NOVA PROČELNICA ZA KULTURU

ODLUČNO, PUTOVIMA DRUGA HASANBEGOVIĆA! Lederer najavila cenzuru Frljića, nefinanciranje Pridea i otvoreno neprijateljstvo prema jakim kazalištarcima

Zagreb, 250416.
U Drzavnom arhivu odrzana dodjela nagrade Iso Velikanovic za 2015. godinu za najbolja ostvarenja na podrucju knjizevnoga prevodjenja.
Na fotografiji: ministar kulture Zlatko Hasanbegovic, zamjenica ministra kulture Ana Lederer.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / CROPIX

Zlatko Hasanbegović i Ana Lederer

Kada je Zlatko Hasanbegović krajem siječnja 2016. godine postavljen za ministra kulture u Vladi Tihomira Oreškovića, njegov prvi radni dan izgledao je otprilike ovako. Oko radnog stola u svom kabinetu okupio je tadašnje suradnike koji su mu počeli čitati koliko je u 2015. godini isplaćeno novca različitim medijskim projektima nevladinih udruga koje simpatiziraju lijevi politički spektar.

Tako su mu pročitali da je Croll dobio 70 tisuća kuna, isto toliko dobio je i Muf, Slobodni Filozofski, Cenzura i Mreža antifašistkinja Zagreb. Nabrajanje je trajalo dok suradnike nije prekinuo tadašnji ministar riječima - taj novac više neće vidjeti.

Dvije i pol godine kasnije, kada je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odabrao Anu Lederer za prvu pročelnicu novoosnovanog Gradskog ureda za kulturu, ona je u svojim nastupnim intervjuima otprilike dala smjer kojim će ići njezin resor čiji je budžet za 2018. nešto veći od 575 milijuna kuna.

Predstave Olivera Frljića zbog njegova političkog aktivizma vrlo teško će se moći vidjeti na kazališnim daskama ustanova koje je osnovao Grad Zagreb, Povorka ponosa više se neće financirati novcem Ureda za kulturu, pokušat će se pronaći način kako smanjiti samopromociju intendantice zagrebačkog HNK Dubravke Vrgoč, a svakako će se propitkivati i savjetnička uloga Duška Ljuštine.

Politička trgovina

Njezina agenda ukratko će biti vrlo slična onoj koju je imao sam Hasanbegović u Ministarstvu kulture - prekinuti ideološke monopole, hranidbene lance i višestruke mreže klijentelizma i sukoba interesa.

Za zagrebačku kulturnu i političku oporbu imenovanje Ane Lederer je klasična politička trgovina, a njene prve izjave mnogi glumci i politički aktivisti nazvali su skandaloznim.

Glumica Urša Raukar, aktivistica platforme Zagreb je naš, navela je kako je očito da će se “pod šifrom političkog aktivizma onemogućavati rad svima koji misle drugačije, koji postavljaju pitanja ili kritički sagledavaju društveni trenutak, koji se ne uklapaju u ideološke okvire Neovisnih za Hrvatsku”.

Izjave Lederer o nefinanciranju Frljića, Matula je nazvao nepojmljivim i skandaloznim, a književni kritičar i leksikograf Velimir Visković na svom je Facebook profilu napisao kako će kod nove pročelnice “očito, na djelu biti isključivo jaki umjetnički kriteriji” jer je spomenula nefinanciranje Frljića, ali ne i nefinanciranje “Kurbaše i Sedlara”.

Sam Frljić je Lederer uzvratio da “lupa kao Maksim po diviziji”, a Snježana Banović kratko je poručila da je sretna jer se više ne treba baviti “bivšom intendanticom zagrebačkog HNK koja je sve što je ostvarila, ostvarila spregom i pogodovanjem”.

Ana Lederer, teatrologinja, publicistkinja, prva intendantica u povijesti zagrebačkog HNK i bivša zamjenica ministra Hasanbegovića, kći je uglednog kazališnog redatelja Petra Šarčevića. Majka joj je sopranistica u zboru zagrebačkog HNK.

Komparativnu književnost i ruski jezik diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je magistrirala i doktorirala. Radila je na HTV-u, u Matici hrvatskoj, a dobila je i brojne nagrade.

Suprug joj je bio Gordan Lederer, HTV-ov snimatelj, kojeg je 1991. kod Hrvatske Kostajnice ubio srpski snajper.

Intendantica zagrebačkog HNK postaje u rujnu 2005., a našu najveću nacionalnu kazališnu kuću vodila je u dva mandata. Tada je imala veliku podršku Bandića i ondašnjeg ministra kulture Bože Biškupića. Oni koji su osporavali njen rad optuživali su je da je na to mjesto stigla zbog povezanosti s Mirjanom Sanader, što je Lederer u više navrata demantirala.

U tri umjetničke grane u suradnji s ravnateljem Opere Brankom Mihanovićem i ravnateljicom Baleta Irenom Pasarić, kako stoji u njezinom CV-u u HAZU-u, “produkcijski je realizirala devedeset premijera, domaće i inozemne koprodukcije kao i gostovanja, sudjelujući kao partner u realizaciji isto tako brojnih kulturnih događanja kao i onih državne i gradske važnosti”, a navodi se i kako su “predstave HNK u Zagrebu u tom su razdoblju osvojile pedesetak pojedinačnih Nagrada hrvatskoga glumišta”.

No Lederer su prigovarali i zbog rastrošnosti, da je previše novca trošila na strane autore, da je protežirala svog nevjenčanog supruga Ozrena Prohića (koji je Hasanbegovićev rođak), a mediji su u više navrata pisali kako je 2012. godine sebi i poslovnoj tajnici isplatila 70-ak tisuća kuna autorskog honorara.

Fatalni treći mandat

U sukob s Lederer 2013. godine ušla je i Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture u Vladi Zorana Milanovića. Ministrica je odbila njezin program i kandidaturu za treći mandat, a mijenjan je zakon koji je kolokvijalno nazvan lex Lederer koji intendantima onemogućava treći mandat.

Lederer joj nije ostala dužna. Nazvala ju je najgorom ministricom kulture u povijesti Hrvatske, a kasnije za vrijeme gostovanja u “Bujici” rekla kako je smijenjena jer je Zlatar Violić na čelu HNK željela vidjeti Velimira Viskovića kojem bi jedan od ravnatelja bio Oliver Frljić.

Državna revizija

U zagrebački HNK 2013. godine ušla je i državna revizija koja je ustanovila da ta kazališna kuća, koju je posljednja tri mjeseca te godine vodila v. d. intendantica Sanja Ivić, ima manjak prihoda od 2,7 milijuna kuna i obveze od 4,3 milijuna kuna. Državnoj reviziji novoimenovana intendantica Dubravka Vrgoč u odgovoru je istaknula kako je njena uprava kazalište preuzela s ukupnim obvezama od 8,2 milijuna kuna. Lederer je tada objašnjavala da ona HNK nije ostavila ni u kakvim dugovima te da nije učinila ništa protuzakonito.

Nakon odlaska iz HNK vratila se u HAZU, u Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, a na medijsku scenu vratila se nakon što ju je Hasanbegović imenovao zamjenicom u Ministarstvu kulture.

Osim Zlatar Violić, s Lederer su često javno polemizirali i Snježana Banović i Mani Gotovac, a nakon njezinih nastupnih intervjua i Oliver Frljić.

- Nadam se da će ovo partnerstvo između Bandića i Hasanbegovića vrlo brzo završiti, da ćemo uskoro na nove izbore i da će doći nova konstelacija snaga u kojoj više neće biti mjesta za osobe poput Ane Lederer koja je sve što je ostvarila, ostvarila spregom i pogodovanjima - rekla je Banović.

Da bi Ana Lederer mogla postati nova šefica novoosnovanog zagrebačkog Ureda za kulturu, postalo je jasno još otkako je gradonačelnik Milan Bandić najavio da će dosadašnji Ured za obrazovanje kulturu i sport podijeliti na dva dijela. Baš u to vrijeme završili su i lanjski lokalni izbori, a kako nitko s centra i lijevog spektra nije želio dugogodišnjem gradonačelnik pružiti podršku, na njihovo mjesto uskočili su Neovisni. Da će Bandića podržati HDZ, bilo je jasno i prije tih izbora.

Neovisni su imali dva uvjeta. Prvo, promjena imena Trga maršala Tita. Tito je prošao, i Neovisni su dali ruku Bandiću, no kako je vrijeme odmicalo, mlađi partneri polako su se počeli odmicati od gradonačelnika jer se priča s drugim uvjetom dogovorenog partnerstva počelo odugovlačiti.

A taj drugi uvjet bio je raspisivanje natječaja za resor kulture. Neovisni su pikirali na to mjesto jer su smatrali da u rukama imaju dva poprilično velika aduta. Prvo, imali su po CV-u najbolju kandidatkinju, a u taj CV je išla i činjenica da je ta ista kandidatkinja ranije surađivala s Bandićem te da nakon njihova razlaza nije ostalo većih repova.

Drugi adut, bila je skupštinska većina. Bez Neovisnih, Bandić nema većine. Koliko god su se Bandićevi savjetnici s lijevog kulturnog spektra trudili pronaći formulu da mu skroje novu većinu u Skupštini iz redova SDP-a, GLAS-a, platforme Zagreb je naš, platforme HSLS-a i Sandre Švaljek, te koliko god te iste zastupnike plašili da će Neovisni preuzeti resor kulture i da će Zlatko Hasanbegović vedriti i oblačiti kulturom u metropoli, jednostavno nisu uspjeli.

Bandić je pokušao priču promijeniti isticanjem vlastite kandidatkinje Milane Vuković Runjić, koja je u Gradsku skupštinu ušla s gradonačelnikove liste, no ni to mu nije uspjelo.

Milana Vuković Runjić jednostavno se nije pojavila na testiranju, što je Anu Lederer instaliralo na vodeće mjesto zagrebačkog ministarstva kulture.

Izdvajamo