MACAN & KORDEJ

'Mi, mrtvi', u Francuskoj proslavljeni kao povratak sjajnog dvojca, u Hrvatsku stižu u rujnu

    AUTOR:
    • Vlado Šagadin

  • OBJAVLJENO:
  • 17.08.2016. u 15:30

Ako je Darko Macan u punoj formi, takav je i Igor Kordej: u 'Mi, mrtvi' nalaze se neke od najljepših Kordejevih stranica, poput zračne bitke na dvije stranice u prvom dijelu priče

U 15. stoljeću Europu je poharao virus koji ljude pretvara u zombije, a 500 godina poslije čovječanstvo predvodi razvijena civilizacija Inka koja se bori s azijskim konkurentima, Kinezima, za globalnu prevlast. Astečki vladar, željan moći,  u Europu šalje ekspediciju u potrazi za eliksirom vječnog života, pogrešno protumačivši zombije.

Domaće izdanje “Mi, mrtvi” koje potpisuje autorski dvojac Igor Kordej i Darko Macan u izdanju Fibre (u originalu “Nous, les morts” za francuskog izdavača Delcourta) ugledat će svjetlo dana u rujnu ove godine kad će imati svečanu premijeru na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu. U originalu, na francuskom, strip je izašao u četiri nastavka, a kritika ga je sjajno prihvatila, na sva usta hvaleći Kordeja, ali i povratak Darka Macana na francusko tržište.

Macan i Kordej povezani su cijelim nizom suradnji za američko tržište stripova: počelo je 1995. s pričom o Tarzanu za Dark Horse “A Tale of Mugambi” i, tri godine kasnije, “Tarzan/Carson of Venus”. Već se na Tarzanu vidjelo da dvojac Kordej - Macan dobro funkcionira – zajedničko im je istinsko, duboko poštovanje prema klasičnoj priči, a zanatski su obojica uvijek besprijekorni. U njihovom izdanju, Tarzan je bio ispričan na arhaičan, starinski način, surov i sirov kao u Burroughsovom knjiškom originalu.

Sljedeća suradnja dogodila se tako­đer za Dark Horse, i to kroz strip o Chewbacci, omiljenom krznenom junaku iz Lucasova serijala, koji je pisao Macan. Radilo se o pričama o dotad začudo neiskorištenom liku iz Star Wars univerzuma, a događale su se neposredno poslije Chewbaccine smrti. Kordej je nacrtao jednu od epizoda, a Macanov strip, osim izvrsnih scenaris­tičkih rješenja, zauzima i važno mjesto u hrvatskom stripu jer funkcionira kao uspomena na Eddyja Biukovića, genijalnog crtača preminulog godinu prije nastanka stripa s kojim je Macan radio legendarne “Grendele”. U jednom kadru, Luke Skywalker gleda u crnilo svemira i zaključuje da prijatelji nikada ne bi trebali umrijeti. Ono što je Luke izgovorio o Chewbacci, Macan je zapravo izgovorio za Eddyja – to je jedna od najljepših i najtužnijih stripovskih posveta prijateljstvu svih vremena.

Serijal o Cableu iz X-Mena za Marvel pod nazivom “Soldier X” bila je pos­ljednja suradnja Macana i Kordeja za američko tržište; nakon nje će se Macan posvetiti domaćoj sceni stripa, a Kordej će nakon daljnjih natezanja napustiti Marvel, nezadovoljan odnosom prema njemu. Kordej će potom sreću potražiti na francuskom tržištu koje ga je objeručke prihvatilo. Uostalom, o tome što Francuzi misle o njemu najbolje govori to što su mu 2013. dodijelili odličje viteza za doprinos francuskoj kulturi.

Stoga su “Mi, mrtvi” proslavljeni kao ponovni dolazak sjajnog dvojca koji ni u ovom novom djelu za Francuze nije ostao dužan svoje umješnosti i raskoši. Na prvi pogled, riječ je o još jednom djelu u žanru zombija, tih najpopularnijih čudovišta našeg vremena. Ali samo na prvi pogled, jer je u pitanju scenarij Darka Macana.

strip za odrasle Ako je Macan u punoj formi, takav je i Kordej: u “Mi, mrtvi” nalaze se neke od najljepših Kordejevih stranica, poput zračne bitke na dvije stranice u prvom dijelu priče. Ovdje treba spomenuti i Janu Adamović, Kordejevu životnu družicu, koja je zaslužna za koloriranje.

“Mi, mrtvi” su pravi europski strip za odrasle, s ozbiljnim temama, poput filozofije ili umjetnosti, smještenim u zombi žanr, pun je nasilja i seksa, a nitko to ne crta tako životno kao Kordej. Poznavajući produkciju Fibrinih izdanja, možemo zaključiti da nas očekuje odlična, debela strip-knjižurina o kojoj će se jednom govoriti kao o klasiku, što je sasvim dovoljno za ugodnu domaću strip jesen.

Trenutno, Macan i Kordej rade novi vestern serijal za Delcourt pod radnim nazivom “Marshal Bass” čija se radnja događa u 19. stoljeću, a govori o jednom od prvih crnih maršala u SAD-u.

Izdvajamo