INTERVJU S JASENOM MESIĆEM

'Bez dileme, Lederer bih dao treći mandat'

    AUTOR:
    • Adriana Piteša

  • OBJAVLJENO:
  • 19.03.2013. u 10:14

Jasen Mesić bivši je ministar kulture, zastupnik HDZ-a te potpredsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Za prošlogodišnji Interliber objavio je i “Blago Jadrana - ronilački vodič po olupinama hrvatskog Jadrana” na kojem je radio s Danijelom Frkom i u kojoj je obradio više od 50 potonulih brodova. No, posljednjih se mjeseci intenzivno bavito radom Ministarstva kulture i ministrice Andree Zlatar Violić, što je bio i povod za ovaj intervju.

Predsjedništvo HDZ-a izabralo vas je za koordinatora za kulturu, medije, turizam i sport. Kako vidite svoju ulogu?

- Zajedno s kolegama iz stranačkih odbora pratiti i analizirati stanje i uskoro ponuditi programe te ih predložiti radi poboljšanja u navedenim područjima.

Je li sve pobrojano uopće moguće integrirati u jedan sustav?

- Sasvim je sigurno izvedivo naći mjesta gdje se ta područja poklapaju, a i više od toga. Recimo, katastrofalna odluka da se uvede maksimalni PDV od 25 posto, najveći od svih zemalja u okruženju, na ulaznice za koncerte, udarac je i na kulturu i na turizam i na mogućnost medijske prezentacije koncertnih događanja. Ministarstva kulture, turizma i gospodarstva trebaju se tome suprotstaviti.

Važnih četiri posto

Bivši ste ministar kulture. Budžet Ministarstva kulture na najnižoj je razini u proteklih desetak godina. Kako to komentirate?

- Kultura je u raspodjeli ovogodišnjeg proračuna pretrpjela najdrastičniji pad. Ako proračun za 2013. usporedimo s proračunom iz 2011. godine, čak i kad oduzmemo stavke za prirodnu baštinu, taj pad iznosi 60 milijuna kuna - što je za kulturu zaista mnogo. Uvjeren sam da je bilo prostora za veći budžet. Posebno je problematično stradavanje nekih djelatnosti u kulturi, a posljedice toga ćemo tek osjetiti u godinama koje dolaze. U prvom redu, to je obnova baštine i investicije u kulturi. Moralo se voditi računa i o tome da se osigura više novca kulturi, pa i zbog zbog važnosti međunarodne prezentacije hrvatske kulture u godini kad ulazimo u Europsku Uniju, baš kao što je bilo potrebno osmisliti širu koordiniraniju akciju jer je to iznimno važno. Uspjeh francuske kulturne sezone, što je projekt započet i dogovoren u vrijeme protekle Vlade, nije dovoljan. Ne znam kako aktualnoj Vladi nije jasno koliko je kultura važna, pogotovo u trenutku kad zemlja od 4,5 milijuna ljudi ulazi u integraciju gotovo 500 milijuna ljudi. To je strateško pitanje kulturnog identiteta i stvaralaštva. Sve i da nije tako, u EU je u tzv. kulturnom sektoru zaposleno četiri posto ljudi koji stvaraju veliki postotak BDP-a.

Spomenuli ste smanjenje budžeta za investicije u kulturi i zaštitu kulturne baštine. Ako novca doista nema, to jesu područja koja mogu pričekati.

- Na zaštiti baštine dovoljno se uštedjelo suspendiranjem spomeničke rente i tu je trebalo stati. Svi daljnji potezi ugrožavaju sam supstrat baštine. Nadoknađivati štetu bit će daleko skuplje. Katastrofalna je odluka da se za čitav program arheoloških istraživanja planira milijun kuna, ako znamo da se Apoksiomenu u Louvreu divila čitava kulturna Europa. Ne radi se samo o zaštiti, ulaganje u ta dva sektora direktno je ulaganje u poduzetnički sektor jer se time bave poduzeća koja plaćaju poreze, zapošljavaju ljude i nesumnjivo pridonose BDP-u. Nadalje, informacije koje govore o ukidanju projekta poduzetništvo u kulturi, ako su informacije točne, u potpunoj su suprotnosti tendencijama u EU koja programima potiče poduzetništvo u kulturi.

Što su, prema vašem mišljenju, dobri potezi Andree Zlatar Violić?

- Kad je preuzimala Ministarstvo, korektno je izjavila kako se radi o sređenom ministarstvu. I, da, naravno da su neki projekti dobri - realizacija kulturne sezone u Francuskoj te odluka o višegodišnjem financiranju kulturnih programa. No, ta će odluka dobiti pravi smisao kad se postave strateški okviri za svaki oblik kulture. Nažalost, iz toga proizlaze i moji ključni prigovori.

Smjene ravnatelja

Koji su to?

- Ministrica je najavljivala izradu strategije za sve oblasti kulture, ali ne samo da te strategije nema, nego u Saboru nismo vidjeli nijedan kompletan zakonski prijedlog. Sve što smo dobili izmjene su i dopune postojećih zakona, bilo iz kruga medijske politike ili neke kulturne oblasti koje uglavnom za cilj imaju izmjenu vodećih ljudi na određenim mjestima.

Problematična je, naravno, i izmjena Zakona o kulturnim vijećima kojim se praktički ozakonjuje sukob interesa jer se u njemu navodi da će vijeće moći odlučivati o projektima osobe koja sjedi u vijeću pod uvjetom da se suzdrži od glasanja. Ni postojeći zakon nije idealan, ali kad se krenulo u rješavanje tog problema - onda je to trebalo riješiti drukčije. Prigovori kulturne javnosti na to su veliki i bit će još veći ako se nastavi proračunski pad sredstava. Pogledajte samo kako su drastično uskraćena sredstava kazalištima u Osijeku, Zadru, Virovitici itd. Nekima nisu. Moj je prigovor i to da je ministrica mogla izbjeći smjene ravnatelja institucija koji su dobro vodili svoj posao, baš kao i velike i neprincipijelne smjene u vijećima za kulturu iz kojih je udaljen veliki broj stručnjaka.

Poseban prigovor je odnos prema ljudima koji žive i rade kulturu. Prema materijalnim pravima djelatnika u kulturi kojim se planira ukidanje posebnih i nužnih dodataka.

Mišljenje struke

Kako biste se vi postavili u slučaju HNK Zagreb?

- Dosad je bilo više natječaja. U tom su vijeću dva predstavnika Ministarstva, dva Grada, a ostalo su predstavnici struke, odnosno članovi ansambla.

To je vijeće svaki put podržalo sadašnju intendanticu. Ja bih kao ministar slijedio mišljenje struke. Najave da će se ovdje ići do kraja makar se izgubilo više od 40 milijuna kuna odlučnost je na krivom mjestu. Odlučnost je trebalo pokazati prilikom obrane proračuna za kulturu.

Podržali biste odluku Vijeća, čak i ako mislite da se radi o osobi koja nije dobro rješenje?

- Stav o poštivanju struke ne smije biti deklarativan. U suprotnom, ulazimo u opasne presedane.

Ključan je javni interes, a ne profitabilnost

Kako komentirate izmjene Zakona o elektroničkim medijima?

- Raspravljajući o tome što država treba financirati, zaboravljeno je da je javni i društveni interes glavni kriterij. Je li National Geographic djelomično profitabilan? Naravno da da. Ima li društveni interes? Naravno da ima, ali zbog toga što je d.o.o. sad nemaju prava natjecati se za državne fondove. Isto vrijedi i za portal Moderna vremena. Ponavljam, ključan je javni i društveni interes, a ne profitabilnost medija. Tim se prijedlogom oduzima dio sredstava planiranih za pluralizam medija, lokalnih tv i radio postaja kojima taj novac osigurava opstanak. Napominjem da oni zapošljavaju stotine ljudi.

Izdvajamo