Autor ‘Sotonskih stihova’

U novom Rushdievom romanu svijet je ponovno u ratu, i to Ratu svjetova koji traje 1001 noć!

    AUTOR:
    • Nenad Rizvanović

  • OBJAVLJENO:
  • 24.05.2016. u 23:20

LONDON, ENGLAND - OCTOBER 13: Writer Salman Rushdie attends the
Samir Hussein / Getty Images

Izgleda da Rushdie misli da niti jedna bitka od prosvjetiteljstva naovamo nije zapravo do kraja dobivena ili barem da u trenu može biti srušena i stoga su svi uključeni u ovaj totalni rat, željeli to ili ne, jer jedna izgubljena bitka može uništiti stoljeća napretka

U novom dvanaestom romanu svijet Salmana Rushdieja i dalje je drukčiji, čudesniji i zlokobniji od svega što je današnja književnost sposobna zamisliti ili izmisliti, no ništa nije toliko čudno i čudesno da se ne bi moglo objasniti i protumačiti.

Za svaki događaj, pa čak i za najčudniji i najčudesniji, mora postojati neko objašnjenje, razlog ili unutarnji smisao, stoga i neće biti “čudno” kad jedan njujorški vrtlar počne lebdjeti, baš onako vidljivo, 10 centimetara iznad tla, ili kad vrbovana sponzoruša krene u rat protiv natprirodnih sila.

Jadan vrtlar nema pojma što mu se dogodilo i zašto mu nikako ne uspijeva da se vrati u normalno stanje, no istrenirani Rushdiejev čitatelj brzo će posumnjati da je vrtlarev slučaj samo znak šireg, globalnog poremećaja, i da je svijet ponovno iskočio iz svojih tračnica i zaplovio bespućima kaosa. Drugim riječima, svijet je ponovno zakoračio u rat, i to ne bilo kakav, već Rat svjetova.

Dobri i zli džini

Vrtlar Geronimo Manezes, podrijetlom iz Bombaya, nije svjestan da je džin ili da je, barem, džinovskog podrijetla. Džini inače žive u svom Vilinskom svijetu, ali eto neki su se, stjecajem okolnosti, raširili svijetom. Džina ima svakakvih, i lijepih i opasnih: lijepo je kad vas džini vole, ali nema strašnijeg kad mračni džini, poput velikog i strašnog ali glupog Zumuruda Šaha, krenu u uništavanje zemaljskog života!

Svi važniji likovi u novom romanu Salmana Rushdieja džinovskog su podrijetla – i Hugo Casterbridge koji se krije iza maske britanskog kompozitora, i Jimmy Kapoor, mladi indijsko-američki strip crtač, i Teresa Saca, fatalna rospija. Tu je i jedna Superbeba koja unosi kaos među korumpirane gradske zastupnike u New Yorku. Svi su oni na ovaj ili onaj način sudionici u Ratu svjetova koji će trajati točno dvije godine, osam mjeseci i dvadeset i osam noći, dakle točno 1001 noć.

Mjesto radnje je New York, a Salman Rushdie je bradata i ćelava apokaliptična postmoderna Šeherezada koja će pričati priče dok traje rat i dok svijetom luduje kaos. Rushdie ne zatvara usta dok traje pompozna agonija svijeta u kome živimo, on nam servira svoje poznate specijalitete, ponajprije oluje i gromove, meteorološke i prirodne katastrofe - upakirane u primjerenom subžanru romana katastrofe. Zlo je pušteno iz boce i počela je invazija na ljudski svijet.

Svoje priče Rushdie oprema u mnoštvo manje ili više zamotanih aluzija - ispod svih naslaga fantastike i magičnog realizma nije teško razabrati da je Zumurud Šah aluzija na talibane, Islamsku državu. Jasno je o kakvom to ratu Salman Rushdie piše u svom novom romanu, no to nije ni izbliza sve: u središtu romana leži stara Islamska filozofska rasprava Ibn Rushdieja, prethodnika sekularne misli, i filozofa Ġazhalija koji je vjerovao da je Bog sve stvorio i sve kontrolira. Nije teško iščitati na čijoj su strani piščeve simpatije: već je Rushdiejev otac promijenio ime svoje obitelji u čast Ibn Rushdieja!

Drugi važan romaneskni pradogađaj trenutak je kad se džinica Dunia zaljubi u Ibn Rushdieja i izrodi mu krdo djece. Skoro tisuću godina kasnije Dunijini nasljednici bit će pozvani da se dignu u borbu protiv izazivača Svjetskog kaosa i zatirača svakog traga života i civilizacije.

Spektakularni lunapark

Dvije godine osam mjeseci i dvadeset i osam noći još jedan je spektakularni rushdijevski romaneskni lunapark ispresijecan vratolomnim kombinacijama magičnog realizma, naturalizma i historije: u njemu ima mjesta i za filozofe, sponzoruše, mitska bića i Superheroje.

Teška teološka i filozofska pitanja isprepliću se sa zabavnom književnošću. Anything goes kod Rushdija: čudesna smjesa komike, parodije i apsurda - nikad Rushdie nije bio bliži Ionescu i Beckettu - koja rezultira šašavim, mračnim, zabavnim i zlokobnim romanom. Na jednoj su strani, recimo, Ibn Rushdi i Obama, kojeg Rushdie očito obožava, a na drugoj, zna se već tko. Zlo.

Bitka koja je otpočela nije samo borba dobra i zla, kao u filmovima o Superherojima, već i borba između razuma i predrasuda, napretka i kaosa. Izgleda da Rushdie misli da niti jedna bitka od prosvjetiteljstva naovamo nije zapravo do kraja dobivena ili barem da u trenu može biti srušena i stoga su svi uključeni u ovaj totalni rat, željeli to ili ne, jer jedna izgubljena bitka može uništiti stoljeća napretka.

Rushdijeva romaneskna mašta je neobuzdana, nedisciplinirana i neuredna i zapravo bez prave pandana. Fascinantna je piščeva sposobnost da u roman uplete i fantasy i bajku, filozofsku raspravu, magični realizam i fantastiku i historijski roman i da sve to pretvori u savršeno čitljivu fikciju. Apokalipsa traje, ali Beba Storm grešnicima i korumpiranima u gradskoj skupštini izaziva žive rane. Rushdie je veliki pisac, ali i iskusan zabavljač.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo