LJUBOMIR PUŠKARIĆ

ISPOVIJEST VODEĆEG BARITONA HNK 'Od novinara koji prati Modrića i Ćorluku postao sam prvak opere, Nikola Šubić Zrinski, Figaro i Papageno'

    AUTOR:
    • Ivana Mikuličin

  • OBJAVLJENO:
  • 20.10.2018. u 14:55

Bruno Konjević / CROPIX

Njegov je karijerni put kuriozitet u svijetu opere: prvo je pisao o nogometu, a potom diplomirao pjevanje u Americi. Iz muzičke je obitelji je, rođak mu je bas Berislav Puškarić, a uskoro ćemo ga gledati prvi put u ‘Čarobnoj fruli’

Tijesne pokusne sobice opernih solista i prvaka zagrebačkog HNK s pogledom su na Muzej za umjetnost i obrt i nerijetko prolaznici jutrom i ranog popodneva mogu itekako čuti grlene pjevače kako spremaju ulogu.

- Sreća da te sobice nisu niže, inače bi nas ljudi najvjerojatnije gađali - smije se bariton i prvak zagrebačke Opere Ljubomir Puškarić.

Pa koliko je potrebno vremena da se jedna ozbiljna operna uloga uvježba?

Pola godine rada

- Tijekom individualne pripreme uloge, odnosno rada s korepetitorom, možemo pjevati dnevno oko sat i pol, više od toga bi moglo oštetiti glas dugoročno, a vremenski intenzivniji je rad kada dođemo do scenske probe. U normalnim okolnostima jedna uloga se priprema pola godine uoči premijere: od individualnog rada, preko rada s korepetitorom, pa do zajedničkih proba s kolegama i orkestrom, recimo 250 - 300 sati pjevamo prije samog nastupa - objasnio je.

Prvak Puškarić u studenome će prvi put u karijeri zapjevati solističku ulogu u posljednjoj Mozartovoj operi, Papagena u “Čarobnoj fruli”, koju priprema vrhunski tim: maestro Nikša Bareza, redatelj Krešo Dolenčić i koreograf Leo Mujić.

- Ja bih još dodao engleskog kostimografa i scenografa Simona Bejera koji je već radio operu ‘Zaljubljen u tri naranče’, nevjerojatan mladi čovjek. Uglavnom, ‘Frula’ će opet donijeti priču o dobroti, ljubavi, i mudrosti  koja pronalazi put, unatoč svim teškoćama života, s kojima se kroz različite likove gotovo svi u publici mogu poistovjetiti - najavljuje Puškarić koji se proslavio za karijere u Hrvatskoj kao Nikola Šubić Zrinski u Zajčevoj operi, Mlinar u “Eri”, u naslovnoj ulozi u “Don Giovanniju” i “Evgeniju Onjeginu”, kao Figaro u “Seviljskom brijaču”, kao Grof u “Figarovu piru”, Marcello u “La Boheme”, Germont u “Travijati”, Guy de Montfort u “Sicilijanskim večernjima”, Rodrigo u “Don Carlu”, Lescaut u “Manon Lescautu”…

Bruno Konjević / CROPIX
 

Klub iz Zaprešića

- Mnogo je još uloga koje bih volio raditi, prije svega u operama ‘Faust’ i ‘Lucia di Lammermoor’. Ulazim polako u Verdijev repertoar: ove sezone radimo ‘Trubadura’, a rado bih pjevao i u operama ‘Simone Boccanegra’, ‘Nabucco’, ‘Rigoletto’. Idem u pravcu verdijanskog baritona i vječna je zamka za pjevače da u taj repertoar ne uđu prerano. Verdi, po meni, ima 15-ak stepenica, a ja sam trenutno na trećoj ili četvrtoj. Valja biti oprezan, misliti o očuvanju glasa, pa neke uloge i odbiti ako nisu došle u pravo vrijeme, jer bez dovoljno iskustva glas može stradati - tumači razvoj karijere koja je počela na jedan kuriozitetan način.

Rođen 1981. u Zagrebu, iako iz glazbene obitelji, bratić Berislav Puškarić proslavljeni je bas, isprva se nije bio odlučio za glazbu nego za novinarstvo. Upisao je novinarski fakultet te u redakciji Vjesnika proveo nekoliko godina kao sportski novinar.

- Pratio sam nogometni klub iz Zaprešića u njegovo zlatno doba. Tada su naši reprezentativci, Luka Modrić, Vedran Ćorluka i Eduardo da Silva bili na posudbi u Interu i ja sam ih kao mlade igrače intervjuirao. Da, opera i sportsko novinarstvo su različiti svjetovi, ali ja sam nekoliko godina sa skuterom uspijevao pokriti i jedno i drugo. Eto, kolega tenor Miljenko Đuran bio je nekad bankarski službenik, a danas je etablirano ime. Svjetski bariton Željko Lučić radio je na srpskoj željeznici, odakle je stigao do Metropolitana. I moj otac je trebao biti inženjer građevine, a zaposlio se, nakon studija, u zboru HRT-a - kaže Puškarić.

Rođak Berislav

Radeći još kao sportski novinar, prvo je pjevao u zboru crkve u Palmotićevoj, u Palmi, te je od 2004. do 2008., prije nego što je dobio status solista i prvaka, pjevao u zboru HNK. Tijekom tog razdoblja upisao je i glazbenu školu “Pavao Markovac” (prof. Nataša Šurina), te pohađao privatne satove pjevanja kod Darije Hreljanović i Vitomira Marofa. Kada je 2007. upisao Muzičku akademiju, solo pjevanje u klasi prof. Vlatke Oršanić, definitivno je raskrstio s novinarstvom, a sa zagrebačke Akademije je nakon dva semestra otišao na Sveučilište u Indiani, gdje je diplomirao 2010. Danas, kad bariton Ljubomir i bas Berislav Puškarić pjevaju zajedno u nekoj operi, njihova familija zauzme i čitav red u gledalištu.

Saša Novković
 

- Kad smo pjevali u ‘Sicilijanskim večernjima’ 30-ak karata je otišlo na rodbinu - napominje.

Prije nekoliko godina Opera je bila najposjećeniji umjetnički segment HNK, a danas je lošije u nacionalnom kazalištu posjećena nego Balet i Drama.

- Da je opera kao umjetnost ugrožena, to je fama, što potvrđuju razni podaci iz opernih središta kojima stremimo. Opera nije ugrožena, samo treba odabirom repertoara i dugoročnim planiranjem pronalaziti načine da se uklopi u suvremeni trenutak, a da se pritom ne ugrožava bit umjetnosti. Jedno od rješenja za privlačenje publike u teatar su koncerti na otvorenom, kad temperature to dozvoljavaju, da ne ugrozimo glas ili instrumente kolega iz orkestra. U tom smislu ogledan je primjer festival Zagreb Classic. Mi solisti dali smo prijedlog za jednu mobilnu pozornicu koja bi se koristila ispred kazališta, no s novcem je kazalište uvijek kratko, za to je potrebna pomoć gradskih ili državnih institucija - kaže.

Posljednjih godina snimio je nekoliko CD-a: sa Simfonijskim orkestrom HRT- a “Misu Marulianu”, zatim “Zrinjskog”, pa s Filharmonijom ciklus pjesama Krešimira Baranovića, s riječkom operom “Povratak mornara”. Bilježi i nosač zvuka s Bayerische Rundfunk orkestrom (Durufle Requiem) koji predvodi Hrvat Ivan Repušić s kojim će u svibnju 2019. snimiti i “Eru s onoga svijeta”…

Vjenčanja

Od neklasičnog repertoara bježi, lani je tek u HTV-ovoj “A strani” pjevao božićne pjesme.

- Svijet zabavne glazbe… nisam ja za to, a niti imam vremena. Pjevao sam na nekoliko vjenčanja kad bi me netko blizak pozvao, no ni za to nemam mnogo prostora. Pritom ne sudim ljudima koji se bave bilo kojom vrstom glazbe izvan radnog vremena, budući da su primanja u HNK mala, 30 posto manja u odnosu na plaće po gradskim kazalištima. A logično bi bilo da su primanja u glavnom nacionalnom teatru 30 posto veća nego u ostalim teatrima. Opera je skupa umjetnost: kad bi HNK sad, recimo, doveo svjetsku zvijezdu na gostovanje, kojom bi publika bila oduševljena, to bi koštalo najmanje 20 tisuća eura po nastupu, ne računajući troškove boravka pjevača u Zagrebu - objašnjava cifre.

Susreti opernog prvaka i publike u Zagrebu izgledaju danas tako da mu ljudi čestitaju za tjednog posjeta tržnice, fotografiraju se s njim nakon izvedbe “Zrinskog” i “Ere”…

 

- Operni pjevači danas nisu previše medijski eksponirani i meni je to drago. No, Zagreb pamti i zlatno doba opere kada je 70-ih i 80-ih publika umjetnike čekala na službenom ulazu, što je danas rijetkost. U to vrijeme HNK je na plaći imao i po sedam baseva, a danas je ansambl Opere star, ja sam jedini mlađi od 40 godina. Moje je mišljenje da je to signal za velike promjene - naravno nabolje! Razgovara se s Ministarstvom o promjenama, ali je pitanje kako će to završiti. Svakako bi pjevači, koji su najbolje godine podarili HNK, morali imati dostojan život u starosti - govori o problemima u ansamblu.

Puškarić je obiteljski čovjek, njegova supruga aranžer je cvijeća, a njegovoj djevojčici je pet godina i već je gledala “Eru s onoga svijeta” i “Vješticu Hillary”.

- No, Laura ne voli kad ja kući pjevam, kad si potiho ponavljam ulogu. Uvijek kaže: ‘Tata, nemoj pjevati’. A onda je zafrkavam pa pjevam punim glasom - smije se bariton.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo