Dvoje književnika, hrvatska spisateljica Ivana Sajko i belgijski autor Stefan Hertmans, s njemačkim su predsjednikom Frankom Walterom Steinmeierom otvorili ovogodišnje izdanje najvećeg književnog sajma na svijetu, Frankfurtskog sajma knjiga.
Nekadašnji šef njemačke diplomacije, danas predsjednik, socijaldemokrat Steinmeier i pisci govorili su o opasnostima koje prijete demokraciji te kako se boriti protiv populizma u “olujnim vremenima”.
Steinmeier je upozorio da je 70 godina od potpisivanja Deklaracije o ljudskim pravima tema ljudskih prava jednako aktualna kao što je bila kad je Deklaracija pisana, a mnoge zemlje potpisnice ne slijede potpisano.
Sajko je na otvorenju sajma istaknula da književnost otvara prostor za dijalog onima koji inače nemaju ni glas niti vidljivost u društvu. “Književnost nam omogućava da govorimo iz pozicije ljudi koji mogu biti i u krivu, koji mogu rušiti tabue, koji mogu i odbijati razgovor.
Pišući iz njihove perspektive mi možemo tražiti dijalog i razumijevanje. Jednostavni odgovori u ovoj kompleksnoj situaciji u kojoj se Europa danas nalazi su opasni. Jednostavne odgovore nude populističke stranke. Povijest ne može biti žrtva revizionizma, jer onda iz nje ne možemo učiti”, rekla je u razgovoru za Jutarnji, nakon otvaranja sajma, Sajko.
Važna nagrada
Nekoliko zadnjih godina živi u Berlinu, ove godine je, zajedno s prevoditeljicom Alidom Bremer, dobila Internationaler Literaturpreis, važnu njemačku nagradu koju dodjeljuje Das Haus Kulturen der Welt, kulturni centar u Berlinu u suradnji sa zakladom Stiftung Elementarteilchen. Nagradu su, autorica i prevoditeljica, dobile za “Ljubavni roman” (Liebesroman), lani objavljen na njemačkom.
Belgijski pisac Stefan Hertmans je iz svojeg briselskog iskustva na otvorenju govorio o teškoćama integracije i potrebi za stvaranjem “bolje zajedničke europske priče”.
Ako knjiga i jest u krizi, frankfurtski sajam nije, prošle godine ga je posjetilo 250.000 ljudi, ove godine predviđaju da bi ih moglo biti i oko 300.000, a izlaže i tri posto više nakladnika negoli lani. Sudjeluje 7000 izlagača iz 110 zemalja.
Ipak, prodaja knjiga i u Njemačkoj opada, u prvih devet mjeseci ove godine manja je za 1,1 posto, a prihodi iz 2017. pali su za 1,6 posto u odnosu na 2016., na 9,13 milijardi eura.
Heinrich Riethmueller, čelnik Njemačkog udruženja izdavača i knjižara, unatoč svemu je optimističan: “Čak i otpadnici od knjige, knjige respektiraju, osjećaju žudnju za njima. No, usred svakodnevnog meteža čitaju manje, pod pritiskom društvenih medija i ometeni raznim drugim oblicima zabave.“
Hrvatski nakladnici u Frankfurtu izlažu na nacionalnom štandu u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara te Ministarstva kulture. Predstavljeno je 150 naslova - djela suvremene književnosti, publicistike, literatura za djecu. Na štandu se prikazuje videomaterijal u kojem je predstavljeno šest autora i njihova djela, riječ je o Miljenku Jergoviću, Kristianu Novaku, Slavenki Drakulić, Ivani Sajko, Edi Popoviću te Miri Gavranu.
Fraktura ima svoj štand, na kojem su ove godine u fokusu noviji glasovi, Dino Pešut, Sven Popović i Korana Serdarević te u inozemstvu dobro poznata imena poput Jergovića, Slavenke Drakulić i Daše Drndić. “Interesa ima, nadamo se da ćemo uspjeti prodati prava u više zemalja”, komentirao je kratko Seid Serdarević.
Različiti glasovi
U utorak, kad je, dan ranije negoli za posjetitelje, sajam otvoren za nakladnike, na konferenciji uoči otvorenja gostovala nagrađivana, globalno utjecajna nigerijska spisateljica Chimamanda Ngozi Adichie čiji su romani “Polovica žutog sunca” te “Amerikana“ prevođeni i na hrvatski. Adichie je upozorila je da je važno čuti različite glasove “ne stoga što želim biti politički korektni, već stoga što želimo biti točni. Ne možemo razumjeti svijet ako se nastavimo pretvarati da mali dio svijeta predstavlja svijet u cjelini”, rekla je autorica poznata po svom aktivizmu i jasno artikuliranom feminističkom stavu.
Aktualne teme
Lanjski Frankfurt završio je, među ostalim, i metežom te povicima “Van nacisti!” kojima su posjetitelji htjeli udaljiti predstavnike izdavačke kuće Antaios, izdavača knjiga koje zagovaraju ekstremno desnu ideologiju. Organizatori su tad poručili da je Sajam protiv cenzure, “Dopuštamo da se čuje svako mišljenje, bilo da nam se ono sviđa ili ne. I mi imamo svoja razmišljanja i vrlo jasno ih artikuliramo”, kazao je direktor sajma Juergen Boos.
Zato je ove godine Sajam otvoren proeuropskom porukom, na ceremoniji otvorenja sajma u utorak, namijenjenoj nakladnicima, govorila je visoka predstavnica Europske unije Federica Mogherini naglasivši da su europski identitet, europska kultura ono što dolazi čak i prije zajedničke politike i da ih kao takve treba predstaviti svijetu te da je pluralizam suština europske kulture i identiteta.
U Frankfurtu će se ove godine govoriti i o MeToo pokretu, koji je potaknuo razotkrivanje seksualnog zlostavljanja žena, a ugledni američki autori Meg Wolitzer i Paul Beatty iznijet će svoja razmišljanja o feminističkim i rasnim pitanjima u eri Donalda Trumpa. Zemlja partner sajma je Gruzija, što je od iznimne važnosti za do sada slabo prevođenu gruzijsku književnost.
Najprevođeniji gruzijski autor, Aka Morchiladze, nedavno je u razgovoru za Jutarnji list kazao da je u posljednje dvije godine, upravo zbog ovogodišnjeg frankfurtskog sajma, 70 gruzijskih prozaista i pjesnika prevedeno na njemački. “To je za gruzijsku kulturu jedan od najvećih koraka od osamostaljenja, zasigurno najveći korak za našu literaturu u smislu njezine vanjske promocije. Bio sam nedavno po Njemačkoj, u svim knjižarama imaju kut u kojem su izložene gruzijske knjige.”
Godine 2022. zemlja partner Frankfurtskog sajma bit će Slovenija.