“Ovo mi je jedna od najdražih slika u kolekciji, ako ne i najdraža”, kaže Davor Vugrinec, kolekcionar umjetnina i bivši nogometaš, za sliku Vlahe Bukovca “Portret Bele Čikoša u atelijeru” iz 1896. koju je kupio prije godinu dana na aukciji u Bonnu, a uskoro će je prvi put pokazati javnosti, na izložbi iz njegove kolekcije u Narodnoj galeriji u Ljubljani.
Slika, čije su dimenzije 72 puta 55,5 centimetara, krije do sad nepoznatu priču koja se ne spominje u opsežnoj monografiji o Vlahi Bukovcu, čija je autorica najbolja poznavateljica njegova opusa, Vera Kružić Uchytil.
Bez borbe
Vugrinec je, podsjetimo, prije nešto više od godinu dana imao veliku izložbu djela iz svoje kolekcije u Umjetničkom paviljonu, a unatoč mnogim važnim umjetninama moderne, Bukovčevu sliku nije imao. Mnoge su mu se nudile, tada mi je rekao, no čekao je pravu. Kada je saznao za aukciju u Bonnu, gdje je bilo ponuđena slika tada “nepoznatog autora”, nije oklijevao, otišao je na lice mjesta. Znao je, kaže, da se radi o prvoklasnom Bukovčevu djelu. On i supruga, kustosica Petra Vugrinec, prepoznali su na slici Kirku, proročicu koju je za izložbu u Budimpešti 1896. slikao Čikoš. “Nije bila teška borba na aukciji jer nitko nije prepoznao o kojem je slikaru riječ, dok su neki smatrali da je Čikoš ili Iveković.” Po završetku aukcije mnogima je bilo jasno da su propustili priliku kupnje Bukovčeva remek-djela.
Znanstveni rad
Na slici je Bukovčev prijatelj slikar Bela Čikoš Sesija, u ateljeu dok slika model koji mu je poslužio za kompoziciju “Kirke”, koja je u vlasništvu Nacionalne galerije u Budimpešti, a nalazi se u veleposlanstvu Mađarske u Londonu.
O slici je povjesničarka umjetnosti Petra Vugrinec upravo objavila i znanstveni rad, u Peristilu, časopisu povjesničara umjetnosti, pod nazivom “Slikari u atelijeru. Međusobno portretiranje Vlahe Bukovca i Bele Čikoša Sesije i umjetnička djela nastala u njihovim prvim zagrebačkim ateljeima”. Naime, postoji pandan ovoj slici u Modernoj galeriji, Čikoševa slika Bukovca, kako radi na slici “Gundulićev san”.
U radu Petra Vugrinec navodi kako je slika “rijetko vizualno svjedočanstvo prostora umjetničkog atelijera tog razdoblja i prilog otkrivanju odnosa središnjih figura hrvatske moderne”, te kako je riječ o “umjetničkom manifestu”. Model na slici je, kako je otkrila, Justina, supruga Bele Čikoša Sesije (inače, i njegova sestrična). Bukovac i Čikoš napravili su nekoliko istih slika, a najpoznatiji pandani su dva poluakta pod nazivom “Djevojka golih grudi” za koje je kao model poslužila Justina. Obje se slike podudaraju u motivu i detaljima (fizionomiji nježnog lica, malene glave, frizuri i pozi), a da su je istodobno slikala oba slikara svjedoči neznatna promjena rakursa ovisna o smještaju umjetnika naspram modela.
Na novootkrivenoj slici Justina je opet prikazana kao poluakt, sjedi na povišenom postamentu, torzo joj je obavijen crnom prozirnom tkaninom i grimiznim plaštom. Novim otkrićem, među ostalim, Justina se definitivno može ubrojiti među najvažnije modele slikarstva moderne. Čikoš je, pak, u ateljeu, odjeven svečano, u bijelu košulju, svijetlosive hlače.
Pisma u zbirci
Prijateljstvo i povezanost dvojice umjetnika zabilježena je u kronikama onog doba, no postoje i “dirljiva pisma u zbirci Kuće Bukovac i Baltazara Bogišića u Cavtatu”, u kojima razmjenjuju misli.
Ovo otkriće pomoglo je riješiti još jednu dilemu. Naime, u pozadini se, iza zastora, na zidu, naslućuju slike za koje je moguće da su Bukovčeve. U prednjem planu Bukovčev je zaštitni znak, kovčežić s bojama i kistovima stegnutim u stručak. Slikom se objašnjava da je Bukovac neko vrijeme koristio atelje na Prilazu broj 38. (iz kojih se razvila današnja ALU). Naime, u to je doba, krajem 19. stoljeća, u Zagrebu nedostajalo atelijera, pa je Iso Kršnjavi dao izgraditi prostore za šest umjetnika. Prvi je ponudio Bukovcu, no uslijedila je svađa, jer je, navodno, Bukovac zahtijevao da bude ravnatelj atelijera uz stalnu plaću, što Kršnjavi nije mogao osigurati pa je Bukovac atelijer dao na korištenje Medoviću. Međutim, do useljenja u atelijer na Tomislavovu trgu, Bukovac je, postalo je jasno nakon otkrića ove slike, stvarao u ateljeu na Prilazu.