Studentica četvrte godine zagrebačke glume Petra Svrtan (23), stipendistica zagrebačkog HNK i kći glumaca Borisa Svrtana i Nine Erak Svrtan, omiljeno je mlado lice iskusnog kazališnog redatelja Paola Magellija. Kroatizirani Talijan pružio joj je priliku za prvo profesionalno iskustvo u nacionalnom teatru, gdje je igrala u njegovoj režiji predstave “Žena” prema Josipu Kosoru, a sada joj je dao povjerenje u podjeli naslova Joela Pommerata “Ponovno ujedinjenje dviju Koreja” koji priprema u Dramskom kazalištu Gavella za 22. rujna.
U Gavellinu klubu ovih dana čuje se kako se redatelj, omiljen u kazalištima upravo zbog svoje otvorenosti i iskrenosti, energično obraća glumcima: “Što sam vam rekao, deset puta sam vam to već rekao…”
Brutalni Paolo
- Čovjek je temperamentan, neizbježno je to u njegovu toskanskom mentalitetu. Kad smo radili zajedno u zagrebačkom HNK, bio mi je naredio da naučim svirati harmoniku. Uhvatila me panika, ali uspjela sam. Takav je Magelli, dovede te do granica. S njime svaki put otkriješ nešto novo o sebi. Više cijenim tu brutalnu iskrenost nego kad mi netko u celofanu nešto pokušava reći pa mi ne uspije reći sve do kraja. I još me na taj način dovede na stranputicu, i to u ovom našem glumačkom poslu, gdje moraš točno znati tko si i što si na sceni - govori Petra Svrtan o redatelju brojnih naslova koji su obilježili zadnja desetljeća, od kojih se, recimo, iz Gavelle, među ostalima, pamti čuvenih “Mjesec dana na selu”.
Slavno uprizorenje Turgenjeva mlada glumica pamti i po tome što je tada Boris Svrtan tumačio Mihajla Aleksandriča; po njezinoj ocjeni, najbolja je to tatina uloga u dosadašnjoj kazališnoj karijeri. Složit ćemo se ovdje kako bi bilo zanimljivo kada bi Magelli obnovio predstavu koja je na repertoaru svojedobno uspješno živjela s više od 130 izvedbi.
Magellijev poziv u predstavu “Ponovno ujedinjenje dviju Koreja” ipak je iznenadio Petru Svrtan.
- Iskreno sam se razveselila. Gavella je kazalište mojih idola. O imenima ipak ne bih. A što se Borisa Svrtana tiče, nemam problem s time. Mene u Gavellu nije zvao otac, nego Magelli. Priča će uvijek biti i za ovu profesiju uvijek će ostati nevažne. Jer pozornica je rendgen, sve se vidi. Ili jesi ili nisi - rezonira Petra.
‘Zapravo ljubav’
U Pommeratovu tekstu, koji je trenutačno vrlo aktualan na europskim pozornicama, ne radi se o diktatoru Kim Jong-unu i njegovim projektilima, nego o ljubavi. Kritičarka The Financial Timesa, pišući o predstavi koju je izveo pariški Teatar Odeon, ocijenila je da je “Ponovno ujedinjenje dviju Koreja” obrnuta verzija čuvenog holivudskog filma “Zapravo ljubav’.
- Misao vodilja je nedostatak ljubavi u tkanju svijeta. Predstava kaže da ljubav kao takva nije više dovoljna. Kako u današnjem svijetu ljudima više ne pruža potpuno smirenje i sreću, što je razlog povratku razmišljanja o idealu kojem duhovno težimo i koji je gotovo pa nemoguć: mogu li se ljudi naprosto samo voljeti, bez dodatnih zahtjeva? Pommerat ističe da razočaranja dolaze kada shvatimo da ljubav ne ispunjava sve naše zahtjeve. Razočaranja, koja su nas dovela u doba nihilizma i anarhije, u vremena straha od topline, dodira i povezanosti, kao i novih razočaranja. Naslov teksta “Ponovno ujedinjenje dviju Koreja” simbolizira pokušaj pomirenja muškog i ženskog pola: u motivu naslova s dvije zemlje koje sadrže isto ime u nazivu, a zapravo su toliko različite, pisac će sugerirati kako je pokušaj pomirenja gotovo pa nemoguć.
U jeku aktualnih ratnih sukoba na tom području predstava se pita i što, uostalom, znači rat, zašto čovjek u ime viših želja zaboravlja drugo ljudsko biće - kaže nam o tekstu francuskog pisma u čijem će uprizorenju biti mladenka, a njezin će mladoženja biti Enes Vejzović. U predstavi su četiri spektakularne plavuše: Ksenija Pajić, Barbara Nola, Tena Nemet Brankov i Petra Svrtan brojčano nadmudrile dvije crvenokose, Natašu Janjić i Jelenu Miholjević. Je li riječ o hičkokovskom hiru Paola Magellija?
Klavir i disciplina
- Paolo prije svega voli žene, naročito plavuše. Tako da sad uživa u prazniku bombastičnih plavuša - smije se glumica, koja prima roditeljske savjete o karijeri, ali nerijetko ih i ignorira.
- Respektiram njihove karijere, ali ovo je moj put. Samostalne odluke preduvjet su sazrijevanja, i sami su mi to uvijek govorili. Predajem se stoga ključnome: radu i disciplini kojom su me dijelom naučile i godine provedene za klavirom, a rezultat je završena srednja Muzička škola - najavljuje glumica, koja je prvi put kao djevojčica gledala oca kao harlekina u predstavi “Pierrot ili tajne noći”.
- To je bilo strašno iskustvo... Silno sam plakala jer je u predstavi doživio nesretnu ljubav. Pitala sam se da kako je to moguće, pa on je dobar, nije to bio zaslužio. Danas, pored već spomenute očeve uloge u “Mjesec dana na selu”, ponajviše cijenim kada igra Vladu Gotovca u predstavi “Moj slučaj”. Općenito respektiram sve glumce koji imaju snage upustiti se u monodramu koju smatram vrhuncem glumačkog stvaralaštva, s obzirom na to da si sat vremena sam na sceni i sam vodiš priču. Tata igra u predstavi “Muškarci.hr”, a mama igra u ženskoj verziji iste predstave “5žena.com”. Tu je genijalna, za plakati od smijeha. Tko nije gledao predstavu, preporučujem je kao koncept za opuštanje - izdvaja uloge roditelja.
Petra Svrtan pozvana je u treću sezonu predstave “Crno-bijeli svijet”, a prvi put snimala je s redateljicom Sarom Hribar, u njezinu filmu “Na zapadu”. U hrvatskom dramskom korpusu, u teatru, priželjkuje prije svega krležijanske role.
Roditeljski savjeti
- Lauru iz “Agonije” prije svih! Imala sam na prijemnom Marijanu Margetić iz “Vučjaka”, a na kraju četvrte godine sam radila Anu Borongaj iz “Zastava”. Volim sve Krležine žene, sve su to bogate duše, od krvi i mesa, u kompleksnim situacijama, a vrlo promišljene.
A da bi bio dobar umjetnik moraš prije svega biti dobar čovjek - napominje Petra Svrtan.
- Roditelji su, osim što su mi pružili ljubav i sretno djetinjstvo, krajnje inzistirali na mojoj toleranciji i empatičnosti. Bez empatije, razumijevanja i najnegativnijeg lika nema glume - nastavlja mlada glumica kojoj su od holivudskih zvijezda favoriti Meryl Streep, Nicole Kidman, Julianne Moore, tri glumice iz filma “Sati” o Virginiji Woolf. Alma Prica, Ksenija Marinković, Anja Šovagović, Doris Šarić bile bi neka elita hrvatskih dama u glumištu koje poštuje.