15 GODINA ČASOPISA 'POEZIJA'

'Poezija u časopisima i dalje je važna iako je ima posvuda na Facebooku'

Ronald Goršić / CROPIX

Ervin Jahić, Ivan Herceg i Tonko Maroević na predstavljanju u Novinarskom domu

Dosad je objavljeno 30 svezaka časopisa, 65 pjesničkih knjiga, osam skupnih knjiga, ukupno 103 sveska, te tri glazbeno-pjesnička izdanja

U zemlji u kojoj se slabo čita i proza, kamoli poezija, časopis Poezija, vođen entuzijazmom male redakcije te urednicima Ervinom Jahićem i Ivanom Hercegom, slavi 15 godina kontinuiranog izlaženja. U gore spomenutoj zemlji ovo, jasno, nije vijest koja će na naslovnicu, ali barem može biti tretirana kao - društveni fenomen.

Uz mnogo stihova koje su čitali autori Branislav Glumac, Sonja Manojlović, Diana Burazer, Dražen Katunarić, Sanja Lovrenčić, Ana Brnardić, Neva Lukić i Mateja Jurčević te glazbene interpretacije Josipe Lisac i Nine Romić u utorak navečer otvorena je i izložba naslovnica časopisa Poezija. Raspravom o poeziji i Poeziji u hrvatskoj kulturi i književnosti Hrvatsko društvo pisaca obilježilo je u Novinarskom domu u Zagrebu 15. obljetnicu časopisa, 10 godina Biblioteke Poezije te 10 godina festivala Stih u regiji.

Izložbu naslovnica dosad izdanih 30 svezaka autora Borisa Kuka otvorio je akademik Tonko Maroević.

Ronald Goršić / CROPIX

Zoran Ferić

 

Honorari

O časopisu su govorili, među ostalima, predsjednik HDP-a Zoran Ferić, polonistica Đurđica Čilić Škeljo, književnik Ivan Rogić Nehajev i akademik Tonko Maroević. Ferić je citirajući stihove, pripovijedajući o porušenim stablima i promijenjenim vremenima rekao da drži da je poezija “poštenija i istinitija” od drugih diskursa.

U 15 godina redakcija Poezije, izbrojao je Ivan Rogić Nehajev, objavila je 30 svezaka časopisa, 65 pjesničkih knjiga, 8 skupnih knjiga te 3 glazbeno-pjesnička izdanja, ukupno 103 sveska i 3 glazbeno-pjesnička izdanja. Takvom produkcijom, i to vrhunskog sadržaja, zaključio je Rogić Nehajev, može se pohvaliti rijetko koja adresa u Hrvatskoj.

Đurđica Čilić Škeljo, dugogodišnja suradnica časopisa i prevoditeljica, govoreći o entuzijazmu redakcije, podsjetila je na anegdotu iz 1952., kad su Antun Šoljan i Ivan Slamnig objavili izbor i prijevode američke poezije. Slamnig je nekoliko godina poslije, u Gordoganu, kazao: “Mi smo s jednim malim dijelom predujma dvadeset ljudi častili u Klubu književnika, obukli se, kupili cipele i kišobrane. Za honorar za jednu pjesmu moglo se nešto poduzeti.” “O takvim honorarima ova dvojica urednika teško da mogu i sanjati. Poezija zaslužuje da bude honorirana materijalno, a ne samo našim pohvalama”, poručila je Čilić Škeljo.

U minulih 15 godina objavili su, kaže zamjenik glavnog urednika Ivan Herceg, jako mnogo hrvatskih autora. “Mislim da smo dali priliku i onim starijim i onim mlađim kvalitetnim pjesnicima. Intervjuirali smo praktički sve najvažnije pjesnike u nas, predstavili široj publici više najmlađih pjesničkih imena, od Kristine Kegljen, preko Neve Lukić do Marije Skočibušić. Za Poeziju su govorili i veliki europski i svjetski pjesnici, poput Adama Zagajewskog i Mahmuda Darviša. Važna su i naša mini predstavljanja suvremenih pjesnika iz susjedstva, kojih je bilo barem petnaestak - od suvremenoga poljskog pjesništva, slovenskog, bosanskohercegovačkog do makedonskog i bugarskog. Iz tih ‘zametaka’ polako objavljujemo i antologije u našoj Biblioteci Poezije Plus, dosad su izišle kineska, katalonska i hrvatska, a za sljedeću godinu u pripremi je antologija suvremenoga bugarskog pjesništva.”

