BEND MANNTRA

VIDEO: Priča o istarskim glazbenicima koji uspješno kombiniraju folk i etno nasljeđe s modernim rockom te promiču hrvatsku baštinu u inozemstvu

    AUTOR:
    • Ivana Vašarević

  • OBJAVLJENO:
  • 23.08.2019. u 15:58

Matteo Prodan / Sonicyut

Manntra

 

Marko Matijević Sekul (vokal, gitara i synth), Marko “Pure” Purišić (gitara), Boris Kolarić (gitara, gajde i mandolina), Andrea Kert (bubnjevi) i Maja Kolarić (bas) - ova petorka čini Manntru, rock/metal/ folk/industrial bend nastao u Umagu krajem 2011. godine.

Njihova tri studijska albuma - “Horizont”, “Venera” i “Meridian” - odlično su prošla kod publike, a originalnost te onaj sudbonosni “faktor X” priskrbili su im veliku popularnost i izvan granica Lijepe naše. Rijetko koji domaći bend tako dobro i smjelo promiče hrvatsku baštinu u inozemstvu, a ovogodišnji nastup na Dori Manntri je definitivno otvorio vrata i prema novim obožavateljima, koji dosad možda i nisu bili previše “ludi” za žanrom koji oni doslovce žive.

Osim toga, petorka je ovih dana potvrđena i kao jedan od izvođača na 15. Pozitivnom koncertu koji će se 22. i 23. studenoga održati u zagrebačkom Domu sportova, a u sklopu inozemne turneje, na koju su krenuli ovo ljeto, nastupit će i s njemačkim industrial velikanima, bendom Die Krupps.

- Iskreno, nismo ni znali da će se Dora ove godine opet održavati. Na YouTubeu su nam počeli pisati komentare kako bismo se trebali prijaviti, pa smo to iz znatiželje i čiste zafrkancije i napravili. Prvotna ideja bila je poslati pjesmu s klapom koja se nalazi na našem novom albumu, sve je već bilo odlično iskombinirano - hrvatska tradicija, rock, metal - ali kako je ta trajala skoro četiri minute, a Dora ima zadanu formu i pjesma mora biti kraća, odluka je pala na ‘In The Shadows’ koja je sa 2.59 bila taman - kaže nam frontmen Marko.

Završili četvrti

Manntra je natjecanje završila na četvrtom mjestu, a to, vjeruje pjevač, i nije loš rezultat za outsidere poput njih. Osvojili su simpatije publike i svi u bendu misle da su ljudi ostali ugodno iznenađeni činjenicom da se glazba njihova žanra našla na Dori, što je svakako dobra promjena. Manntri je sve to bio svojevrsni eksperiment. Znali su da ne mogu biti u sredini - mogli su ući ili u top 5 ili biti na samom dnu tablice.

 

- Za nas je to bilo bacanje u vatru, jer nikad ne znaš kako će ljudi reagirati, ali evo, ispalo je zanimljivo - zadovoljan je Sekul. Original pjesme “In The Shadows”, kao i cijeli novi album koji je rađen za strano tržište, bend je snimio na engleskom jeziku, a hrvatska verzija već spomenutog singla napravljena je tek poslije Dore.

Manntra je posljednjih godinu dana u Beton studiju snimala aktualni nosač zvuka “Oyka!”, a paralelno s tim odrađivali su i koncerte. Bio je to težak proces, ali sve je ispalo super i svi su zadovoljni rezultatom. Bend je vani uspio potpisati i ugovor s jednom od najvećih izdavačkih kuća (Schubert Music Publishing), a njihovi partneri, vrlo jaki u rocku i alternativi općenito, ujedno su im i diskografi.

Ove godine polako se kreće s novom turnejom, već su dogovoreni koncerti u Njemačkoj i Austriji s bendom In Extremo, album je ugledao svjetlo dana krajem srpnja, a 2020. Manntru čeka još više nastupa, što samostalnih, što tour supportova. Osim “In The Shadows”, objavili su još dva spota - za drugi singl “Yelena” i treći “Murter” - to im je, kažu, prva pjesma na njemačkom jeziku na kojoj gostuje i pjevač In Extrema. Upravo je on napisao sve riječi, spot su snimili na Murteru i bend vjeruje da će se pjesma svidjeti Hrvatima u domovini, ali i Njemačkoj, baš kao i samim Nijemcima koji su na bilo koji način povezani s Hrvatskom. Na pitanje po čemu je Manntra toliko drugačija od ostalih izvođača na domaćoj rock/alternativnoj sceni, odgovara Marko.

 

- Vjerojatno smo jedini bend koji ponosno kombinira folk i etno nasljeđe s modernim rockom. Iskreno, čudi me što toga nema više. Pa Bijelo dugme je to uspješno radilo s bosanskim folklorom još prije 30 godina! Dubioza kolektiv donekle je nastavio u tom smjeru, ali kod nas u Hrvatskoj toga nije bilo, kao da smo se oduvijek sramili vlastitog podrijetla, a toliko toga imamo ponuditi zapadu, samo kad bismo to znali dobro upakirati. Manntra je, zapravo, povijesno-moderni bend s puno elemenata elektronike koji se stalno vraća u davninu. Nažalost, hrvatska izvorna glazba je zaboravljena, klape su jedine donekle preživjele i baš zato mi pokušavamo zadržati ono naše - tako smo u pjesmama imali gajde, sopele, zborove...

Srednjovjekovna hrvatska kultura nam je inspiracija, jer to je nešto na što bismo trebali biti ponosni. Danas je ona gotovo pa iskorijenjena zbog prvotnog ugnjetavanja Turske i donošenja njihove ondašnje nekulture koja je ostala prisutna u svim porama našeg društva. To je bio početak kraja razvijanja svega na Balkanu. Nadam se da smo dosad kao bend uspjeli napraviti neke pozitivne korake, da smo pomaknuli ljestvicu za hrvatski rock u inozemstvu. Mi smo imali tu ludu sreću da smo se uspjeli probiti pjevajući na hrvatskom jeziku, ali to je bila čista slučajnost i nikome ne bih preporučio da pokuša ići tim putem. U svakom slučaju, uvijek treba biti realan i zahvalan - govori frontmen Sekul.

Mornarski simboli

Pravi obožavatelji Manntre znaju da bend vrlo dobro barata povijesnim činjenicama, što i ne čudi s obzirom na to da je njihova basistica Maja profesorica povijesti i povjesničarka, a osim toga, vodi zborove te aktivno istražuje i proučava hrvatsku baštinu, “kopa” po starim spisima... Najveća želja svih u bendu jest poslati poruku da se s nečim hrvatskim vani zaista može uspjeti, da to nije sramota i da stranci to uistinu cijene. Primjerice, Manntru u Njemačkoj i Rusiji poprilično vole baš zato što je drugačija, njima možda i egzotična, a opet jako bliska.

- Na sceni uvijek imamo mornarske simbole i publika to povezuje s Mediteranom. Ne treba kopirati druge i biti siromašna replika nekog benda, to jednostavno nije recept, tako nećete biti zamijećeni. Evo, uzmimo za primjer 2Cellos, koji su obradama tuđih pjesama napravili izniman uspjeh, ali ipak sa sobom nisu pogurali neka druga hrvatska glazbena imena. Koliko god odlični bili, nedostaje im taj autohtoni dio, ovako su to mogla biti i dva Japanca, zapravo nema razlike, ako me razumijete - objašnjava Marko i dodaje kako je Manntri vizualni identitet na sceni vrlo bitan, jer bend je zapravo predstava, teatar. Šok-rock varijanta, kostimi, šminka, sve to podiže nivo benda i ono što na kraju krajeva njegovi članovi žele predstaviti.

Fanovi iz Rusije

- Mi svojom odjećom prezentiramo ono staroslavensko, naravno, sve je stilizirano i modernizirano tako da izgleda suvremenije, ali ima tu svega, pa i lažnog krzna kakvo je nosio neki staroslavenski kralj ili hrvatski knez... Proučavali smo stare slike i inspirirali se njima. Plus, tu je i neizostavan motiv mora - mene osobno more liječi i nadahnjuje. I baš to najviše privlači Nijemce, asociramo ih na naljepša ljetovanja u Hrvatskoj, dok su Rusi ‘poludjeli’ za staroslavenskim motivima jer su im jako bliski i logični, njima i njihovoj baštini - otkriva Sekul.

 

A upravo u Rusiji Manntra ima nevjerojatnih iskustava s fanovima. Ondje ih je na aerodromu svojedobno dočekalo 50-ak ljudi, čak su im donijeli darove, domaće čokolade, votke, majice i kape koje su sami šivali... Detaljno su proučili njihove tekstove i uživjeli se u njih, stvorili cijelu priču oko svega što bend radi... Imaju i svoj ruski Manntra community s oko 2000 fanova, na koncert u Sankt Peterburg ljudi su dolazili avionima iz drugih gradova...

Za kraj pitamo karizmatičnog frontmena što misli o politici u glazbi.

- U pjesmama želimo biti apolitični, barem dok se na domaćoj političkoj sceni ne pojavi netko tko će ljudima pružiti vjeru, netko tko uopće zaslužuje dobiti šansu. Nažalost, postali smo ovce, po mnogočemu smo i dalje ispodprosječni u Europi, nedostaje nam kvalitetne edukacije, a imamo strašan potencijal. Umjesto da sanja i stvara, naša mladež prisiljena je slušati o ratovima, lopovima i korupciji, a trebala bi biti fokusirana na nova dostignuća, razvoj i entuzijazam.

Htjeli bismo socijalno reagirati na ljude, ne politički, prodrmati ih i probuditi, da zbilja postanemo barem jedan od mnogih glasnika pozitivnih promjena u društvu. Sretan sam što smo dobili priliku graditi karijeru vani, što možemo dio ovog našeg odnijeti u svijet i Hrvatskoj vratiti barem djelić tog drugog svijeta, približiti nas njemu makar u malom sektoru umjetnosti zvanom glazba - zaključio je Matijević Sekul.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo