Agilno nezavisno kazalište Boruta Šeparovića, Umjetnički kolektiv Montažstroj, daje, kao finale višemjesečnoga multimedijskog projekta, predstavu “Ljubav & Ekonomija”, u nedjelju, 11. lipnja u zagrebačkom kinu Tuškanac u Zagrebu, u 20 sati.
Posrijedi je i humanitaran događaj. Nema besplatnih ulaznica, stoje 40 kuna, prodaju se u Književnom klubu Booksa (Martićeva 14d) i u Café baru Kôta (Medulićeva 20), a cijeli prihod bit će uplaćen Društvu za poboljšanje kvalitete života siromašne i nezbrinute djece Mali zmaj. Nakana je Montažstroja da upozori na “socio-ekonomsku uvjetovanost pobačaja, odnosno nužnost podrške djeci i roditeljima u teškim ekonomskim uvjetima.”
Predstava je dakle dio šireg projekta (http://cijankalij.montazstroj.hr) koji se bavi zaštitom reproduktivnih i radnih prava žena. Događaj objedinjuje dokumentarni performans (docu-formance) i javnu raspravu o pravu na slobodno odlučivanje o rađanju djece.
Drama “Cijankalij §218” pisca Friedricha Wolfa premijerno je izvedena 9. rujna 1929. godine u Berlinu. Nastala je u okviru velikog društvenog pokreta za legalizaciju pobačaja u Njemačkoj. Ovaj cross-media projekt njezina je hrvatska praizvedba.
Na spomenutoj internetskoj adresi drama je dostupna kao zvučna rekonstrukcija. Izvorno je napisana za pozornicu i podijeljena je u 8 prizora. Zvučna rekonstrukcija podijeljena je u 8 epizoda koje su se emitirale proteklih tjedana. Osim zvučne rekonstrukcije drame, projekt podupiru i video najave pojedinačnih epizoda te izjave glumaca.
Friedrich Wolf (1888.-1953.) bio je njemački liječnik, društveno angažirani pisac i komunist. Njegovo umjetničko, liječničko i političko djelovanje ispreplelo se u borbi protiv paragrafa 218.
Paragraf 218 kaznenoga zakona Njemačke donesen je 1871. godine. Njime je pobačaj bio zakonski zabranjen i kažnjiv zatvorom. Ostao je na snazi dulje od stotinu godina. Srušen je 1972. u Istočnoj, a 1976. godine u Zapadnoj Njemačkoj. Sovjetska Rusija prva je pak zemlja na svijetu koja je pobačaj učinila legalnim. Igra eminentna postava, Urša Raukar, Suzana Nikolić, Nina Violić, Tihana Lazović, Daria Lorenci Flatz, Lukecija Tudor, Goran Grgić, Bojan Navojec, Sven Jakir, Dado Ćosić, Vilim Matula, Adrijan Pezdirc, a tu je trag i pokojnoga Ante Perkovića.