PREGRŠT ZANIMLJIVOSTI

ZNANSTVENU 2017. OBILJEŽILI MEĐUZVJEZDANI POSJETITELJ I CRISPR Otkriveni su i 300 tisuća godina stari ostaci Homo sapiensa kao i nekoliko 'Zemlji 2.0'

This artist’s impression shows the view just above the surface of one of the middle planets in the TRAPPIST-1 system, with the glare of the host star illuminating the rocky surface. At least seven planets orbit this ultracool dwarf star 40 light-years from Earth and they are all roughly the same size as the Earth. They are at the right distances from their star for liquid water to exist on the surfaces of several of them. This artist’s impression is based on the known physical parameters for the planets and stars seen, and uses a vast database of objects in the Universe.
ESO/N. Bartmann/spaceengine.org

Ilustracija

 

Godina na izmaku bila je puna uzbudljivih događaja u znanosti.

U našem pregledu podsjećamo na neke od najzanimljivijih otkrića i postignuća koji su obilježili znanstvenu 2017. godinu u svijetu i kod nas. Top-znanstvene događaje ne predstavljamo po važnosti, nego kronološkim redom, ovisno o tome kada su objavljeni u znanstvenim časopisima.

NASA

1. Novi kandidati za “Zemlju 2.0”

Koristeći svemirske i teleskope na Zemlji, znanstvenici su otkrili sedam egzoplaneta kako prolaze ispred njihove matične zvijezde poznate po imenu TRAPPIST-1. Riječ je o zvijezdi koja je od nas udaljena samo 40 svjetlosnih godina, a nalazi se u sazviježđu Vodenjaka. Tri od sedam otkrivenih planeta nalaze se u potencijalno naseljivoj zoni i mogli bi na svojoj površini imati oceane s vodom, što povećava mogućnost nastanka života u tom zvjezdanom sustavu. “To je nevjerojatan planetarni sustav: ne samo zato što smo otkrili tako puno planeta, nego i zato što su svi svojom veličinom iznenađujuće slični Zemlji”, izjavio je voditelj studije Michael Gillon iz Instituta STAR Sveučilišta Liege u Belgiji.

 

2. Umjetna maternica

Američki znanstvenici pod vodstvom dr. Emily Partridge i prof. Alana Flakea iz Dječje bolnice u Philadelphiji uspjeli su razviti Biobag, uređaj koji funkcionira kao umjetna maternica. U uređaj je stavljen fetus janjeta, i to nakon 15 do 16 tjedana trudnoće, što je stupanj na kojem je razvoj njihovih pluća ekvivalentan stupnju razvoja pluća kod “izrazito rane nedonošenosti” ljudskog fetusa od 23 do 24 gestacijska tjedna. Zahvaljujući uređaju, znanstvenici su uspjeli tijekom četiri tjedna razviti sedam fetusa janjeta koji su preživjeli dulje od 25 dana. No, američki znanstvenici ističu da im je cilj razviti umjetnu maternicu, pogodnu za ljudsku nedonoščad. Ipak, razvoj uređaja tipa Biobaga nije lišen etičkih dvojbi pa mnogi strahuju da bi umjetna maternica mogla otvoriti put “uzgajanju ljudi” u laboratorijima.

This artistŐs impression shows the first interstellar asteroid: `Oumuamua. This unique object was discovered on 19 October 2017 by the Pan-STARRS 1 telescope in Hawai`i. Subsequent observations from ESOŐs Very Large Telescope in Chile and other observatories around the world show that it was travelling through space for millions of years before its chance encounter with our star system. `OumuamuaĘseems to be a dark red highly-elongated metallic or rocky object, about 400 metres long, and is unlike anything normally found in the Solar System.
Photo, Image: 355997145, License: Rights-managed, Restrictions: WORLDWIDE RIGHTS AVAILABLE. End users shall not licence, sell, transmit, or otherwise distribute any photographs represented by eyevine, to any third party., Model Release: no, Credit line: Profimedia, Eyevine
NASA / Profimedia, Eyevine

Ilustracija: Asteroid Oumuamua

 

3. Međuzvjezdani posjetitelj

Astronomi pod vodstvom Karen Meech otkrili su pomoću teleskopa Pan-STARRS 1 na Havajima asteroid za koji se smatra da je pristigao iz nekog drugog svemirskog sustava. Zapazili su ga kad je, na udaljenosti od 24 milijuna kilometra, u listopadu ove godine prošao pokraj Zemlje. Asteroid je crvenkast, izdužen i nalik divovskoj cigari te različit od svega što je dosad viđeno u Sunčevu sustavu. Nazvali su ga Oumuamua, što na havajskom znači glasnik. To neobično svemirsko tijelo odnedavno je u fokusu interesa “Breakthrough Listen”, 100 milijuna dolara vrijednog projekta potrage za inteligentnim životom u svemiru, koji je 2015. godine lansirao milijarder Yuri Milner. U sklopu projekta radioteleskop Green Bank u Zapadnoj Virginiji, koji od 1960. godine traga za izvanzemaljcima, osluškuje potencijalne radiosignale s asteroida Oumuamua.

Stefan Wermuth / REUTERS

Ilustracija

 

4. Najstariji Homo sapiens

Oko 300.000 godina stari fosili otkriveni u Maroku najstariji su ostaci Homo sapiensa, objavili su znanstvenici u lipnju ove godine u Natureu. Ovo otkriće baca novo svjetlo na evoluciju Homo sapiensa jer su dosad najstariji poznati fosilni ostaci pripadnika naše vrste datirali iz vremena otprije 195.000 godina, a potjecali su s nalazišta Omo-Kibish u Etiopiji. Najstariji fosili naše vrste pronađeni su na lokaciji Jebel Irhoud, stotinjak kilometara zapadno od Marrakecha. Tamo su rudari još 1961. godine iskopali nekoliko dijelova lubanje, a kasnijim iskapanjima otkrili su još kosti, zube i kremen.

“Poruka koju bismo željeli prenijeti jest da je naša vrsta mnogo starija nego što se dosad mislilo i da se nije pojavila kao ‘Adam u malom raju’ negdje u istočnoj Africi. To je panafrički proces i mnogo je kompleksniji nego što se dosad vjerovalo” rekao je paleontolog Jean-Jacques Hublin, jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u otkriću.

 

5. Popravljanje embrija pomoću CRISPR-Cas 9

Znanstvenici pod vodstvom dr. Shoukhrata Mitalipova s Oregonskog zdravstvenog i znanstvenog sveučilišta u Portlandu genetski su modificirali ljudske embrije kako bi eliminirali nasljedni srčani poremećaj. Pritom su koristili revolucionarnu tehnologiju CRISPR-Cas 9 te popravili defekt na genu MYBPC3 koji dovodi do hipertrofične kardiomiopatije, vodećeg uzroka iznenadne smrti mladih sportaša. Taj poremećaj pogađa jednu od 500 osoba, a ako jedan od roditelja nosi defektni gen, 50-postotna je vjerojatnost da će ga prenijeti potomstvu. Mitalipovljev tim koristio je spermu muškarca s hipertrofičnom kardiomiopatijom te njome - tijekom postupka medicinski potpomognute oplodnje - oplodio jajašca 12 zdravih volonterki u eksperimentu. Na taj je način nastalo 58 embrija, a u njih 43 znanstvenici su pomoću metode CRISPR korigirali defektni gen. Nakon nekoliko dana svi su embriji uništeni.

Zagreb, 130514.
Prirodoslovno matematicki fakultet, odsjek Fizika, Bijenicka cesta.
Portret dr. Ive Tolic za Slobodnu Dalmaciju.
Na fotografiji: dr Iva Tolic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / HANZA MEDIA

Dr. Iva Tolić

 

6. Otkriće tima Ive Tolić na naslovnici uglednog časopisa

Ugledni znanstveni časopis Developmental Cell, jedan od najprestižnijih na području stanične biologije, na naslovnici svog izdanja u listopadu ove godine objavio je rezultate najnovijeg istraživanja grupe prof. Ive Tolić s Instituta “Ruđer Bošković” (IRB), koji mijenjaju dosadašnje shvaćanje procesa razdvajanja kromosoma u ljudskim stanicama. Prvi autori objavljenog rada mladi su hrvatski znanstvenici Kruno Vukušić i Renata Buđa, doktorandi s Instituta “Ruđer Bošković”, a u istraživanju su sudjelovale i Agneza Bosilj, doktorandica s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, te diplomantica Ana Milas. Eksperimentalni dio rada vodila je prof. dr. Iva Tolić s IRB-a, a teorijski dio prof. Nenad Pavin s PMF-a.

This artist's concept depicts select planetary discoveries made to date by NASA's Kepler space telescope in this image released May 10, 2016. Courtesy W. Stenzel/NASA/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. EDITORIAL USE ONLY - RTX2DUDY
W. Stenzel/NASA / REUTERS
 

7. Otkrili 11.000 galaksija

Međunarodna skupina znanstvenika, predvođena dr. Vernesom Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, provela je pregled neba na valnim duljinama u radiopodručju. Time su dobiveni najnapredniji podaci pomoću kojih se proučavaju životni ciklusi galaksija u proteklih 13 milijardi godina kozmičke prošlosti. Opis pregleda neba i nekoliko ključnih otkrića objavljen je u časopisu Astronomy & Astrophysics.

“Našim pregledom neba skupili smo prvi put gotovo 11.000 galaksija koje sežu u vrlo ranu prošlost svemira, a koje smo razdvojili na one koje prije svega stvaraju zvijezde te aktivne galaktičke jezgre. Otkrili smo da je u razdoblju kad je svemir bio petinu trenutačne starosti u masivnim galaksijama stvorena približno četvrtina novorođenih zvijezda. Također smo otkrili da se u mladom svemiru odvijalo 15 do 20 posto više stvaranja zvijezda u galaksijama nego što su to pokazivali dosadašnji podaci. To upućuje na mogućnost da oblaci međuzvjezdane prašine zaista skrivaju mnogo novorođenih zvijezda” pojasnila je Vernesa Smolčić, izvanredna profesorica na PMF-u.


Promo

Izdvajamo