ROMAN KAO KNJIŽEVNA IGRA

IRENA LUKŠIĆ U priču koja mi se činila najgorom u briljantnom opusu Nabokova, naselila sam ljude iz ruske dijaspore (a jedan od njih je Tito)

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 10.11.2016. u 09:52

Čitatelj u likovima novog romana može prepoznati spisateljicu Irinu Kuninu Aleksander, književnike Vladimira Nabokova i Miroslava Krležu, pjesnikinju Marinu Cvetajevu, glumicu Marlene Dietrich, ruske špijune, varalice...

ZAGREB - Novi roman književnice i urednice Irene Lukšić "Berlin - Pariz", objavljen u izdanju nakladnika Disput i predstavljen u srijedu u Zagrebu, originalan je intertekstualni eksperiment koji na materijalu manje poznate pripovijetke Vladimira Nabokova ispisuje epsku fresku europske stvarnosti 20-ih godina prošloga stoljeća.

 

"U njemu je Lukšić ponudila jednu novu 'igru' u kojoj se igra različitim žanrovima, svjetskim putnicima i temama, izvlačeći iz svoje svakodnevne lektire motive koje potom obrađuje u svojim knjigama", kazala je književna teoretičarka i kritičarka Helena Sablić Tomić na predstavljanju na glavnoj pozornici Paviljona 6 Zagrebačkog velesajma u sklopu sajma knjiga Interliber.

 

Za razliku od suvremenih hrvatskih putopisaca čiji se identitet oblikuje putovanjem, Lukšić je u svojem novom romanu na put poslala svoje omiljene književnike ne bi li sebi i čitateljima, osim događaja, ponudila i doživljaj kao odraz neposrednog odnosa prema životu i individualno proživljenom iskustvu, napomenula je Sablić Tomić, koja je ujedno autorica pogovora knjige.

 

Naime, likovi Lukšićkina novog romana svoje prototipove imaju u međuratnoj zbilji: čitatelj u njima može prepoznati spisateljicu Irinu Kuninu Aleksander, književnike Vladimira Nabokova i Miroslava Krležu, pjesnikinju Marinu Cvetajevu, glumicu Marlene Dietrich, ruske špijune, varalice i druge atraktivne pojave tadašnje europske intelektualne scene.

 

"Lukšić je iskoračila izvan konteksta putopisnih knjiga naših ostalih autora koji vole tragati za novim prostorima. Napravila je iskorak iz tog kanona i osim čitanja ponudila i doživljaj", ocijenila je Sablić Tomić.

 

Irena Lukšić (1953.) piše prozu, drame i filmske scenarije, a posebno mjesto u njezinu opusu ima esejistika. Istaknuta je stručnjakinja za rusku emigrantsku književnost i prevoditeljica s ruskog jezika. Za svoj je umjetnički, stručni i prevoditeljski rad dobila niz nagrada i priznanja.

 

Njezin kratki roman "Berlin – Pariz" svojevrsna je interpretacija, nadogradnja i intertekstualni eksperiment na materijalu manje poznate pripovijetke "Slučajnost" Vladimira Nabokova, o Ruskinji Eleni koja svojoj suputnici u vlaku otkriva da traži muža izbjeglog iz zemlje nakon Oktobarske revolucije.

 

"Lukšićkin je roman potraga ne samo za drugim, nego i za istinama iz života tih likova, pisana pitkim, jednostavnim i intrigantnim stilom. Kada uzme tu knjigu u ruke, čitatelju neće biti odmah posve jasno tko, gdje i zašto putuje, ali će se vrlo brzo i sam smjestiti u taj vlak", napomenula je Sablić Tomić.

 

Osim ljubavne teme, u njemu je dominantan i rat, trauma koja je potaknula putnike na putovanje, trauma koja je odraz vanjskog zbivanja koje je iniciralo niz ljubavnih jada, dodala je.

 

Ravnatelj Krležinog festivala Goran Matović kazao je kako je riječ o sjajnome romanu "paralelnih ispovijesti i paralelnih svjetova", u kojemu je Lukšić izmaštala susret svojih pisaca, te ih poslala na imaginarno putovanje kroz prostor i vrijeme u prozi građenoj iz dokumentarnih fragmenata i literarne transpozicije.

 

Lukšić je kazala kako je na ideju o tome da sve te ljude stavi u isti vlak došla nakon što je nabasala na Nabokovljevu pripovijetku "Slučajnost", "koja je jedna od njegovih najgorih priča, nezavršena i neusustavljena", a u kojoj se Nabokov "usredotočio na mehaniku da se njegova dva lika, koji se traže a koji se igrom slučaja nađu u istome vlaku, nikako ne susretnu".

 

Iz te je pripovijetke "posudila" dva ključna lika te "u jednu priču koja mi se činila najgorom u briljantnom opusu Vladimira Nabokova, naselila ljude iz ruske dijaspore", kazala je. "U knjizi sam odlučila ponuditi dovoljno mjesta za osobne ispovijesti, onako kako sam ih ja vidjela, iz biografija i autobiografija tih putnika", napomenula je autorica, otkrivši kako se kao jedan od putnika u vlaku pojavljuje čak i Tito, i to kao sindikalac.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo