Leksikografija je, znamo, znanost koja se teorijski i praktično bavi izradom rječnika, a ta izrada uključuje popisivanje, opis i tumačenje riječi jednoga ili više jezika. Rječnici koji se smatraju standardom na svom području, kakve, primjerice, izrađuje zagrebački Leksikografski zavod kojeg je osnovao Miroslav Krleža, okupljaju "etablirane" činjenice.
Takav pristup na svoj je način opisao francuski lingvist Alain Rey u knjizi vodećeg leksikogragafa engleskog žargonizma Jonathona Greena 'Chasing the Sun: Dictionary Makers and the Dictionaries They Made', koji smatra da su rječnici i enciklopedije često privilegirani predstavljanjem "iluzije totaliteta, nepomičnog poretka stvari ili harmonije".
Spisateljica Eley Williams, čiji The Liar’s Dictionary (Rječnik lažljivaca) izlazi sljedeće godine, u članku za The Guardian navodi kako je profesor John Algeo sa Sveučilišta Georgia primjetio da Biblija i neki rječnici zauzimaju stav koji implicira nepogrešivost, te je Algeo za takav koncept smislio riječ "leksikografidolatrija" spajanjem idolatrije (idolopoklonstva) i leksikografije.
S druge strane, postoji niz rječničkih izdanja koja su nastala s idejom uživanja u jezičnim doskočicama, satiri, sprdanju ili pak uranjanju u detektivsko uzbuđenje potrage za porijeklom riječi.
Primjerice, Radio 4 BBC-a zaslužan je za Uxbridge English Dictionary, koji je nastao pukom jezičnom zabavom: panelist bi birao riječ i ponudio definiciju poigravši se pojmovima koji se iz te riječi mogu izvući, slijedeći logiku kakvu su koristili domaći vic-maheri kad su sintagmu 'kako da ne' preveli 'how yes no'.
Konkretno, Uxbridge English Dictionary prevodi 'boycott' kao 'mali krevet za muško dijete', rastavljajući izvornu riječ na 'boy' ('dječak') i 'cott' (kolijevka'). Riječ 'handicap' u istom rječniku definira se kao "vrlo korisna kapa" (handi-cap).
Douglas Adams, autor briljantnog 'Vodiča za autostopere kroz galaksiju', u vrijeme pisanja tog kultnog romana s prijateljem Johnom Lloydom na ljetovanju je, u duhu školske igre, započeo sastavljati "rječnik stvari za koje još nema riječi". Tako je nastala knjiga 'The Meaning of Liff' u kojoj se imena mjesta i gradova koriste za definiranje predmeta ili osjećaja za koje još nema riječi na engleskom jeziku.
Vrlo zanimljivo, u tom je rječniku svoje mjesto pronašla i hrvatska metropola! Prema Douglasu Adamsu i Johnu Lloydu, Zagreb označava "neznanca koji iznenadno zgrabi intimni dio tvog tijela a zatim se pretvara da je to učinio kako bi spriječio da ne padne".
Eto, tako je Zagreb zauzeo svoje mjesto u paralelnom svemiru alternativne leksikografije, još od 1983. godine, kada je 'The Meaning of Liff' prvi put objavljen.