SPORI DOGOVOR O ZAŠTITI AUTORSKIH PRAVA

Pisci dijele dva milijuna kuna od posudbe svojih knjiga

    AUTOR:
    • Adriana Piteša

  • OBJAVLJENO:
  • 25.01.2013. u 08:38

Kako će se rasporediti dva milijuna kuna, odobrena u proračunu Ministarstva kulture za pravo autora na javnu posudbu, tema je zbog koje su se jučer sastali predstavnici Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika.

Nije baš bilo puno pomaka, osim što je, na inzistiranje mlađeg društva HDP-a, dogovoreno da se idući tjedan na raspravu pozovu predstavnici još nekih zainteresiranih strana: Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, ULUPUH-ova sekcija za ilustratore te predstavnica NSK.

Nikola Petković, predsjednik HDP-a, kaže i kako se s predsjednikom DHK Božidarom Petračem dogovorio da će tek nakon rasprave s kolegama idući tjedan davati izjave za medije.

No, ono što je dosad već procurilo u javnost jest to da bi se od dva milijuna kuna, što je iznos koji nam je potvrđen i u Ministarstvu kulture, dvadeset posto išlo za manipulativne troškove DHK-u kao koncesionaru tog prava te deset posto za promocije čitanja. Ostatak, dakle 1,4 milijuna kuna, dijelio bi se između pisca, prevoditelja i ilustratora. Iznos naknade po posuđenom primjerku koji se spominjao jest 50 lipa, ali i to će biti definirano tek kad budu do kraja poznate sve procjene. Pravilnik su pisali predstavnici DHK, ujedno i koncesionar.

Što to to znači za konkretnog pisca? Na temelju podataka hrvatskih knjižnica, onog dijela koji je umrežen u zajednički elektronički sustav, najposuđivaniji naslov nekog hrvatskog pisca u proteklih godinu dana bilo je “Čudo u Poskokovoj Dragi” Ante Tomića, posuđeno 3721 put. Dakle, Tomić bi za taj naslov, za prošlu godinu, ako se radi o 50 lipa, mogao dobiti 1850 kuna. Ako tome pribrojimo i “Punoglavce”, to je još 1250 kuna. Sustav prikazuje 50 najposuđivanijih knjiga, uključujući lektirne, tako da tome treba pribrojiti i dio za starije naslove koji nisu među 50 najposuđivanijih prošle godine pa podatke za njih ne vidimo, no u Tomićevom slučaju u zbroju sigurno nisu zanemarivi.

U Knjižnicama grada Zagreba, doduše, upozorili su nas da su gore navedeni podaci iz starog kataloga, za koji kažu da nije do kraja pouzdan, iako su precizni podaci, uključujući datume do kojih je određeni primjerak knjige posuđen, vidljivi. Razlog zbog kojeg smo mi uzeli podatke iz “starog” kataloga je taj što se u “novom” ne mogu pretraživati podaci po podkategorijama, kao što je hrvatska književnost, i dostupni su samo za proteklih 120 dana.

Bilo kako bilo, sudeći po ovoj računici, zaista ugrubo, čak i ako udvostručimo navedenu brojku, Tomić bi kao najposuđivaniji hrvatski autor maksimalno mogao zaraditi oko 1000 eura. Toliko bi otprilike u prošloj godini zaradila i Mani Gotovac čija su dva naslova u vrhu čitanosti.

Nešto bolje prošli bi lektirni pisci, pogotovo aktivni niz godina, ali se ni oni neće približiti iznosima od nekoliko tisuća eura, koliko navodno dobivaju slovenski pisci.

- Bojim se da taj proces dogovora oko detalja neće ići tako lako jer svatko ima specifičan pogled na to kako bi se taj novac trebao rasporediti, a moram priznati da mi baš i nije simpatična ideja o manipulativnim troškovima - napominje Silvija Šesto, predsjednica Društva književnika za djecu i mlade, čiji autori su među onima koje se sveukupno najviše posuđuje, kad se uključe i školske knjižnice.

Europsko iskustvo

Neslužbeno doznajemo da su među spornim točkama pravilnika i to hoće li se naknada isplaćivati i prevoditeljima koji nisu članovi Društva prevodilaca, potom hoće li se autorima isplaćivati i iznosi manji od 100 kuna godišnje (što je oko 200 posuđenih primjeraka knjige), hoće li se u obradu uključiti i školske knjižnice te kako se odrediti prema ilustratorima. Sve bi to navodno trebale biti raspravljeno do travnja.

Naknada autorima po posuđenom primjerku propisana je još 2003. godine prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima

Upravo su pisci za djecu na jesen ponovno intenzivirali raspravu buneći se protiv nepoštivanja zakona, ali i zbog toga što se tekstovi uvrštavaju uz udžbenike, gotovo bez njihove suglasnosti, a kamoli naknada. Potonja akcija urodila je plodom jer su se izdavači po tom pitanju donekli počeli disciplinirati, a sada će krenuti u pregovore s Ministarstvom obrazovanja.

Visina naknade autorima u Europi ovisi o kulturnoj politici svake države, pa je u Irskoj 0,66 kn, u Nizozemskoj 0,86 kn, u Engleskoj 0,54 kn, a u Norveškoj 2,01 kn po posuđenom primjerku.

Izdvajamo