HRVATSKA STVARNOST

NOVA KNJIGA PROFESORICE S FILOZOFSKOG FAKULTETA Edita Slunjski napisala je gorku satiru o iseljavanju

Vedrana Spajić-Vrkaš, Jasna Krstović, Edita Slunjski, Tomislav Pletenac, Ante Kolak

 

Edita Slunjski, profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, do sada je pisala znanstvene i stručne knjige, no nedavno je objavila satiru koja puno govori o hrvatskoj stvarnosti, makar je karikira. U tim gorko komičnim pričama o iseljavanju mnogi će se prepoznati.

Prepoznali su se još dok su priče nastajale, pa su po koju rečenicu za njezinu knjigu dodali autoričini prijatelji, suradnici i poznanici poput znanstvenika Ivana Đikića, Ivice Puljka, Željka Porobije, doktora filozofije koji je trenutno perač suđa u Njemačkoj... Neki od njih su odavno napustili “najljepši Otok” o kojem govori knjiga. Zbirka je naslovljena “Pirati na najljepšem Otoku - izmišljene priče o stanovnicima najljepšeg Otoka koji su poželjeli odseliti u Irsku i piratima koji su im pjevali”. Otok autorica ne imenuje. Ivan Đikić kaže: “S Otoka sam od selio zbog glavešina. No, na njega se često vraćam kako bih pomogao mladima koji žele učiti i posjetio drage prijatelje.”

Najljepši otok

Željko Porobija, doktor filozofije, u knjizi priča svoje iskustvo iseljavanja: “S najljepšeg sam Otoka odselio 27. veljače 2018. U 5 sati i 10 minuta sjeo sam u auto marke Seat Alhambra i otišao na drugi otok, tj. u Njemačku. Prvo sam još 365 sekundi u mislima tražio neki razlog da ostanem. Nisam ga našao ni prethodnih 365 dana pa ni sada. 1052 kilometra kasnije znao sam da sam stigao kući. Živim u Njemačkoj i zaposlen sam na poslovima pranja suđa.”

Ida Somolanji Tokić, Ivana Malović, Željka Šimunić, Marina Lančić

 

Slunjski se do sad uglavnom bavila znanošću i obrazovanjem, temama iz područja pedagogije i kurikuluma, što joj je osim zadovoljstva, donijelo i puno frustracija. Knjiga satiričnih priča, govori, dala joj je da “iz sebe izbaci barem dio akumulirane frustracije”. Opisujući kako su nastali “Pirati na najljepšem otoku”, kaže: “Živimo u klimi koju u velikoj mjeri obilježava kultura konformizma, osrednjosti, prosječnosti, podobnosti i površnosti. Oni koji pokušavaju nešto mijenjati ili unaprijediti, nailaze na neprobojan zid zagovaratelja statusa quo i raznih birokratskih struktura. Usta su im prepuna boljitka, inovacija, reformi i promjena, no one se najčešće zadržavaju na deklarativnoj razini. Prividni mir je ugodniji nego mogući kaos koji bi nastao kad bi se krenulo istinski propitivati i mijenjati stvari. Afere, malverzacije, uobičajeni i sofisticirani oblici nepotizma, korupcije i klijentelizma koje svakodnevno gledamo, stvorile su skeptične, inertne, pretjerano prilagođene pojedince, društvo otporno na promjene.

Takva je situacija mnoge obrazovane ljude, one s progresivnim idejama, koji su ionako uvijek u manjini, stavila u situaciju frustriranih ‘luzera’ ili pak na listu onih koji će svoj osobni i profesionalni put potražiti izvan granica domovine, koliko god im ona bila draga.”

 

Tako su nastale priče o Otočanima, razočaranima i inertnima, ljudima koji bi nešto mijenjali, ali to ne čine jer im - na TV-u počinje omiljena španjolska sapunica. O Piratima, odmetnutim Otočanima, koji pokušavaju stvari mijenjati, ali se zato na Otoku na njih gleda poprijeko.

Otokom upravljaju sebične, pohlepne Glavešine, od one sorte ljudi koji ne znaju koliko ne znaju. Baš takvi kroje zakone na Otoku, nameću norme koje samo njima odgovaraju. Otok je doduše, najljepši, ali džaba mu ta ljepota.

“U knjizi se, kao lajtmotiv, pojavljuje i trajekt za Irsku, on je metafora neostvarenih žudnji, izjalovljenih ambicija Otočana, sublimirana u njihovu želju za odlaskom. Tekst knjige je svojevrstan ‘Pokret otpora’ mislećih ljudi koji su dotjerani do zida kao i ja”, ističe autorica. “Ti ljudi su prepoznali moju namjeru i zajedno sa mnom posegnuli za ironijom - jedinim alatom koji nam je u ovom beznađu preostao.

Antonija Jagatić, Željka Kukočka Šok, Marina Perković, Klaudija Martić, Milana Taloš Lopar, Iva Debeljak

 

Kao što se u knjizi iz brojnih fotografija vidi, pirata koji su se ukrcali na brod je puno, a vrlo reprezentativna ekipa govori sama za sebe. Neki od njih već su odselili u inozemstvo a nažalost, ima ih još koji čekaju na ukrcaj! Kako stvari stoje, bit će ih sve više!”

Apel Otočanima

Priča se, piše Slunjski, da je u Irsku u posljednjih nekoliko godina odselilo oko 20.000 Otočana.

Crna kronika

 

Osim pirata koji su realni, a ne izmišljeni likovi, mnogi od njih doktori znanosti, poput Ivana Đikića, Ivice Puljka, Igora Radeke, Jasne Krstović, Maje Ljubetić, Vedrane Spajić-Vrkaš, Ante Kolaka i drugih, likovi u knjizi su i punk rock bendovi čiji su članovi napisali kratke predgovore. Društveno angažirani tekstovi njihovih pjesama svojevrstan su apel Otočanima da se pokrenu.

Riječ je o bendovima poput Crne kronike, Elementala, Zabranjenog pušenja te glazbenicima Neni Belanu, Saši Novaku iz Psihomodo popa…

“Knjiga je smiješna i tužna, kako kome i ovisno o tome kako je se čita. No, ja sam je krenula pisati uglavnom iz autoterapijskih razloga”, komentira autorica.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo