Davida Simona - najvećeg televizijskog pripovjedača naše ere - u već otrcanoj poredbi često uspoređuju s Balzacom.
Ta usporedba ima puno uporišta. I Simon i Balzac svojevrsni su pripovjedni “reporteri” koje opsesivno zanima činjenična točnost. I jedan i drugi kroničari su kapitalizma, prvi u njegovu nastanku, drugi u njegovu zenitu. I jedan i drugi su - također - ljudi opsesivno fiksirani na grad kao pozornicu društva i poprište kapitalizma.
Simon i Pelecanos
Ali, Simon i Balzac imaju još jednu sličnost: njihovo pripovijedanje najbolje funkcionira u ciklusima. Baš kao što se Balzacovi romani prelijevaju jedan u drugi, križaju i nadopunjuju tvoreći jednu veliku “seriju”, tako i David Simon u svojim serijama najbolje funkcionira na duge staze. Serija “Wire” (Žica, 2002-2008) vjerojatno je najvažnija TV serija 21. stoljeća, no postoje mnogi koje ta serije nije usisala na prvu, a pravi žicofili (uključujući autora ovog teksta) priznat će da njena magija počne djelovati tek kad ste debelo prešli sredinu prve sezone. Simonove serije funkcioniraju tako: one sporo rastu, minuciozno se zaokružuju, a najbolje postanu nakon prvih sezona.
Ako je suditi prema prvim epizodama, takav bi slučaj mogao biti i s novim Simonovim pripovjednim projektom. Riječ je o drugoj sezoni serije “Kronike Times Squarea” (The Deuce) koju Simon supotpisuje s izvrsnim grčko-američkim autorom krimića, Georgeom Pelecanosom. Druga sezona - koja na HBO-u krenula u nedjelju i ponedjeljak - izgleda nudi tipični “Simon-efekt”: svijet smo već upoznali, a kako ide dalje, on postaje sve bogatiji i privlačniji.
Prva sezona serije “The Deuce” - premijerno prikazana 2017. - vodila nas je u New York godine 1971. i bavila se svijetom prostitucije i pornografske industrije oko Times Squarea i 42. ulice, kolokvijalno zvane “Deuce”. Sedamdesetih, New York je najnasilniji i najopasniji grad SAD-a, predio oko “Deucea“ središte je ulične prostitucije, a okolni blokovi mahom su puni javnih kuća i porno kina. U tom okružju, Pelecanos i Simon prate nekoliko ključnih likova: Eileen (Maggie Gyllenhaal), samosvjesnu i inteligentnu prostitutku koja nema makroa i nastoji se ubaciti u porno-film. Vincenta (James Franco), darovitog ugostitelja koji za svoj bar mora uzeti kredit od talijanske mafije, te koji vuče kao teret dvije protuhe. Brat blizanac (opet Franco) mu je kockar i danguba, a šogoru (Chris Baueru), bivšem radniku, i previše se omili kad mu Talijani ponude da vodi kupleraj. Uz mnoge druge likove prostitutki, makroa i izbacivača, tu je i Alston (Lawrence Gillard), crni policajac lokalne postaje koji svjedoči kapilarnoj korupciji i mućkama u policiji. Simon i Pelecanos bave se tim likovima, no usporedo prikazuju i društveni proces. To je New York ranih 70-ih, Vrhovni je sud upravo legalizirao pornografiju kao slobodu govora, pornofilm izlazi iz ilegale. Gejevi i lezbijke tek su na početku emancipacije. Istodobno, “Deuce” je poprište krupne nekretninske malverzacije: u dogovoru s mafijom, gradska politika potiskuje uličarenje ne bi li prostituciju ugurala u javne kuće, u nekretnine koje je (sasvim podesno) kupila mafija. Taj New York 70-ih možda je ružan, prljav i odbojan. Možda je razvratan i nemoralan. Simon i Pelecanos sasvim ga sigurno prikazuju neprivlačnim. No, ta duplja grijeha pravi je dječji vrtić prema pravom gnijezdu nemorala - a to su veliki biznis i politika.
Radnja
Nova sezona “Deuce” odvija se osam godina kasnije, godine 1979. New York se trese u ritmu novotarije - diska. Tu je - sasvim na rubu svijeta serije - već i rani punk. Pornografska se industrija etablirala, ima već svoju scenu, zvijezde, pa čak i nagrade. Gej i lezbijski barovi postali su nešto što se prešutno tolerira. “Deuce” se međutim malo promijenio i još je zloglasan, pun prostitucije i droge.
Od likova iz prve sezone, najveći je iskorak napravila Eileen. Na koncu prve epizode, prvi je put režirala film. Ona je sada već uhodana redateljica pornića te nastoji prikupiti budžet za ambiciozniji film koji bi snimala na lokacijama. Kad dođe do investitora koji bi podržao njen novi projekt, on joj novce nudi u “naturalnoj zamjeni”, ako mu ga popuši u uredu. Lori i Darlene (Emily Meade, Dominique Fishback) još su uvijek jednom nogom u prostituciji, no sve više glume u filmu, pri čemu i udio u toj dobiti moraju predavati eksploatatorima, makroima. Lori je u porno filmovima jako dobra, pa ima ponudu agenata da je zastupaju, ali nije načistu kako raspetljati odnos sa svodnikom (Gary Carr) koji je bijesan jer sluti da je gubi. Kad Lori u LA dobije “porno Oscara” za sporednu ulogu, svodnik joj ga u izljevu bijesa razbije o zid. Istodobno, prema sredini sezone usložnjavaju se i odnosi između Vincenta, njegovog brata i talijanskih gangsterskih pokrovitelja.
Tabui
Kako to kod Simona uvijek biva, i druge sezone “The Deuce” likove uranja u politički, ekonomski i urbanistički kontekst. U žiži reaganovske, neokonzervativne obnove 80-ih, u New Yorku tinja sve veće nezadovoljstvo što im se centar Manhattana pretvorio u duplju bluda. Grad ima lošu reputaciju nesigurnog mjesta, a veliki se biznis žali da kurve i drogaši remete turizam. Stoga grad imenuje projekt menadžera (Luke Kirby) kojem je zadaća istisnuti ozloglašene “starosjedioce” da bi centar grada postao turistički privlačan. Ako vas proces podsjeća na neke druge povijesne jezgre i neke druge gradove, onda vam mogu odati tajnu: podsjeća i mene.
Američki gledatelji - dakako - “Kronike Times Squarea” gledaju s privilegijom povijesnog znanja o onom što se dogodilo kasnije. Ranih 90-ih, budući Trumpov pobočnik Rudy Giuliani oformit će nekretninsku zakladu koja će kupiti cijeli prostor oko Times Squarea i pretvoriti ga u bezazleni prostor zabave u kojem obitelji idu gledati “Kralja lavova”. Cijela operacija nerijetko se doživljava kao trijumf urbane obnove i izlazak iz dekadentnog ponora. “The Deuce” je serija koja polemizira s tom tvrdnjom. Za Pelecanosa i Simona, svijet “The Deucea” bio je kultura puna kriminala, seksizma i eksploatacije, ali autentična i slobodarska kultura, a Times Square je bio prostor iz kojeg je profit izvlačila sirotinja - ne nekretninski špekulanti, mafija i Disney.
Pod ruku s prikazom začetaka gentrifikacije, Pelecanos i Simon znalački i potanko prikazuju i razvoj porno-industrije u 70-ima. U nekoliko navrata, kroz lik Eileen i njenih sugovornika serija ulazi u esejiziranje o stilskim mijenama pornića, pitanjima pogleda, požude i rase, te tabua koji postupno padaju.
Oni koji poznaju Simonov pripovjedački stil, neće biti iznenađeni pripovjednim ritmom “The Deucea”. Kao i “Treme” ili “Wire”, i “Kronike Times Squarea” su široka rijeka koja teče sporo. U pojedinoj epizodi nema puno pripovjednih atraktora, nema ni klasičnih klimaksa ni cliffhangera, a svoje likove Simon i Pelecanos vuku po ploči polako i strpljivo kao šahovske figure. Tipično sajmonovski, “The Deuce” je serija u koju se sporo i otežano ulazi - ali, kad ste ušli, onda je poput vrše: više nema van.