barock’n’roll” i sigurna sam da naša publika to čuje, prepoznaje i voli. Imamo vjernu i brojnu publiku svih dobnih skupina, a dvorana HGZ-a na našim je koncertima uvijek puna i traži se karta više.
Pristup interpretaciji mora biti kreativan, stilski čist, ali zanimljiv i zabavan, da bi publici bio uvjerljiv. Ali ne nužno zabavan u nekom profanom smislu. Barokna je glazba brza, dinamična, stavci su kratki, kontrastni, teme i glazbene misli jednostavne i brzo se izmjenjuju, a to dobro korespondira s današnjim vremenom i brzinom životnog tempa - ističe Vadjon.
London
No, zašto baš barok?
- Smatram se sretnom jer su me životne okolnosti i vlastiti glazbeni ukus doveli u priliku da mogu svirati i baviti se onim što me najviše veseli i ispunjava. Još kao dijete odlazila sam na koncerte Zagrebačkih solista, čija sam poslije i sama bila članicom, i vjerujem da je već tada taj zvuk odredio moju budućnost i senzibilitet. Nakon studija moderne violine i brojnih nastupa, čak i zvjezdanih trenutaka kad sam imala prilike izvoditi koncerte Čajkovskog, Prokofjeva, Sibeliusa, Mozarta… s orkestrima u Hrvatskoj, susret s glazbom baroka i baroknom violinom 1995. bio je presudan i odredio je moj daljnji put - naglašava.
Laura je i umjetnička ravnateljica Korčulanskog baroknog festivala i redovita profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je zaposlena od 1995., a od 2002. predaje komornu glazbu i studentima nudi opciju upoznavanja tzv. povijesno obaviještenog pristupa interpretaciji rane glazbe. Mnogi bivši studenti, pa i studenti završnih godina Akademije koji slušaju njezin kolegij, pridruže se ponekad Hrvatskom baroknom ansamblu ili čak postanu njegovi članovi.
Laura je članica London Handel Orchestra, ansambla koji djeluje u Velikoj Britaniji, i svako proljeće provede nekoliko tjedana u Londonu na prestižnom London Handel Festivalu izvodeći glazbu G. F. Händela.
- Mogu se pohvaliti da sam odsvirala više od deset Händelovih opera, isto toliko oratorija, a o instrumentalnim kompozicijama i kantatama da i ne govorim. Boravak u Londonu i svirka s ovim umjetnicima moje je godišnje punjenje baterija. U sredini koja se ovime bavi gotovo pola stoljeća i gdje su ansambli za ranu glazbu uz bok onim modernima, bitna je samo kvaliteta i dojmljiva izvedba. Moram priznati da imam i puno drugih ponuda iz inozemstva, ali moje obaveze u Hrvatskoj ne dopuštaju mi da prihvatim sve što bih htjela - dodaje Vadjon.
- Žalite li za tim? - pitam je.
- Ne, ni za čime ne žalim. To je bila moja odluka i izbor. Moja pionirska uloga prve barokne violinistice u Hrvatskoj odredila je moj put, Hrvatski barokni ansambl raste i prosperira, imam odlične grupe studenata na Akademiji, sigurna sam da će neki od njih krenuti mojim stopama i nastaviti dalje na “baroknom putu”.
- S kojim se izazovima susrećete na poziciji ravnateljice Hrvatskog baroknog ansambla? - zanimalo nas je.
- E pa, to pitanje baš pogađa u središte mojih dnevnih dilema i muka - priznaje Vadjon.
Baviti se menadžmentom i svakodnevno raditi za dobrobit i prosperitet ansambla iziskuje jako puno vremena.
- Ima dana kad zaboravim da sam primarno violinistica i budem nervozna što mi je vrijeme za kompjuterom uzelo previše sati. Ali, vjerujte, bez silnog angažmana, svakodnevnih e-mailova, dopisa, ponuda, natječaja, izvještaja, pisanja molbi i traženja sponzora, ansambl ne bi bio ovakav kakav je danas. Kad konačno uzmem violinu u ruke, zapravo se spasim i smirim. Meni je još uvijek jako važno kako sviram i violina je moja meditacija, i mir i nemir, ali svakako velika radost i najbolja prijateljica - ispričala je Vadjon.
Klasika i mladi
Dvadeset godina, koliko slavi ansambl, slavi i sama Laura. Te, 1999., godine poznati glumac Sreten Mokrović osvojio ju je, kaže, svojim glasom i šarmom.
- Bila je to presudna godina za stvari koje su me odredile u životu - priznaje Laura, majka devetogodišnje Olge, koja već uči svirati violinu. Laura vjeruje da će kraj tate glumca i mame glazbenice njihova kći završiti u umjetničkim vodama.
- Možda će jednog dana i Olga biti violinistica pa će naslijediti moju violinu, moju najbolju prijateljicu koja je produžetak moje duše. Smatram da su instrumenti kao živa bića, jer drvo je materijal koji diše i mijenja se, a pogotovo živi kroz moju svirku, ljubav, znoj, parfem i kroz moja emotivna stanja. Instrument mora biti vezan uz glazbenika i veliki sam protivnik zatvaranja instrumenata u muzeje gdje postaju eksponati, mrtvo slovo na papiru.
U travnju ove godine objavljeno je istraživanje Royal Albert Halla i streaming servisa Deezer prema kojem je streamanje Johanna Sebastiana Bacha poraslo 270 posto, a čak 43 posto ljubitelja klasike mlađe je od 35 godina. No, je li moguće i mlade u Hrvatskoj zainteresirati za klasičnu glazbu i pokazati im da ona nije dosadna, kako su mnogi skloni vjerovati, pitali smo Vadjon.
- Mi u Hrvatskoj imamo odlične glazbene škole i još uvijek postoji tradicija da djeca uče svirati instrumente i prolaze određeno glazbeno obrazovanje izvan osnovne škole. Imamo sve više mladih umjetnika zvijezda, koji su sve samo ne tipični klasični uštogljeni glazbenici. Pritom ne mislim na crossovere, iako i to može pridonijeti popularizaciji i nemam ništa protiv takvog pristupa, no mislim da treba dati šansu izvornoj klasičnoj glazbi. Upoznati je i dati joj priliku da vam se svidi - smatra Vadjon.