Filip Ljubić pokrenuo je Q Software 2013. i do kraja te godine ostvario približno 90 tisuća kuna prihoda. Pet godina kasnije - 2018. - Q Software završio je sa 23 milijuna kuna prihoda. U 60 mjeseci narasli su 250 puta ili 25000 posto! Kako je opseg posla rastao nevjerojatno brzo, pokrenuli su još jednu tvrtku, Qx, koja nakon samo 18 mjeseci od osnivanja već ima 250 zaposlenih. U cijeloj Q Grupi u ovom trenutku imaju 350 zaposlenih i više od 50 milijuna kuna prihoda.
Da, tako snažan i brz rast moguć je u Hrvatskoj. U digitalnoj ekonomiji.
Među tisuću najbrže rastućih tvrtki u Europi, prema analizi Financial Timesa, tri su iz Hrvatske, i sve tri spadaju u zvijezde digitalne ekonomije. Kada bismo ojačali digitalnu ekonomiju, BDP Hrvatske narastao bi do 2025. za približno 8 milijardi eura, prema analizi McKinseya, a standard bi bio veći za dvije tisuće eura po glavi stanovnika, izvoz bi procvjetao, produktivnost bi se povećala, a plaće narasle. U suprotnom - ako ne ubrzamo procese i investicije u digitalizaciju prijeti nam zaustavljanje investicija u ICT industriji, odljev stručnjaka, pad izvoza i posljedično pad BDP-a, najviše zato što tradicionalni pokretači rasta nestaju. Procjenjuje se da će se u digitalnu transformaciju poslovanja samo u 2019. uložiti čak 1.25 bilijuna dolara, a do 2022. još 2 bilijuna dolara, prema analizi International Data Corporationa. Najsnažniji rast globalnog BDP-a donijet će digitalizacija, zato je i budućnost hrvatskog gospodarstva upravo – digitalna ekonomija.
DOSSIER DIGITALNA EKONOMIJA: Otkrivamo kako do većih plaća
- 100 posto svojih proizvoda i usluga izvozimo, a istodobno u Hrvatsku smo dosad doveli nekoliko stotina investitora i gospodarstvenika - govori Filip Ljubić, izvršni direktor i suosnivač Q Software i dodaje: “U Zagrebu smo napravili više od 200 rješenja za 20 tržišta, od Aljaske do Dubaija. Radimo za tvrtke poput Facebooka, Lufthanse, The Timesa, Hiltija i BBC.” Njihov partner je i Smart Pension na čijem čelu stoji bivši londonski gradonačelnik i koja suštinski mijenja mirovinske fondove, kao i KBA na čijim se strojevima printa 95% svjetskog novca. A baš nedavno su dobili i pilot projekt za Straumann — jednu od najvećih firmi na svijetu za zubne proteze i implantate. “Kod nas je uvijek dinamično i radi se paralelno na više frontova”, zaključuje Filip.
Ured Q Software u samom centru Zagreba ni po čemu ne ostavlja dojam tradicionalnog ureda. Na ulazu je šipka za zgibove, otvorenom prostorijom dominira stol za ping-pong, u kutu je mjesto za igranje playstationa, pokraj stolni nogomet pa mala kuhinja prepuna slatkiša i raznih vrsta napitaka, a na vratima prostorija za menagement stoji natpis “Sekreterijat”.
- Ovdje provodimo dosta vremena i bitno je da se svi osjećaju ugodno. Zvučat će kao fraza, ali više smo obitelj nego zaposlenici – govori Filip dok nas vodi kroz ured koji će uskoro zamijeniti još većim, prostranijim i prozračnijim mini kampusom.
Kako top hrvatski programeri, dizajneri, branding profesionalci, project menageri, biznis analitičari i developeri na četiri kata u Amruševoj ulici, neposredno iza Trg bana Jelačića, stvaraju inovacije koje osvajaju globalno tržište? Ključna karika u procesu nastanka svjetski konkurentnog proizvoda su – kaže Filip – ljudi. Iskusni, vrijedni i ambiciozni ljudi, njihove vještine i znanja, a iza toga dolaze infrastruktura i tehnologija.
- Prije svega, trebaju vam iskusni, radišni i ambiciozni ljudi, a zatim je važno imati sustav i procese da se te ideje realiziraju, a to je krvav posao, posebno kako firma raste pa ih morate stalno mijenjati – naglašava Filip. I analitičari McKinseyja se slažu kako Hrvatska najveći potencijal ima u svojim stručnim kadrovima te će oni biti nositelji razvoja digitalne ekonomije. - Da bismo ojačali digitalnu ekonomiju – napominje Filip Ljubić - hrvatske tvrtke trebaju razmišljati globalno. Naša zemlja je jednostavno premala da bi se radile ambiciozne stvari za domaće tržište. Jednom kada izađete van digitalizacija se dešava sama od sebe jer je nužna da bi uopće opstali. Mislite da se nama dalo promijeniti 30 različitih alata u pet godina? Naravno da nije, svaka transformacija se najlakše dogodi onda kada mora, to je nama ljudima u genima.
HRVATSKA MOBILNA MREŽA U 10 NAJBOLJIH NA SVIJETU
Koliko Hrvatska kasni u području digitalne ekonomije, dovoljno govori činjenica da se zapadne zemlje već pripremaju za post-digital eru. Više neće biti dovoljno samo koristiti digitalne tehnologije i infrastrukturu, već će se ona morati koristiti na inovativan način. Ključni procesi bit će personalizacija proizvoda i usluga do krajnjih granica, isporuka gotovo u realnom vremenu, odmah nakon narudžbe.
- Kompanije će poznavati svoje klijente i potrošače s većom točnošću nego ikad prije, a digitalnim tehnologijama će i stvarati njihovu realnost – kaže Paul Daugherty, šef inovacija u najvećoj tehnološkoj konzultantskoj kući na svijetu Accenture. To znači da će pobjednici biti tvrtke koje najbrže iskoriste sve prednosti umjetne inteligencije, proširene realnosti, blockchain tehnologije i kvantnih računala koje zadatke rješavaju puno brže od ovih koje koristimo sada.
Najveći generatori gospodarskog rasta u sljedećim godinama trebali bi biti Internet stvari (IoT, Internet of Things), što nas uvodi u eru međupovezivosti velikog broja raznih uređaja, te 5G tehnologija, koja će zadovoljiti potrebe budućeg gigabitnog društva i omogući transformaciju raznih industrijskih vertikala u smjeru pune digitalizacije (industrija 4.0), ističe Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnost te član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.
“Ambicija Hrvatskog Telekoma je rano uvođenje 5G tehnologije na hrvatsko tržište kako bi se stvorila osnova za razvoj specifičnih rješenja koja su primjenjiva u raznim industrijama. I EU komisija je, kroz strategiju i smjernice digitalnog razvoja, naznačila uvođenje 5G tehnologije kao ključni moment u industrijskoj transformaciji. Pored kontinuiranog ulaganja u kvalitetu mreže (P3 certifikat), HT snažno ulaže u mrežnu modernizaciju i razvoj. Uvođenje novih tehnologija izravno utječe na razvoj lokalnog ICT tržišta.
Uvođenje digitaliziranih procesa i operacija u razne industrijske grane može višestruko povećati radnu učinkovitost te rezultate poslovanja. Ulaganje u digitalizaciju te u razvoj 5G/IoT tehnologija je izravno potaknuto od strane EU kroz ciljane ICT fondove. Sve navedeno doprinosi povećanju konkurentnosti hrvatskih kompanija na izvoznom tržištu, razvoj konkurentnih stručnjaka te kompetitivnih radnih mjesta”, navodi Drilo.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg
