Vedeovski liderski provizoriji nikad nisu dobri za atmosferu proizvodnje. Posebice ne proizvodnje umjetničke robe.
Zato je takve situacije potrebno riješiti što prije. Tek što su ugasli reflektori 68. Dubrovačkih ljetnih igara koje je u vedeovskoj koži intendant Mladen Tarbuk izgurao kako je najbolje umio i mogao, zabilježivši i nekoliko značajnih izvedbenih datuma, iz Ministarstva kulture stiglo je imenovanje nove čelne osobe Igara. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek (u dogovoru s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem) 30. kolovoza imenovala je redateljicu Doru Ruždjak Podolski (46) novom intendanticom najznačajnijeg nacionalnog festivala.
Visoki rejting
Na sreću, kako izgleda, ovdje nije bilo nikakvih jalovih kadrovskih igara gdje netko rješava nekome sinekuru, pa kao konačni rezultat dobijemo bezvoljnog i poslušnog administratora. Visok umjetnički rejting, akumulirana teorijska (u zvanju docentice predaje glumu na Akademiji dramske umjetnosti i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu) i praktična znanja u redateljskoj karijeri dramskih i opernih produkcija te zamjetna društvena odgovornost za sadašnjost i budućnost zemlje u kojoj djeluje - sve to krasi dosje Dore Ruždjak Podolski.
I daje nam nadu da će se za repozicioniranje Igara boriti sa zanosom kojim je i dosad stvarala svoje ekspresivne kazališne svjetove. Ono što je ključno jest da za tu misiju mora imati stabilne vjetrove podrške u svojim jedrima. Iskazano povjerenje Ministarstva u visoku stručnost nove intendantice (ili sličnih primjera na drugim pozicijama u kulturi) podrazumijeva da se iskazano povjerenje održava na dulje i stabilne periode, a da ne bude podložno politikantskim stihijama. Sama Dora Ruždjak Podolski o tome je u proljeće ove godine iskreno i točno progovorila u razgovoru za T-portal: “Taman kada uhvatite zalet i počinjete shvaćati ‘modus operandi’ i smjernice koje otvaraju nove mogućnosti, uvijek se dogodi smjena. Vjerujem da postoji mogućnost da Igre ponovno postanu festival relevantan na svjetskoj razini, ali na tome bi trebalo raditi 24 sata sedam dana u tjednu barem dvije, tri godine da bi se uspostavio takav model. I imati potporu Ministarstva kulture, kojemu bi to bilo u strateškom planu.”
Treba podsjetiti da je kao ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara od 2009. do 2012. (u vrijeme intendanture Ivice Prlendera) Dora Ruždjak osmislila i otvorila poligon za niz sjajnih dramskih produkcija Igara: Držićev “Arkulin” u režiji Kreše Dolenčića, za djelo “Spašeni” Tomislava Zajeca u režiji Franke Perković, Stullijevu “Kate Kapuralicu” u režiji Darija Harjačeka, Sofoklova “Edip” u režiji Eduarda Milera...
Črna mati zemla
Inače, najnoviji briljantan pothvat Dore Ruždjak Podolski, koji je zauvijek zadužio kako povijest našeg teatra tako i naš smisao postojanja, jest režija komada “Črna mati zemla” prema romanu Kristiana Novaka i dramatizaciji Tomislava Zajeca. U valove tog odgovornog puta redateljica Dora Ruždjak bacila se s uzbudljivom prtljagom čistih nagona i rafiniranih alata racionalnog.
I s fatalističkim povjerenjem u glumce koji su iznijeli razornu vrućicu dječje kirurgije uklanjanja ožiljaka. Pokušaja ljekovitog pomazanja brazgotina kakve neravnopravne životne bitke utiskuju još na onim prvim nevinim koracima djetinjstva. Padaju i nastaju režimi i ideologije, kolektivi žderu pojedince, ali sve to Dora Ruždjak orkestrira na rubovima komadića crne zemlje na kojoj se skutriše ubogi.
Oko njih se, negdje vani, upravo urušavaju megamarketi najnovije ljudske pohlepe, a oni pokušavaju izdržati makar još jednu rundu bez krvavog nokauta. Rundu oprosta. Valja vjerovati da će u istoj vrućoj misiji Dora Ruždjak ustrajati i s vidokrugom s obvezujućih zidina Lovrijenca.