Devetom simfonijom u d-molu op. 125 zagrebačka Muzička akademija obilježila je 9. studenoga u dvorani Lisinski 350 godina Sveučilišta u Zagrebu. Povijesno važno simfonijsko djelo u koje je tonski majstor prvi put uveo vokal postalo je nakon početnog neuspjeha 1824. godine opće mjesto ushita i slavlja, ali i ponekog prijepora što mu, međutim, nije zapriječilo put do amblematskog znaka udružene glazbe i poezije u svakoj prilici koja je na svoj način željela slaviti slobodu i bratstvo čovječanstva.
Devetu su, primjerice, u 2. svjetskom ratu izvodili i saveznici i nacisti slaveći Hitlerov rođendan, Wagner ju je smatrao najvećim djelom ikad napisanim, Verdiju se nije svidio finale s Odom radosti, a ipak je baš ta glazba s Leonardom Bernsteinom pratila rušenje Berlinskog zida, bila je i dio Kubrickova filma "Paklena naranča" da bi na kraju kao službena himna dospjela i do Europske Unije po kojoj je danas poznaje cijeli svijet.
Simfonijski orkestar
Bolje išta nego ništa - reći će zlobni glazbeni znalci aludirajući na notornu činjenicu da veći dio toga svijeta iz cijele opsežne simfonije poznaje samo gromoglasnu temu finala, baš kao što svi misle da znaju i Orffovu kantatu "Carmina burana" zato jer poznaju uvodni i završni zbor "O fortuna" ili prve prepoznatljive taktove Straussove simfonijske pjesme "Tako je govorio Zaratustra"...
Našlo bi se još takvih primjera polovičnog i površnog poznavanja klasike, no Beethovenova "Oda radosti" sa stihovima Friedricha Schillera svakako je paradigmatična natuknica za "funkcionalnu" svrhu kad treba što proslaviti, premda joj temeljna humanistička ideja o bratstvu svih ljudi još uvijek visi u zraku, a sva je prilika da će tamo još dugo ostati.
Simfonijski orkestar i zbor Muzičke akademije
U svakom slučaju i u ovoj prigodnici obljetnice zagrebačkog Sveučilišta Beethovenova je simfonija poslužila svrsi, štoviše, naša mlada studentska reprezentacija pokazala se doraslom zadaći koju je u sadržajno žustrim tempima s mnogo mara za finoću detalja i energiju ukupnosti doživljaja vodio dirigent/pedagog Mladen Tarbuk.
Uz Simfonijski orkestar i zbor Muzičke akademije, koji je odlično pripremila Jasenka Ostojić, Cappellu Odak te dobro odabrane vokalne soliste Dariju Auguštan, Emiliju Rukavinu, Roka Radovana i Mihu Bolea, najnovija zagrebačka studentska Deveta bila je u cjelini zanimljivija od mnogih profesionalnih izvedbi.