Bjeloglavi supovi jedna su od četiri vrste strvinara koje žive u Europi, te jedina preostala u Hrvatskoj. U Hrvatskoj danas živi svega stotinjak parova, a svoja gnijezda svijaju na Cresu, Krku, Plavniku i Prviću.
Veličanstveni prizor njihovog leta iznad Cresa snimio je ovih dana naš fotograf.
U ekosustavu supovi imaju važnu ulogu 'higijeničarske službe' sprečavajući potencijalno širenje zaraza, a zbog svoje ugroženosti danas su strogo zaštićeni.
U svojoj prvoj godini života, obično u kolovozu ili rujnu, mladi supovi kreću na petogodišnje lutanje. Bjeloglavi supovi s Cresa migriraju po Europi, Aziji i Africi. Jedan je zabilježen čak i u 4000 km udaljenom Čadu u Africi.
Nakon pet godina, kada postaju spolno zreli, vraćaju se na Cres gdje se razmnožavaju. Nažalost, samo mali broj njih se vrati jer je stopa smrtnosti na migracijama vrlo velika. Samo se 4 - 5 od 40 - 50, koliko ih se godišnje izlegne, uspije vratiti u rodno gnijezdo kako bi i sami zasnovali obitelj i nastavili život na otoku Cresu.
Gnijezda su im na okomitim liticama tik nad morem.
Supovi su nježni životni partneri; nakon što odaberu svog partnera s njim ostaju do kraja života. Žive u kolonijama od 2,3 ili 5 parova, pa čak i do sto ili više te se gnijezde, hrane i odmaraju zajedno.
U doba snubljenja parovi gotovo uvijek provode vrijeme zajedno, u svadbenim letovima. Na otoku Cresu svadbeni letovi počinju u listopadu i tada se mogu vidjeti ptice kako lete jedna iznad druge ili jedna pokraj druge.
U mjestu Beli nalazi se ekološko-istraživački centar za zaštitu prirode „Caput insulae“. Tamo ove ptice imaju oporavilište za otrovane, ozlijeđene i mlade supove koji često tijekom probnih letova završe u moru te se tamo skrbe za njih do ponovnog puštanja u prirodu.