Je li se u percepciji poezije u posljednjih 15 godina što bitno promijenilo?

Ronald Goršić / CROPIX

Josipa Lisac

 

Poezija se ne gura

“Poezija je uvijek imala važnu nišu unutar naše književnosti, ali i među čitateljima. Kvantiteta nikada nije bila važna, dapače, čini mi se da poeziji i odgovara njezina ekskluzivna, uposebljena uloga - ona se ne gura i nikoga ne vuče za rukav. Naš je časopis barem malo pridonio tome da se poezija i dalje čita i cijeni, da budemo u toku s kretanjima u svijetu. Držimo da je objavljivanje ciklusa pjesama u časopisima i dalje jako važno, bez obzira na to što se mnogo toga preselilo na internet, na blogove i Facebook zidove poznatijih i manje poznatih autora. Mi pokušavamo ‘pročistiti’ sliku našega suvremenog pjesništva i onoga iz Europe i svijeta kako bi poklonici poezije mogli dobiti najaktualnije i najbolje“, ističe Herceg.

Kako su opstali, dočekali čitavih 15 godina govoreći o - poeziji?

“Vjerujem da sve što se zbiva biva Božjom voljom i određenjem, pa eto - Bogu hvala da me je počastio dobrom družbom (ponajprije Ivanom Hercegom, Damirom Šodanom, Tonkom Maroevićem, Borisom Kukom i Jasnom Goretom, ali i Anom Brnardić i Tomicom Bajsićem te Darijom Žilić i Monikom Herceg), i da smo razgovarali, provjeravali i filtrirali svoje ideje vazda i time potvrđujući da nam je stalo, da držimo do ljudi i plodova njihova duha.

Dobra pjesma ima snagu da ovjeri i nezamislive vidokruge, obzore, iskustva. Časopis Poezija i ljudi koji ga koncipraju i osmišljavaju vjeruju u to, posvećeni su tome, razgovaraju s tuđim i bliskim, daljim i bližim rudarima riječi. Časopis služi pjesnicima i pjesništvu i to mu služenje ne pada teško. To činimo s ljubavlju i znatiželjom jer pjesništvo je sveta stvar u rukama darovitih, a običan formural praznine u rukama onih koji nisu posvijestili da riječi mogu i opustošiti i usmrtiti, da je jezik najveći događaj u ljudskoj povijesti”, kaže glavni urednik Ervin Jahić.

Ronald Goršić / CROPIX
 

Najveći izazov

Kako rade uredničke izbore tema, autora, pjesama, čime se vode?

“Vođeni smo uglavnom čitateljskom inspiracijom, jer postoji i ona, a tako malo govorimo o njoj. Osim, dakle, pjesničke, postoji i čitateljska inspiracija. Pjesma koja u užem smislu nije dobra, slabo je mjesto i bojimo se, ako nam promakne i objavimo je, da će uznemiriti sve druge, lijepe i točne pjesme, da će ih pojeftiniti, a naš rad, uredničku maštu i kritičko vrednovanje bagatelizirati i učiniti besmislenim,” ustvrdio je Jahić.

Govoreći što im je danas posebno u fokusu, Herceg dodaje: “Sada nam je najveći izazov očuvati dostignutu kvalitetu časopisa, knjiga u Biblioteci Poezije i festivala Stih u regiji. Tu mislim i na sadržajni i na vizualni dio, jer nam je otpočetka bilo važno i to kako časopis izgleda. Htjeli smo imati moderan prijelom, dobre fotografije i dobre ilustracije.

Pokušat ćemo nastaviti i naš niz glazbenih izdanja, tj. objaviti i drugi CD s uglazbljenim hrvatskim pjesnicima. Prvi je, po meni, iznjedrio neke od najzanimljivijih spojeva pjesnika i glazbenika koji se mogu zamisliti: npr. Vesna Parun – Josipa Lisac, Ana Brnardić – Nina Romić, Boris MarunaFilip Šovagović, Ivan Slamnig – Davor Slamnig... Na pameti nam je i snimanje pjesnika kako čitaju vlastite stihove, bude li novca i vremena za taj projekt.”

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo