NAJVEĆA RUSKA PJESNIKINJA

MARIJA SEKELEZ PREMIJERNO KAO MARINA CVETAJEVA 'Strahovito je velik posao cijeli jedan nevjerojatan život svesti na sat vremena dugu predstavu'

Sabina Kaštelančić

Marija Sekelez uz portret fotografiju Marine Cvetajeve

"Duga u crnini", prva kazališna predstava u našoj zemlji koja se bavi životom i poezijom ruske pjesnikinje Marine Cvetajeve, bit će premijerno izvedena večeras na zagrebačkoj Sceni Ribnjak u 20 sati. Umjetnica Marija Sekelez odlučila je scenski interpretirati autobiografsku prozu ove ruske pjesnikinje, koju je za potrebe ove predstave preveo Luko Paljetak, a dramatizirala i režirala ju je Sekelez. Scenu i kostime osmislila je Dinka Jeričević.

- Dugo se bavim životom ove velike pjesnikinje, a zadnjih godinu dana radim na ovoj predstavi. Prije jednostavno nisam stigla, dok nisam otišla u mirovinu, jer je to strahovito velik posao. Kako i ne bi bio kad je trebalo cijeli jedan nevjerojatan život svesti na sat vremena dugu predstavu. U njenom je životu toliko toga zanimljivog da je bilo teško odabrati. Predstavu sam postavila na temelju njenih pisama, koje je tijekom života napisala više od dvije tisuće i koja su zapravo nevjerojatno poetična - kaže Marija Sekelez, koja je odlučila kako se sa scene neće čuti previše pjesama, već će više biti riječi o njezinom životu. A i tu je, dodaje, imala zaista obilje materijala i morala je birati koje dijelove njenoga života uvrstiti u priču.

Marina Cvetajeva prve je pjesme napisala kao šestogodišnjakinja, a premda je pisala i prozu i esejistiku, u svjetskoj književnosti svi je najprije znaju kao pjesnikinju. Osim toga, poznata je i zbog svoje povezanosti s Pasternakom i Rilkeom, kojima je također pisala pisma. Godinama je s obitelji živjela potucajući se po Europi, a kada se za vrijeme Staljinove vlasti vratila u Rusiju, njena je obitelj doživjela tragičnu sudbinu. Sama pjesnikinja na kraju je digla ruku na sebe, suočena s užasom kojeg je doživjela njena obitelj.

- Da moram njenu životnu priču nekako opisati, rekla bih da je riječ o tragediji. Tijekom života živjela je u bijedi, no nikad nije prestala stvarati. Čak i kad je bila najgladnija, u najtežim trenucima, pisala je, jer je to bio, kako je i sama govorila, bijeg od stvarnosti. Ova predstava je emocionalno jako teška za izvođenje: treba biti maksimalno suzdržan, kako bi publika mogla osjetiti ono o čemu se govori - pojašnjava Sekelez.

Mnogi kritičari smatraju kako nema veće ruske pjesnikinje od nje, te da je njena duboka osjećajnost prožela stotine pjesama koje je napisala. Tek nakon smrti doživjela je svjetsko priznanje. U našoj zemlji su njezine pjesme prvi puta objavljene tek prošle godine, kada je Matica Hrvatska izdala zbirku njenih izabranih pjesama.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo