“Interliber je izdavačima važan svake godine, a pogotovo ove, kada smo imali urušavanje dva značajna prodajna lanca. Problemi s Agrokorom i Algoritmom doveli su do gašenja više od 30 knjižara. U tom smislu Interliber je injekcija koja izdavačima omogućuje da kraj godine dočekaju, figurativno rečeno, s glavom iznad vode”, kaže Zoran Simić iz izdavačke kuće VBZ.
Velike polemike
Subota poslijepodne bila je za njih, kao i za većinu drugih izlagača na sajmu, vrijeme najveće špice, a od mase ljudi se većinu popodneva kroz paviljone jedva prolazilo. U to se vrijeme na VBZ-ovu štandu održavalo druženje s autorom Igorom Mandićem, koji je potpisivao svoj “Predsmrtni dnevnik”. Prema Simićevim riječima, knjiga u kojoj veliki esejist i kritičar Mandić iznosi svoja promišljanja o starosti, smrti i samoubojstvu, bila je njihov najjači adut na ovogodišnjem Interliberu. Potražnja je bila velika i za “Postankom”, novim romanom Dana Browna, knjigom “Zašto guramo glavu u pijesak” Mirjane Krizmanić, “Igračem” Marine Šur Puhovski te “Lutkom” Ismaila Kadarea, romanom koji je vjerojatno najpoznatiji glas albanske književnosti objavio nakon niza godina pauze. Dojmovi su, sve u svemu, pretežno pozitivni, a do nedjelje popodne Inteliber je posjetilo, prema procjenama, više od 130 tisuća ljudi. Gužve su ogromne. “Polemike o tome koliko se u Hrvatskoj čita aktualne su. Kupovna moć, nažalost, ne prati uvijek naše želje u raznim sferama života, pogotovo kada je riječ o kulturi. Unatoč tome, možemo konstatirati da je prodaja odlična, a interes za knjigu velik”, nastavlja Simić.
Najprodavaniji naslovi
Sličnog je mišljenja i Željko Marić, direktor Profil knjige, gdje su također zadovoljni prometom i reakcijama ljudi, ali i organizacijom ovogodišnjeg sajma. Kako kaže, zajednica nakladnika ove je godine odradila odličan posao, pogotovo kada je riječ o marketinškoj strani cijeloga projekta i interesu medija. Kada je riječ o tome koji su naslovi kod njih najbolje prolazili, Marić pokazuje na policu koja je njihova vrsta top-liste - svakog su dana na nju stavljali najprodavanije naslove od dana prije. Na njoj su se u subotu nalazile “Muza” Jessie Burton, “Vikend u Parizu” Jojo Moyes, “Ministarstvo potpune sreće” Arundhati Roy te “Cura na netu” Zoe Sugg, koja je najprivlačnija tinejdžericama. Na njihovu se štandu mogu naći i i različite bojanke za odrasle, koje rlo dobro prolaze kod publike. Iz ponude Marić ističe i neobične slikovnice redatelja “Kakakralj” i “Kakagrad” Srđana Dragojevića.
U vrijeme najvećeg protoka ljudi na štandu Hena.com-a s čitateljima se družio i Rade Šerbedžija, koji je potpisivao drugo izdanje svoje autobiografije “Poslije kiše”. Prvo se izdanje rasprodalo u desetak dana. “Radina je knjiga svojevrsni nastavak knjige ‘Do posljednjeg daha’”, kaže književnica Marina Vujčić, koja je uredila novo izdanje. “Rade mi je tijekom godina slao stvari koje je napisao i ja sam ih spremala. Imao je pauze u pisanju i nije ni bio svjestan toga da već ima gotovu knjigu.
Jednom godišnje
Materijala je puno, toliko da mislim da se knjiga mogla objaviti već prije nekoliko godina”, kaže Vujčić. Pitam Šerbedžiju znači li to da će knjiga možda jednom dobiti nastavak, na što mi on uz smiješak postavlja protupitanje: “Objavio sam već četiri knjige poezije i dvije knjige proze. To je već poprilično, zar ne?” I on i Vujčić kažu da im je iznimno drago vidjeti ovako mnogo ljudi na sajmu i interes za knjige. Ipak, nije sve tako sjajno kako se čini. “Malo mi smeta to što mi se čini da Hrvati kupuju knjige jednom godišnje. Čekaju Interliber jer su cijene snižene, nekad do tih razmjera da idu do obezvređivanja knjige. I ja bih voljela da su knjige jeftinije, ali kad preračunate vidjet ćete da jedna runda pića koju olako naručimo u kafiću ima vrijednost jedne prosječne knjige”, kaže Vujčić.
Novi modeli
Činjenica da se knjige kupuju samo u određeno doba godine nije samo odraz kulture čitanja u Hrvatskoj, nego i načina na koji se knjižare nose s promjenom tržišta, smatra Seid Serdarević, vlasnik i glavni urednik Frakture. “Knjižare nikako da pronađu način kako da se obrate publici i da shvate kako dovesti ljude u svoje prostore. Vidljivo je da su modeli koji su postojali do sada istrošeni. Ljudi vole kupovati knjige od onih koji knjige poznaju, koji znaju izložiti knjigu i popričati s kupcem o njoj. Treba se uložiti u obuku ljudi kako bi kupcima o knjizi mogli reći više od onoga što sam može pronaći na internetu”, kaže Serdarević te dodaje da bi bilo poželjno i kada bi se poduzele neke institucionalne mjere koje bi Hrvatsku, u kojoj čita 50 posto ljudi, približile europskom prosjeku od 70 do 75 posto. Na Frakturinu su se štandu, kako kaže, prodavali manje-više svi naslovi, ali kućne su biblioteke ponajviše obogaćivane “Čovjekom koji je lovio vlastitu sjenu” Davida Lagercrantza, “Labirintom duhova” Carlosa Ruiza Zafóna, “Nezemaljskim izrazom njegovih ruku” Miljenka Jergovića te “Augustom” Johna Williamsa.
Na štandu Znanja također su zadovoljni jubilarnim izdanjem Interlibera. Iako im je prodaja općenito dobro išla, njihov su prostor kupci najčešće posjećivali zbog konceptom vrlo zanimljive i inovativne knjige - “Priče za laku noć za mlade buntovnice” Elene Favilli i Francesce Cavallo. “Knjiga je apsolutni hit i već prije vikenda smo je prodali u više od 700 primjeraka”, kaže Silvija Sinković, glavna urednica Znanja. “Definitivno mislim da je ovo najjače izdanje sajma. Moguće je da su ljudi, svjesni loše situacije u izdavaštvu pokrenute padom Algoritma, na neki način odlučili doći iz solidarnosti. Iako, naravno, vjerujem da su ih privukli i zanimljivi naslovi”, kaže Marko Šunjić iz Fibre, koja je specijalizirana za stripove. Lumen je Interliber je dočekao sa deset novih naslova, od kojih je najtraženija bila “Sluškinjina priča” Margaret Atwood. Prema riječimaurednice Gordane Farkaš Sfeci, Kristian Novak bio je najjači adut Ocean Mora.