PIRANDELLO U KEREMPUHU

NEMA TKO NIJE DOŠAO NA FRLJIĆEVU PREMIJERU Komad počinje uprizorenjem orgijastičke desničarske svadbe, šmrču se droge, trešte turbofolk i Thompson

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 20.01.2018. u 09:57

Marko Todorov / Cropix

Ornela Vištica i Davor Bernardić, Zlatko Hasanbegović, Oliver Frljić i Igor Mandić sa suprugom

 

Satiričko kazalište Kerempuh otvorilo je u petak novu kalendarsku godinu premijerom djela "Šest likova traži autora" Luigija Pirandella, u režiji i adaptaciji Olivera Frljića koji je ovaj avangardni komad talijanskog klasika postavio kao metaforu današnje Hrvatske u potrazi za identitetom i autoritetom, uz propitivanje nacionalnih i tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. 

Frljićevu su adaptaciju došli pogledati brojni političari, glumci, književnici i druge javne osobe različitih ideoloških i političkih uvjerenja. Tako se u publici moglo vidjeti Zlatka Hasanbegovića, Predraga Matića, Miranda Mrsića, Mani Gotovac, Milanku Opačić, Jadranku Sloković i Čedu Prodanovića, Igora Mandića, Davora Bernardića, Branka Lustiga te brojne glumce i kolege.

Frljićeva adaptacija Pirandellove drame iz 1921. počinje "žestoko" probom predstave, odnosno uprizorenjem orgijastičke desničarske svadbe, na kojoj se konzumiraju droge i svira turbofolk, uz "Za dom spremni", katoličku i nacionalnu ikonografiju. Konzervativni uglednici nose svinjske maske, uz Thompsona i okretanje ploče s natpisom "Trg maršala Tita" u "Trg poglavnika Ante Pavelića"     

U daljnjem tijeku predstave problematizira se pasivnost članova obitelji u potrazi za identitetom, autoritetom i režiserom, a scenom dominira divovska singerica kojom kroji režiser predstave.

Članovi obitelji, likovi, ne mogu se usuglasiti i donijeti jedinstveno stajalište o onome što im se u životu  dogodilo metaforički oslikavajući Hrvatsku kao "zemlju koja se jednakim žarom detuđmanizirala i retuđmanizirala", navodi u najavi Kazalište Kerempuh u koje se Frljić vraća tri godine nakon svog autorskog projekta "Jazavac u Kerempuhu".

U galeriji pogledajte tko je sve od poznatih došao na premijeru:

 

Kako drama odmiče, postaje sve jasnije da se likovi nikada neće dogovoriti oko toga čija perspektiva treba biti zastupljena, a komad u cjelini dovodi u pitanje formu i ideju drame. Zanimljivo je pritom da Pirandello povezuje svoj metadramski postupak s idejom rasapa nuklearne obitelji, a najčešća sintagma koja se čula u Frljićevoj predstavi bila je "U ime obitelji".

Tako se pod tim sloganom odlazi u bordel, vara ženu i pokušava silovati prostitutke na povijesnoj zastavi koja počinje s bijelim poljem.

Frljićeva predstava "vrvi" poveznicama s aktualnim hrvatskim društvenim i političkim događajima, ima tu i "Hoda za život", invalidskih proteza, izmjena kazališnog zakona, pitanja položaja Srba u javnom životu metropole.... 

U ulogama likova nastupili su Linda Begonja, Vilim Matula, Damir Poljičak i Branka Trlin, uz mlade glumce Roka Sikavicu i Ivu Šimić u ulogama Dječaka i Djevojčice. Redatelja igra novopridošli član Kerempuhova ansambla Jerko Marčić, a ostatak glumačke družine Mia Anočić Valentić / Tihana Lazović, Ozren Opačić, Borko Perić, Matija Šakoronja, te vanjski suradnici Kim Končar, Karlo Mlinar i Filip Sertić, koje je publika nagradila dugotrajnim pljeskom i ovacijama.

Frljić potpisuje i adaptaciju teksta te izbor glazbe, dramaturginja je Nina Gojić, scenograf Igor Pauška, kostimografkinja Sandra Dekanić. Oblikovateljica svjetla je Vesna Kolarec, zvuka Alan Sinkauz, a pokreta Ana Kreitmeyer.

Pirandellova drama "Šest likova traži autora" već je u vrijeme svojeg nastanka i prvog izvođenja 1921. izazvala podijeljene reakcije kod publike i kritike, podjednako zbog razotkrivanja kazališnog aparata i prokazivanja licemjerja obiteljske zajednice u raspadu obitelji šest odbačenih likova. Dvije disfunkcionalne zajednice, kako ona kazališna tako i obiteljska, promatrane usporedno, progovaraju o patologiji kolektiva koji počivaju na strogim hijerarhijama i neupitnim pozicijama moći.

Obitelj pritom ipak figurira kao osnovna ćelija društva potvrđujući tezu da što je obitelj "funkcionalnija" i što bolje prenosi dominantne društvene vrijednosti, to disfunkcionalnije pojedince proizvodi, koji se nisu u stanju emancipirati od vrijednosti i različitih uloga usvojenih tim putem.

"U društvu koje posljednjih 26 godina opsesivno traži svoj identitet i autora, ova Pirandellova drama o kazalištu svakako dobiva i nova značenja. Pirandelizacija javnog života u Hrvatskoj odavno je izbrisala granicu između zbilje i fikcije te pokazala kako se kazališni oblici manipulacije također koriste za proizvodnju sadržaja u javnom prostoru. Kao potpisnik Manifesta fašističkih intelektualaca, talijanski Nobelovac Pirandello svakako nalazi ideološke rezonancije i u današnjoj Hrvatskoj - barem po broju likova koji ga, i ne znajući, traže", ističu iz Kerempuha.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo