FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI

ALTERNATIVNA POVIJEST NAŠIH PROSTORA 'Islednik' Dragana Velikića prodan u 50.000 primjeraka

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 07.09.2016. u 12:26

Split, 100516.
U klubu Quasimodo povodom knjizevnih veceri, Bookvice, veceras je predstavljen knjizevnik Dragan Velikic dok su animatori bili Patricija Vodopija, Branko Cegec i Ivica Ivanisevic. Na fotografiji: Dragan Velikic.
Foto: Mario Todoric / CROPIX
Mario Todorić / HANZA MEDIA

 "Taj roman nije samo pokušaj isljeđivanja mojeg vlastitog života, majke, država i gradova u kojima sam živio; on je istodobno i pokušaj dolaska do sebe samoga", rekao je pisac gostujući u Zagrebu

ZAGREB - Istaknuti srpski pisac i intelektualac Dragan Velikić, dvostruki dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine, boravio je u utorak u Zagrebu gdje se, kao gost Festivala svjetske književnosti (FSK) susreo sa svojim hrvatskim čitateljima, te govorio o svojoj prozi koja, kako je otkrio, uvijek nastaje iz nekog njegovog opsesivnog motiva.

 

 Tribinu s Velikićem vodio je u velikoj dvorani Kina Europe književnik Miljenko Jergović, koji je pisca najavio kao "pisca visoko stiliziranog teksta, lijepih, dugih, vrlo često eliptičnih rečenica i teksta koji nije uvijek baš savršeno prohodan i savršeno razumljiv nekome tko nema savršenu koncentraciju".

 

 "U nekim je svojim knjigama čak pomalo i hermetičan, sa stajališta ljudi koji misle da knjige moraju biti jako čitljive da bi bile dobre", kazao je Jergović.

 

Velikić, kojega Jergović opisuje kao "sjajnog promatrača, kultiviranog oka i s razvijenim interesom za prizor i atmosferu", iznimno je plodan pisac - napisao je dosad deset romana, te tri knjige priča, pet knjiga eseja i jednu knjigu intervjua, prevedenih na petnaest europskih jezika. Dobitnik je niza nagrada, među kojima nagrada Meša Selimović, Miloš Crnjanski i Kočićevo pero, te Srednjoeuropske nagrade za cjelokupno književno stvaralaštvo (Mitteleuropa-Preis) za 2008., koju dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Austrije.

 

 Dvostuki je dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine, za romane "Ruski prozor" (2007.) i, najnoviji, "Islednik" (2015.). Roman je kod nas objavio nakladnik MeandarMedia, koji je objavio i Velikićev roman "Bonavia" (2012.), po Velikićevim riječima, njegovom, "za nijansu, najboljom knjigom".

 

Intimna povijest naših prostora

 

 "Islednik" je Velikićev deseti roman, koji je kritika opisala kao duboko intimnu i razotkrivajuću prozu u kojoj pisac u ispovjednom tonu donosi "autobiografsku, alternativnu i skraćenu povijest naših prostora, pisanu savršenom jezičnom preciznošću i briljantno izbrušenim stilom, s istančanim osjećajem za detalj".

 

 U romanu je glavni junak pisac, koji nakon majčine smrti, kreće na introspektivno emotivno putovanje majčinim životom o kojemu ništa ne zna, koje se pretvara u autopoetičnu ispovijest o vremenu i ljudima kojih više nema. Roman je to o atmosferi i životu koji su prošli, koje su vrijeme i povijest nepovratno izmijenili.

 

 Potrebu da napiše takav roman, otkrio je Velikić, dio je njegove intimne potrage za samim sobom, a "Islednik" iz naslova njegov je alter ego.

 

 "Taj roman nije samo pokušaj isljeđivanja mojeg vlastitog života, majke, država i gradova u kojima sam živio; on je istodobno i pokušaj dolaska do sebe samoga, jedno introspektivno putovanje vlastitim životom", napomenuo je pisac, koji do sada ni s jednom knjigom nije imao takav "konsenzus s publikom".

 

 Roman je dosad prodan u 50 tisuća primjeraka i bitno je proširio moju čitateljsku publiku, rekao je, u čemu je značajnu ulogu odigrala upravo NIN-ova nagrada, "kao jedina književna nagrada koja piscu osigura veliku nakladu, te privuče pozornost na prethodne knjige".

 

 S knjigom je imao, po Jergovićevim riječima, "za hrvatske prilike nezamislivu turneju" predstavljanja po čak 63 grada u Srbiji.

 

 Jergović je napomenuo kako je "to roman o majci i sinu, ali to je između ostalog i knjiga o vlastitom formiranju, vlastitu odrastanju, koji se od ostalih Velikićevih romana razlikuje po tome što je pisan drugačijim stilom, kraćim, srezanim rečenicama koje ponekad sliče na riječi dječjega govora, na onaj primarni, početni čovjekov jezik".

 

Pisac naklonjen gubitnicima

 

 Radnja romana kreće se prostorom od Pule do Soluna i Zeitenlika, te obuhvaća vrijeme od Prvog svjetskog rata do raspada Jugoslavije, a jedna je od njegovih važnijih tema pitanje sjećanja – osobnog i povijesnog, pri čemu Velikić inzistira na postojanju paralele između toga dvoga, na ulozi "maloga čovjeka".

 

 Pisac je kazao kako je sve što je ikad napisao, napisao iz nekog opsesivnog motiva, a tu je knjigu pisao tri godine. "Sam roman nije linearno strukturiran, već je to jedno komešanje, jedan čitavo vrijeme prisutan latentni vir", rekao je.

 

 Oduvijek osjeća posebnu naklonost prema gubitnicima i poraženima, "prema onima kojima je suđeno da ne budu pobjednici", napomenuo je. Zato je, među brojnim epizodama, pričama i fragmentima, u svoju vrlo intimističku knjigu uvrstio i jednu bolnu i krvavu priču o osvetničkom poslijeratnom pokolju nad  jednom rovinjskom patricijskom obitelji.

 

 "To mi je bilo važno, jer je riječ o nečemu što pripada u kategoriju tzv. besmislenih smrti; da nisu bili bogati, ostali bi živi i to mi je bio jedan vrlo važan motiv", pojasnio je Velikić, koji trenutačno radi na novome romanu u kojemu se pokušava suočiti sa središnjom mišlju uvodnog citata svoje knjige, preuzetog iz knjige "Zlatno runo" Borislava Pekića, a u kojemu stoji kako se čovjek poslije ispovijesti ne osjeća ni malo čišćim nego prije nje, već naprotiv, "kao kanta za smeće".

 

 Pisac rođen 1953. u Beogradu, djetinjstvo je proveo u Puli, i tom je gradu posvetio svoj nagrađeni romaneskni prvijenac "Via Pula" (1998.). Uz već navedene, napisao je još romane "Astragan" (1991.), "Hamsin 51" (1993.), "Severni zid" (1995.), "Danteov trg" (1997.), "Slučaj Bremen" (2001.) i "Dosije Domaševski" (2003.). Autor je knjiga priča "Pogrešan pokret" (1983.), "Staklena bašta" (1985.) i "Beograd i druge priče" (2009.); eseja "YU-tlantida" (1993.), "Deponija" (1994.), "Stanje stvari" (1998.), "Pseća pošta" (2006.) i "O piscima i gradovima" (2010), te knjige intervjua "39,5" (2011.) i monografiju "Pula – grad interval" (2014.), u koautorstvu s Igorom Zirojevićem i Paolom Orlić.

 

 Zastupljen je u domaćim i inozemnim antologijama proze, te je najzastupljeniji suvremeni srpski i hrvatski pisac na njemačkom govornom području. Intelektualac kritičan prema politici, nacionalnim mitovima i herojima, Velikić je bio urednik izdavačke djelatnosti Radija B92, pisao je kolumne za NIN, Vreme, Danas i Reporter, te je od 2005. do 2009. bio veleposlanik Srbije u Austriji.

 

 Velikić je istaknuo kako politikom uopće nije fasciniran, a veleposlaničku dužnost bio je prihvatio iz idealizma i vjere u mogućnost nekih promjena. "Osim toga, ja sam pisac. Ne onakav koji piše svaki dan, ali svaki dan živim kao pisac. Jedini razlog zašto sam se ja tamo našao je taj što se moja zemlja u jednome trenutku službeno našla na proeuropskoj političkoj sceni, pa se tako moja osobna mišljenja nisu kosila sa službenom politikom koju sam predstavljao", pojasnio je.

 

 Festival svjetske književnosti (FSK) Velikića je ugostio u svojem središnjem programu tribina "Razotkrivanje", kao jednoga od ovogodišnjih više od 60 istaknutih književnih gostiju iz 15 zemalja svijeta. Festival se u organizaciji nakladnika Frakture održava u Zagrebu od 4. do 11. rujna, te su Splitu od 5. do 14. rujna.

 

 Od autora MeandarMedie, FSK će još ugostiti talijanskog redatelja, dramskog pisca i književnika Giorgia Pressburgera, koji će u programu "Dvostruki portret" u srijedu 7. rujna u Dvorani Mueller Kina Europe razgovarati s Ivanom Lovrenovićem, a dan kasnije, u četvrtak, u sklopu festivalskog filmskog programa bit će u velikoj dvorani prikazan njegov film "Iza mraka" (2011.), nastao prema kazališnoj drami Claudia Magrisa.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo