NAJSTARIJE HRVATSKO PISMO

Digitalno učenje glagoljice u Matici hrvatskoj

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 20.02.2019. u 19:46

Zadar, 080413.
Izlozba maticnih knjiga na glagoljici povodom 450. obljetnice Tridentskog koncila. Na izlozbi u SIC-u predstavljene su 22 maticne knjige s podrucja Ravnih kotara od kraja 16. do pocetka 19. stoljeca.
Na fotografiji: detalj s otvorenja izlozbe.
Foto: Luka Gerlanc / CROPIX
Luka Gerlanc / CROPIX

ZAGREB - Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske u petak, 22. veljače u povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva u Palači Matice hrvatske organizira niz radionica i digitalno učenje glagoljice.

 

Digitalno učenje glagoljice vodit će Josip Mihaljević, kaligrafsku radionicu Maja Jugović, radionicu Glagoljična pamtilica na predlošku mjeseci iz Hrvojeva misala Irena Vojvodić, a radionicu glagoljičnoga nakita Irena Vojvodić, priopćila je Matica hrvatska.

 

O "Misalu po zakonu rimskoga dvora iz 1483." održat će predavanje učenici glagoljaši Stjepan Rusan i Petre Rožić iz Glagoljaškoga središta "Frankopan" zagrebačke Osnovne škole Frana Krste Frankopana, a predavanje u prigodi 615. obljetnice "Hrvojeva misala" iz 1404. održat će učenice Paola Naranđa i Barbara Šimrak.

 

Glagoljica je, kako ističe Matica hrvatska u povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, prvo pismo hrvatskoga jezika, a jezik je najsnažnije identitetsko obilježje jednoga naroda. Sačuvani glagoljični tekstovi potječu iz 11. st., a glagoljica je kao pismo hrvatskoga jezika bila u uporabi do 20. st.

 

Godine 1905. tiskan je posljednji glagoljični misal, a 1917. godine posljednja glagoljična početnica, napominje Matica.

 

Hrvati su, naglašava se u priopćenju, više od tisuću godina sve što im je bilo važno, bilježili glagoljicom: književnoumjetničke tekstove, pravne tekstove, medicinske tekstove, diplomatske dokumente, povijesne tekstove, liturgijske tekstove, administrativne tekstove i epigrafske spomenike.

 

Glagoljaši stvaraju Hrvatima prvi hrvatski književni jezik, uvode Hrvate u Gutenbergovu eru tiskanjem prve hrvatske tiskane knjige na hrvatskome jeziku – jedinoga misala u Europi koji nije tiskan na latinici i na latinskome jeziku, prve južnoslavenske tiskane knjige, podsjeća Matica, napominjući da su prve hrvatske glagoljične tiskare bile Senj, Rijeka i Kosinj.

 

Prva svjetska povijest u Hrvata tiskana je glagoljicom, ističu iz Matice, dodajući da glagoljaši prvi prevode Bibliju na hrvatski jezik. Prijevod nije pronađen ali postoje zapisi koji svjedoče o njezinu postojanju.

 

Hrvatske glagoljaše Karlo IV. poziva u samostan Emaus u Pragu odakle šire glagoljičnu pismenost i hrvatski crkvenoslavenski jezik od 1348. do 1430. godine, napominje Matica hrvatska i podsjeća da su francuski kraljevi prilikom preuzimanja prijestolja od 14. st. do 1789. prisezali na hrvatsku glagoljičnu knjigu Reimski evanđelistar. Hrvatska glagoljična knjiga, osim u Hrvatskoj, čuva se u 26 zemalja svijeta.

 

Ovako bogata i dugotrajna glagoljaška kultura bitno je obilježje identiteta hrvatskoga jezika. "Ujedinjuje u sebi i baštinu i identitet ulazeći kao sastavnica jezičnoga identiteta i u sve druge identitetske aspekte s kojima je jezik povezan, pa tako i u nacionalni identitet čineći njime Hrvate prepoznatljive u europskom i svjetskom kulturnom okruženju", ističe Matica hrvatska.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo