PORUKA NIZOZEMSKOG FILOZOFA

ROB RIEMEN 'Brojke, statistike, tehnologija, znanost, nisu u stanju uloviti srž ljudskosti – to može jedino umjetnost!'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 25.05.2017. u 11:48

YouTube

Rob Riemen

'Čitavo 20. stoljeće na neki način kronika je smrti knjige, književnosti, poezije'

ZAGREB - Književna manifestacija Zagreb Book Festival (ZBF) ugostila je u srijedu u Zagrebu nizozemskog kulturalnog filozofa i esejista Roba Riemena, koji se u svojem djelovanju zalaže za obnovu europskih duhovnih vrijednosti, a čija je jedna od osnovnih misli vodilja ta da je umjetnost ogledalo duše.

 

Riemen je osnivač Nexusa, instituta koji okuplja istaknute svjetske intelektualce oko temeljnih pitanja suvremenosti sadržanih u misiji očuvanja europske budućnosti i stabilnosti temeljene na tradiciji humanizma. U Muzeju za umjetnost i obrt taj je istaknuti europski intelektualac održao predavanje pod nazivom "Razaranje kulture čitanja – zločin stoljeća".

 

Razgovor s festivalskom publikom "o smrti kulture knjige" te razlozima zašto bismo kulturu knjige trebali pokušati održati na životu, Riemen je započeo ustvrdivši da je "čitavo 20. stoljeće na neki način kronika smrti knjige, književnosti, poezije".

 

"Knjiga je živa samo kada je čitamo - možemo imati goleme knjižnice ali ako ljudi ne čitaju knjige, kultura čitanja umire", rekao je.

 

Istinski čitatelj, onaj koji zna da će iz svakog retka knjige koju pročita nešto dobiti, koji zna da je život umjetnost i da ne možemo prakticirati život bez umijeća čitanja, rijetka je pojava, rekao je Riemen.

 

"Čitamo da bismo živjeli i obrnuto, što znači da nam svima trebaju knjige, koje su tzv. savršene knjige, one u kojima će nam svaka riječ nešto reći i dati", kazao je.

 

Rob Riemen (1962.) nije nepoznat hrvatskoj javnosti: u Hrvatskoj je već bio tri puta, a na hrvatskom su mu objavljeni eseji "Plemstvo duha – zaboravljeni ideal", "Vječiti povratak fašizma", "Povratak Europe. Njene suze, djela i snovi", te "Škola života", sve u izdanju nakladnika Tim press.

 

Jedna od temeljnih misli vodilja toga suvremenog mislioca jest da je "umjetnost ogledalo duše", jer "brojke, statistike, tehnologija, znanost, nisu u stanju uloviti srž ljudskosti, koja se očituje u snovima, nadama, traumama, povijesti i ideji budućnosti – to može jedino umjetnost!".

 

"Danas ljudi čitaju samo kad su na godišnjem odmoru, no to je zapravo manji dio problema. Drugi daleko važniji razlog pada čitanosti knjiga je taj što živimo u doba interneta i pametnih digitalnih tehnologija, kada je drastično reduciran raspon čitateljske pažnje", kazao je Riemen.

 

Taj proces "smrti knjige", međutim, možemo obrnuti, knjigu možemo oživjeti, ali samo pod uvjetom da se pozabavimo svim razlozima koji su do te smrti doveli, ustvrdio je.

 

Danas knjige ne pripadaju samo elitama, a ipak mnogi smatraju da mogu sasvim dobro živjeti i funkcionirati bez čitanja. "No, također je važno reći da ako netko čita knjige, to ne znači da on ne može biti zlo čudovište, osoba sposobna za najgore stvari", upozorio je.

 

U konačnici, zašto su nam potrebni pjesnici, književnost, pitanje je na koje moramo sami pronaći odgovor, smatra Riemen, a njegov je odgovor taj da nam je svijet umjetnosti potreban jer jedino on može izraziti dubinu ljudske mašte, osjećaja, pridonijeti življenju ispunjenog intelektualnog života, obogaćenog strašću.

 

"U osnovi su duh, život i jezik jedno te isto, jer mi kao misleća bića možemo o svemu što vidimo i što proživljavamo razmišljati", rekao je.

 

"No, osim što smo spiritualna mi smo također animalna bića, i kao takva imamo svoje instinkte, želje, traume. Smisao je života pokušati premostiti taj jaz prema onome tko bismo trebali biti, a to je nemoguće bez jezika muza", smatra,

 

"Kao prvo, jer s obzirom na ljudsku prirodu, postoje stvari koje je nemoguće izraziti, trenuci samoće, razočaranja, očaja, o kojima nam ekonomija, politika ili tehnologija ne mogu ništa reći. Jezik muza jedini je koji može pronaći i izraziti jezik našega srca", istaknuo je Riemen.

 

Također, samo posredstvom knjiga koje izražavaju jezik srca drugih, samo tako bit ćemo u stanju razumjeti druge ljude, poručio je.

 

Riemen je jedan od dvanaest renomiranih inozemnih gostiju trećeg izdanja ZBF-a, koji se ove godine održava u MUO-u od 22. do 28 svibnja s fokusom na austrijsku književnost i kulturu i sa središnjom temom 'fragilnost'.

 

Dan ranije, u utorak, na festivalu je sudjelovao i na tribini s temom "Kada dolazi diktator?" gdje su mu se u razgovoru o fragilnostima društvenih sustava i suočavanju s pojavom modernih verzija potencijalnih diktatora pridružili nagrađivani britanski povjesničar Richard Overy i ugledni austrijski pisac i intelektualac Karl-Markus Gauss.

Izdvajamo