Na ovogodišnjem sajmu knjiga koji do nedjelje traje u Leipzigu na hrvatskom se štandu vrti desetak emisija „Prekid programa zbog čitanja“ u kojima suvremeni autori čitaju njihova recentna ostvarenja. U okviru mreže Traduki svoje knjige predstavljaju Ivana Šojat i Igor Štiks, a u okviru Foruma slavenskih kultura bit će predstavljen opus Slavenke Drakulić.
Ivana Šojat sudjeluje na tri panela-diskusije koje se odnose na ulogu i položaju Židova u razvoju urbanog Osijeka, na položaj manjina u Srednjoj i Istočnoj Europi, te na položaj žena u književnosti i umjetnosti općenito. „Kako bi se čitanjem mojih tekstova nadopunilo samo gostovanje, te kako bi me se predstavilo njemačkoj, iznimno zainteresiranoj publici, na njemački je prevedena novela „Oči“ iz zbirke „Emet“ koja govori o sinu čuvara logora smrti Auschwitz koji slikanjem očiju u logoru pogubljenih dječaka obredno pokušava okajati očeve i „nasljedno“ vlastite grijehe“, kaže Šojat.
Igor Štiks nastupa na panelu o sindromu granice ili književnosti granice, a imati će i javno čitanje pred 300 ljudi u samom gradu. „Tog se čitanja dobro sjećam iz 2008. kada sam u Leipzigu predstavljao njemački prijevod “Elijahove stolice". Impresivan je i pomalo iznenađujući interes lajpciške publike za balkanske književnosti, a sama dramaturgija uključuje glumačke izvedbe u klupskoj atmosferi. Za diskusiju o granicama me, pretpostavljam, kvalificiraju kako moja proza tako i akademski rad, dok ću na čitanju predstaviti novi roman “Rezalište”. Jedan od važnijih događaja Sajma koji neću propustiti je razgovor Marice Bodrožić i Normana Manee na kojem će Marica Bodrožić predstaviti svoj prijevod kapitalne knjige naše suvremene publicistike i historiografije 1941: godina koja se vraća Slavka Goldsteina u izdanju velikog njemačkog izdavača S. Fischer“, kaže Štiks.
Otkako u organizaciju hrvatskog nastupa na Leipzigu nije uključena Alida Bremer, književnica i prevoditeljica, promotorica hrvatske kulture u germanskom svijetu, hrvatski su se nastupi manje-više sveli na ono što odradi mreža Traduki. Bremer je prvobitno osmislila i kreirala zajedničke nastupe pisaca iz zemalja Jugoistočne Europe. Pilot-nastup te vrste odigrao se upravo u okviru nastupa Hrvatske kao zemlje-gosta u Leipzigu 2008., kad još ni Traduki nije imao nikakve programe na sajmu. Kratka kronologija: Od 2000. do 2006. su na sajam u Leipzigu dolazili samo Hrvati, Alida Bremer je moderirala i prevodila za njih, ali i učila organizatore kako se to u Leipzigu uopće radi, 2007. su se pojavili Slovenci i Srbi, koji su i jedni i drugi više puta iskazali priznanje odličnoj organizaciji tadašnjih hrvatskih nastupa. 2008. je Alida Bremer pozvala autore iz cijele bivše Jugoslavije da se u jednom dijelu programa pridruže piscima iz Hrvatske. Ovaj je prvi zajednički nastup pod nazivom "Još ćete čuti o nama" (tad je objavljen i audio-book-CD pod ovim naslovom) bio jezgro iz kojeg su iznikli svi daljnji nastupi poznati pod nazivom „Fokus Jugoistočna Europa", a Traduki je tad osnovao i poseban forum, koji i do danas ugošćava taj zajednički program.
Danas Hrvatska na poziv Tradukija šalje dva pisca i malo što da osmišljeno nudi izvan toga, drugim riječima sveli smo nekad uspješna predstavljanja u Leipzigu na vrlo skromne okvire. Nekad smo bili vidljivi, danas smo u Leipzigu prisutni tek toliko koliko i druge zemlje Jugoistočne Europe.
Slovenija pak ove godine dovodi u Leipzig više od deset autora i prevoditelja, oni nastupaju ne samo na forumima Tradukija, nego i na drugim forumima sajma i u gradu.
I dok je Hrvata u Leipzigu više-manje samo kroz Traduki, Slovenija, usporedbe radi, ove godine ima i svoj vlastiti program s više do dvadeset događanja. Baš je Bremer godinama upozoravala na to da bi se Hrvatska trebala ugledati na Sloveniju i osnovati agenciju kakva je Javna agencija za knjigu Slovenije. „JAK je uspio dogovoriti i sa sajmom u Frankfurtu nastup Slovenije kao zemlje-gosta, što je događaj od prvorazredne kulturne, političke i ekonomske važnosti.“, kaže Bremer.
Alida Bremer petu je godinu članica žirija glavne nagrade sajma - Nagrade za europsko razumijevanje, koju ove godine dobiva norveška autorica Asne Seierstad. Moderirati će dobitnika „Jean Amery“- Nagrade za esejistiku Karla-Markusa Gaussa, potom večer na kojem će biti i hrvatska autorica Ivana Sajko. O nagradi za europsko razumijevanje kaže: „Jako sam ponosna na pisce koje smo izabrali. To su sve redom velika imena: Pankaj Mishra, britanski povjesničar i esejist indijskog podrijetla za knjigu o europskom kolonijalizmu u Aziji; Mircea Cartarescu, možda najveći živi rumunjski pisac, koji je na neki način prethodio ovogodišnjem programu Rumunjske kao zemlje-gosta, a nagrađen je za trilogiju "Orbitor", Heinrich August Winkler, njemački povjesničar za monumentalnu "Povijest Zapada" u 4 toma, djelo od neprocjenjive vrijednosti za svaku privatnu i javnu knjižnicu, Matthias Énard, francuski romanopisac za roman "Busola" u kojem je prikazao neraskidive veze Orijenta i Zapada, te ove godine Asne Seierstad, norveška novinarka i spisateljica za uistinu impresivni faction-roman "Jedan od nas. Priča jednog masovnog ubojice" o Andreasu Breiviku koji je u terorističkom napadu u Oslu i u masovnoj egzekuciji djece i mladih na otoku Utoya ubio 77 ljudi. Nagrada je inače dotirana s 20.000 eura i ima veliki ugled u Njemačkoj i u Europi.“