Sa zanimanjem pratim u tisku posljednjih tjedana svađicu Zvonka Makovića i Slobodana Šnajdera. Već dulje u kavzi, ova se dvojica kvaziumjetnika sad počupaše oko toga koji manje radi. Šnajder, kakav već jest, retorički nevješt, prvi je žrtvovao kraljicu za topa ispalivši da čak i on češće svrati na posao u Zagrebačko kazalište lutaka nego što Maković svrati na Filozofski fakultet.
Otkako je Slobodan Šnajder dramaturg u Zagrebačkom kazalištu lutaka, u istome i dalje igraju “Ježevu kućicu”, “Tri praščića” te “Vuka i sedam kozlića” i ne znam kako bi im on, koji sebe smatra balkanskim Brechtom, mogao pomoći.
Gradsko odlagalište
No, kako bilo, možda je zadovoljan s plaćom u rangu kakvog pomoćnika ministra, a sve u sjeni ravnatelja Nikole Ćubele. Taj za javnost koliko i krtica zainteresiran kadar, na čelu je ZKL-a od 1988. I jedino što se o njemu zna jest da je profesor sociologije. Ćubela vodi kolektiv od oko 70 zaposlenih, koji služi kao trajno gradsko odlagalište neraspoređenog višeg stranačkog kadra. Tamo je i Mladen Čutura, bivši HDZ-ov gradski šef kulture, otamo je, nedavno, penzioniran Igor Mrduljaš, bivši tuđmanovski ravnatelj ZKM-a, ondje kao pomoćnica ravnatelja dane krati i Lili Štokalo, bivša SDP-ova pomoćnica kulture... Tu je i Petra Mrduljaš, kći Igora Mrduljaša, koja se odmah po diplomi, mimo natječaja, zaposlila u ZKL-u kao urednica kazališnih programa.
I za Nikolu Ćubelu ura međutim tuče, pa će doskora u mirovinu kao najdugovječniji ravnatelj u zagrebačkim gradskim kazalištima. Nadmašit će ga, po svemu sudeći, Niko Pavlović, koji ima svega 62 godine, a na čelu Kazališta Komedija još je od 1989. Obojicu ih, dakako, šije Duško Ljuština, legendarni upravitelj Kerempuha/Jazavca, kojem je na čelu od 1982. No, i on će uskoro u mirovinu, kao i Marija Sekelez, koja je na čelu Žar Ptice 12 godina.
Ljutiti Maković, kao šef kulture u zagrebačkom parlamentu, žesti se na ZKL i Šnajdera toliko da predlaže za sljedećeg ravnatelja Gordanu Vnuk, šeficu Eurokaza. Na nju je pak ljutit jer se nije pokorila šutke odluci da ne bude izabrana za ravnateljicu ZKM-a...
Treći mandat
Vnukova se buni što su u zagrebačkim javnim kazalištima ravnatelji praktički nesmjenjivi. Doista, umjesto nje, treći je mandat u Zagrebačkom kazalištu mladih lako osvojila Dubravka Vrgoč, a treći mandat služi i Darko Stazić u kazalištu Gavella. Ana Lederer pri kraju je drugog mandata u HNK-u, a mogla bi osvojiti i treći, jer zasad joj je jedina protukandidatkinja redateljica i teatrologinja Snježana Banović, koja je u nemilosti tzv. SDP-ova klana koji pak stoji iza Ledererice.
Ovih dana raspisan je natječaj za ravnatelja Kazališta Trešnja, koji je u proteklom mandatu uspješno vodio glumac i redatelj Saša Anočić. To je prilika, moguće, za novu svađu. Ne vidim, doduše, razlog zašto Anočić ne bi ponovno bio izabran, pa ćemo Trešnju izostaviti iz projekcije koja slijedi.
Kazalište Komedija
Niko Pavlović - palac dolje
Dora Ruždjak Podolski - palac gore
Niko Pavlović po nekim je kuloarskim ocjenama ponajmoćniji predstavnik zagrebačke kulture, umrežen bolje i od Ljuštine. Komedija ima 180 zaposlenih, velik proračun, koji se uvijek pripunjava kako kazalište proizvede dug. Njeguje tradiciju mjuzikla i operete pa zapošljava i tri dirigenta.
Dora Ruždjak Podolski već se bila kandidirala za Pavlovićevu nasljednicu. Međutim, nije imala šanse. Ali, budući da će Pavlović po sili zakona za tri godine u mirovinu, ne bi trebala gubiti nadu. Ova energična redateljica predaje glumu na Muzičkoj akademiji, a ravnateljica je i dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara. U Komediji je postavila više predstava, i ima izgrađen autoritet među zaposlenicima.
Zagrebačko kazalište mladih
Dubravka Vrgoč - palac dolje
Oliver Frljić - palac gore
Dubravka Vrgoč naslijedila je Slobodana Šnajdera na čelu ZKM-a, izvuka ga iz dugova, osvježila repertoar te intenzivirala međunarodnu suradnju. Međutim, 12 godina na čelu ZKM-a vjerojatno će joj biti dosta. Oliver Frljić najuspješniji je i najozbiljniji redatelj mlađe srednje generacije. Uživa ugled na cijelom području bivše Jugoslavije. ZKM-ov ansambl najbolji je u državi, no uvijek izražava stanoviti otpor prema svakoj “vlasti”. U taj ansambl obilježen snažnim osobnostima, Frljić bi unio ponešto sklada.
Zagrebačko kazalište lutaka
Nikola Žubela - palac dolje
Vili Matula - palac gore
Poslije Nikole Ćubele ondje ne bi trebala zasjesti Gordana Vnuk, već netko mnogo radikalniji, barem kad su dolasci na posao posrijedi. Vili Matula svojedobno se bio kandidirao za ravnatelja ZKM-a. Jedan od njegovih prijedloga bio je da osoblje dolazi u teatar u šest ujutro. Matulu krasi umjetnički fanatizam, ali i glumački ludizam. Pod njegovim vodstvom djeci se ne bi podvaljivala rutinska boza. Prednost mu je i građanska hrabrost, njegov društveni angažman i aktivizam.
Kazalište Kerempuh
Duško Ljuština - palac dolje
Tarik Filipović - palac gore
Duško Ljuština drugo je ime za Kazalište Kerempuh. Važniji je samo njegov osnivač Fadil Hadžić. Ljuštinin upravljački dar neosporan je, a i nos za ukus prosječnog purgera s kulturnim potrebama. Najvažnije je što je Kerempuh organizirao tako da razmjerno najviše prihoduje od svih kazališta.
Idealan Ljuštinin nasljednik je Tarik Filipović. Široj javnosti poznat kao voditelj televizijskih kvizova, tv i filmski glumac, prije svega je kazalištarac, usto poslovno vrlo sposoban. Možda je najbolji Kerempuhov glumac, s izvarednim darom za gradnju lakih uloga. Očito pragmatičan, građanski sređen, omiljen u metropolskom kulturnom miljeu, poduzetan i ambiciozan, svakako bi ovo satirično-malagrađansko kazalište poveo u sigurnu budućnost.
HNK Split
Duško Mucalo - palac dolje
Jasen Boko - palac gore
Otkako je hrvatske države, Duško Mucalo u kulturnjačkoj javnosti slovi kao najveći kadrovski promašaj svih vremena kad su posrijedi kazališta. To je ipak pretjerano tvrditi. Što bi on bio gori od svoga prethodnika Milana Štljića ili, čak, od Ive Sanadera?
Jasen Boko, među ostalim, zadovoljava i najvažniji kriterij, rođen je u Splitu. Ovaj dugogodišnji urednik i kazališni kritičar Slobodne Dalmacije objavio je sedam knjigarazličitih žanrova. Nije tajna da se već bio kandidirao za intendanta, a i za direktora Drame, no kao politički marginalac nikad nije imao šanse, premda je svojedobno snubio i desne i lijeve. Kao kazališni kritičar vidio je, što se kaže, dosta svijeta, predstava u inozemstvu, i ima, prije svega, izoštreno kritičarsko oko. Velika mu je prednost što dobro poznaje sva tri ansambla splitskog HNK, a i to što je skeptik-realist.
HNK Rijeka
Nada Matošević - palac dolje
Nataša Govedić - palac gore
Nada Matošević lani je započela svoj drugi mandat. Prije toga bila je šefica Opere. Široj javnosti slabo je poznato da je jedina hrvatska dirigentica. Pod njezinim ravnanjem riječki HNK donekle stagnira, prije svega zato što mu nedostaje više kvalitetnog umjetničkog kadra, osobito u glumačkom ansamblu.
Nataša Govedić kazališna je kritičarka Novog lista pa je riječkoj kulturnoj javnosti dobro poznata. Doktorirala je teatrologiju i objavila šest knjiga, među kojima se ističe “Subjekt izvan kontrole”. Kao urednica u dvotjedniku za kulturu Zarez dokazala se i organizacijskim sposobnostima. U pomalo zatvorenoj sredini, kakva je riječka, njezin vedar karakter i zaljubljenost u teatar svakako bi joj otvorili mnoga vrata.
HNK Osijek
Božidar Šnajder - palac dolje
Sanja Nikčević - palac gore
Božidar Šnajder, poput svih aktualnih intendanata HNK, amenovan je odlukom bivšeg HDZ-ova ministra kulture mr. Bože Biškupića, 2009. Pod njegovim ravnanjem HNK Osijek u ovoj, jubilarnoj 105. sezoni, daje sedam opernih i dramskih premijera. Međutim, Šnajder nema praktički nikakav ugled i utjecaj u široj kazališnoj zajednici.
Varaždinka Sanja Nikčević u Osijeku predaje na Umjetničkoj akademiji kao redovita profesorica. Njezini pogledi na teatar pomalo su konzervativni, da ne kažemo desničarski, što odgovara i političkim prilikama u gradu. Dobro poznaje, osim domaće, prije svega američku dramu, a zapažena je u radu sa studentima. Gaji mnogobrojne poslovne i umjetničke veze u Zagrebu i nije neomiljena među glumcima.
GBK Gavella
Darko Stazić - palac dolje
Mate Matišić - palac gore
Darko Stazić po profesiji je glumac. Njegov je brat blizanac Nenad Stazić SDP-ov potpredsjednik Sabora. Darko Stazić protege je i Duška Ljuštine, dugogodišnjeg šefa zagrebačke kulture, a Gavellu vodi dosta solidno. Međutim, što je previše, previše je. Četvrti mandat valjda mu ni rođeni brat ne bi potpisao.
Mate Matišić rođeni je pak Imoćanin, a diplomirao je, po očevoj želji, pravni fakultet. Pravom se nikad nije bavio nego isključivo umjetnošću. Uz Ivana Vidića i Filipa Šovagovića najznačajniji je suvremeni hrvatski dramski pisac. Scenarist je sedam dugometražnih filmova, a glazbu je napravio za njih desetak te za još više predstava. Ovaj pozitivac bi u uvijek tmurnu Gavellu unio prijeko potrebnu novu energiju i živost.