Mjesec dana uoči premijere nove verzije “Gospode Glembajevih” u kazalištu Gavella, koju postavlja redatelj Miroslav Međimorec, nastupio je šok u toj kazališnoj kući i na trenutak se učinilo kako je sudbina predstave dovedena u pitanje.
Naime, Zlatko Vitez, koji je s ulogom Nacija Ignjata Glembaya trebao ostvariti svoj povratak glumi, kao i kazališnoj sceni Gavelle na kojoj je ostvario neke od svojih najvećih uloga, odlučio je naprasno izaći iz predstave kojom je zamislio proslaviti 50 godina umjetničkog djelovanja. Sve nam je to potvrdio i sam Zlatko Vitez.
U kazališnim krugovima se, pak, priča da je bio nezadovoljan scenografijom Zlatka Kauzlarića Atača, kao i glumom svoga glavnog partnera u drami, naime Amara Bukvića koji igra Leonea Glembaya. Zlatko Vitez je posljednji put igrao u Gavelli 2006. godine, bio je Morgens u “Areteju” kojega je i sam režirao.
- Neću da to bude nikakva svečarska predstava, nego redovna, repertoarna predstava - rekao je u ožujku za Jutarnji list Zlatko Vitez, odlučan da u miru kroz nekoliko mjeseci počne s pripremama Krležine najpoznatije drame. Ništa, međutim, ne izgleda redovno i mirno ovih dana u Gavelli.
Ipak će se igrati
Na njihovoj web stranici, u tekstu o slavljeničkoj predstavi Zlatka Viteza već stoji da će ulogu Ignjata Glembaya igrati Darko Stazić, bivši ravnatelj Gavelle, što znači da bi se premijera zakazana za 6. prosinca mogla održati. Nju je, prema zadnjim informacijama, potvrdio i Dražen Ferenčina, Gavellin ravnatelj, pa možemo računati da će najznačajnija hrvatska drama 20. stoljeća - koja je zbog svoje teme itekako aktualna i u današnjim vremenima - ipak biti postavljena početkom prosinca u toj kazališnoj kući.
Doduše, bez Zlatka Viteza, glumca, redatelja, šefa Histriona, političara, pjevača i violinista koji je u teatru kroz desetljeća ostvario gotovo sto uloga. Igrao je Vitez kroz svoju dugogodišnju karijeru mnoge amblematske uloge domaće i svjetske dramske literature, pretežno u krležijanskom i šekspirijanskom opusu, a jednom je prilikom u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kako se nedavno prisjetio za Jutarnji list, uvježbavao zajedničke scene u “Glembajevima” sa svojim tadašnjim glumačkim partnerom u predstavi, Radom Šerbedžijom, čak deset puta više nego što je bilo potrebno.
- Radili smo iznad utaman naučenog da budemo ne uspješni, nego briljantni, drukčiji od drugih - prisjetio se prije nekoliko mjeseci Zlatko Vitez predstave iz 1984. u režiji Petra Večeka, u kojoj su on i Šerbedžija tumačili Leonea i Silberbrandta. S obzirom na navedeno, ne čudi Vitezov perfekcionizam iz kojeg mogu nastati sukobi u ansamblu.
Za osvrt na ovu novonastalu situaciju upitali smo ravnatelja Gavelle Dražena Ferenčinu.
- U procesu rada na predstavi ‘Gospoda Glembajevi’ došlo je do koncepcijskog neslaganja između redatelja predstave Mire Međimorca i glumca Zlatka Viteza. Imaju različita viđenja u kom smjeru bi trebala ići predstava kao i lik Nacija Glembaya kojeg je trebao igrati Zlatko Vitez. Zbog toga je došlo do nemogućnosti njihove zajedničke suradnje i za dobrobit predstave, sa Zlatkom Vitezom sam dogovorio da je najbolje da ga zamijenimo drugim glumcem.
Kao i u životu, tako i u kazalištu ne ide uvijek sve po planu i umjetnička neslaganja između sudionika procesa predstave su uvijek moguća. Žao mi je što gospodin Vitez neće u Gavelli obilježiti svojih 50 godina umjetničkog rada i želim mu još mnogo lijepih predstava - rekao nam je Ferenčina.
Kontaktirali smo i Miroslava Međimoreca, redatelja predstave koji iza sebe ima desetke filmskih, radijskih i kazališnih drama te njihovih adaptacija, kao i nekoliko književnih ostvarenja. Uz redateljsku i umjetničku općenito karijeru, Međimorec je poznat i po svojem diplomatskom djelovanju.
- Zaista nemam komentara. Ne znam koji je razlog ove promjene - kratko nam je komentirao, dodajući da će možda moći dati detaljnije informacije kroz nekoliko dana. Nije htio komentirati ni kako napreduje rad na predstavi s izmjenama u postavu.
Bez izjave za medije bio je i Darko Stazić, koji će u ostvarenju Međimoreca preuzeti ulogu Ignjata Glembaya. Poručio je da nema potrebu komentirati raskol koji je nastao te da kod kuće radi na svojoj ulozi i učenju teksta. Kratko “nemam komentara” rekao nam je i glumac Amar Bukvić.
Obnova kazališta
Inače, u ovom uprizorenju kultnih “Glembajevih” barunicu Castelli glumi Nataša Janjić Medančić, sestra Angelika Glembay, dominikanka, je Dijana Vidušin, Titus Andronicus Fabriczy-Glembay je Darko Milas, Puba Fabriczy-Glembay je Ozren Grabarić, Paul Altmann je Sven Medvešek, Alojzije Silberbrandt je Hrvoje Klobučar, Ulanski Oberleutnant von Ballocsanszky je Andrej Dojkić, dok je sluga Nikola Baće. Glazbu za predstavu radi pijanist Matej Meštrović.
Kazalište Gavella još je u procesu obnove, započetom prije dvije godine, iako je bilo najavljeno da će radovi vrijedni deset milijuna kuna biti gotovi kroz deset mjeseci. Novu dvoranu i atrij se još uvijek čeka, iako radovi nisu značajno ometali program, estetski i praktično ovakvo je stanje nezgodno kako za glumce tako i za posjetitelje. Posljednjih godina u Gavelli je bilo nekoliko slučajeva u kojima su zbog neslaganja mijenjane postave na predstavama. Na inicijativu ansambla je otišao prvotni redatelj predstave “Pijani” Borna Baletić, kojeg je zamijenio Vito Taufer, a sličan scenarij se ponovio u pripremi Marinkovićeva “Kiklopa”, kada je otišao Zlatko Sviben.
Najpoznatije uloge Ignjata Glembaya
- Prva baletna inačica Glembajevih je ona u režiji Lea Mujića, a u produkciji zagrebačkog HNK, postavljena prošle godine. Ignjata je utjelovio Guilherme Gameiro Alves.
- Antun Vrdoljak je 1988. godine premijerno prikazao prvi film o poznatoj obitelji. Ignjata je glumio Tonko Lonza, a uz njega su, među ostalim, igrali Ena Begović i Mustafa Nadarević, koji su bili nagrađivani za svoje uloge. Ovaj se film smatrao prvim ozbiljnim pokušajem približavanja Glembajevih mlađim naraštajima.
- Slovenski redatelj Vito Taufer je Glembajeve postavio u zagrebačkom HNK 2011. godine, a ulogu Ignjata dao je Ljubomiru Kerekešu. Barunica Castelli bila je Alma Prica, dok je Milan Pleština bio Leone.
- Srpski redatelj Jagoša Marković postavio je Glembajeve 2011. u beogradskom Ateljeu 212, što je bila prva izvedba Glembajevih u Srbiji nakon 40 godina. Uloga Ignjata dopala je Borisu Cavazzi. Umjetnička savjetnica na predstavi je bila Mani Gotovac.
- Svoje prve Glembajeve Branko Brezovec je postavio 2007. u riječkom HNK. Ignjata je glumio Galiano Pahor. U toj je predstavi na pozornici bilo preko 50 glumaca, a barunicu Castelli glumila je Severina, što je bila prijelomna točka brojnih kontroverzi.
Svoje druge Glembajeve Branko Brezovec je postavio ove godine u suradnji s Eurokazom. Premijera je bila na otvorenju 8. po redu festivala Miroslava Krleže. Ignjat je bio Zlatko Burić Kićo, a cijela predstava je, kako je Brezovec rekao Jutarnjem listu, bila posveta Galianu Pahoru. Pahoru je, inače, uloga u Glembajevima u Rijeci bila posljednja uloga u životu.
U novoj verziji predstave, koja je, u kontrastu s onom riječkom, imala svega šest likova na pozornici, glumac Burić je čak nosio i isti kostim koji je 12 godina prije nosio Pahor. U ovome je izdanju barunicu Castelli igrao Domagoj Janković. Bilo je to prvi put da je ovu poznatu dramsku figuru utjelovio muškarac.
- Glembajevi Zlatka Svibena premijerno su postavljeni na Dubrovačkim ljetnim igrama prije dvije godine, a nastali su u suradnji s umjetničkom organizacijom MENORAH. Predstavu je izvodio dramski ansambl Dubrovačkih ljetnih igara, a Ignjata je glumio Predrag Ejdus. Sviben je u svojoj dramatizaciji predstave inkorporirao i dijelove o Glembajevima iz Krležine proze.
- Željko Senečić je surađivao s Antunom Vrdoljakom na filmskoj verziji Glembajevih, ali je i postavio vlastitu predstavu, čija je dramaturška koncepcija svedena na tri glavna lika, Leonea Glembaja, njegovog oca Ignjata i maćehu, barunicu Castelli. Senečić se odlučio na takav potez potaknut razgovorom sa samim Krležom koji mu je rekao da su Glembajevi, zapravo, drama tri lica. Ignjata je glumio Žarko Savić. Senečić je kasnije i sam snimio film o Glembajevima, koji je odlučio samo jednom projicirati u Zagrebu, “prvi i posljednji put”, jer, kako je govorio, Zagreb nema interesa za Krležu.