Zašto trpamo hranu u sebe kad smo premoreni? Mogu li žabe krastače predvidjeti potres? Postoji li telepatija? Zašto je duga zakrivljena? Je li kava zdrava ili nam odmaže?
Na ova i slična pitanja, koja ljudi postavljaju u svojem svakodnevnom životu, već 16 godina pokušava odgovoriti dr. Chris Smith sa Sveučilišta Cambridge te gostujući profesor na Sveučilištu Perth u Australiji.
Chris Smith jedan je od najutjecajnijih komunikatora u znanosti koji je diljem svijeta poznat kao voditelj nagrađivanog BBC-jeva radio programa “The Naked Scientists” (Goli znanstvenici). Na poziv Australskog veleposlanstva, a na inicijativu australske znanstvenice dr. Jacinte Delhaize, koja trenutačno radi na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), Smith ovih dana boravi u Zagrebu, gdje će demonstrirati svoj program, ali i održati radionice sa studentima, posjetiti jednu srednju školu te se sastati i s predstavnicima Vlade.
Zajednička kultura
- “Naked Scientists” je radioshow, podkast i web site. Utemeljen je 2001. godine, a u međuvremenu je dobio osam, devet nagrada za znanstveno novinarstvo. Svakog tjedna ga sluša milijun ljudi diljem svijeta: polovica naše publike je iz Amerike, a svaki peti je Britanac. U Južnoj Africi svaki petak imamo radioprogram, slušaju nas Australci, Kanađani... - rekao je Chris Smith na početku našeg razgovora. Popularizacijom znanosti bavi se od studentskih dana, dok je “Naked Scientists” pokrenuo tijekom rada na svojem doktoratu iz virusologije.
- Trenutačno sam konzultant u bolnici u Cambridgeu pa pola tjedna radim medicinski posao, a ostatak tjedna “Naked Scientists”. Naša je ideja učiti ljude diljem svijeta o zajedničkoj kulturi znanosti te im pomoći da razumiju teme koje su u biti komplicirane. Znanost se brzo razvija, a ima svoj jezik pa je ljudi teško razumiju - dodao je Smith. Njegov tim obuhvaća nekoliko ljudi koji vode “Naked Scientists” te niz vanjskih suradnika.
- Moji kolege i ja u programu često predstavljamo najbolje od svjetske znanosti, ali i znanstvenike na početku karijere. Ovaj tjedan nam je gost kraljevski astronom Martin Rees koji će govoriti o eksperimentu LIGO i gravitacijskim valovima - rekao je Smith.
Kod odabira tema slijedi relevantne vijesti iz znanosti, ali se postavlja i u ulogu slušatelja i njihovih interesa. Tako je nedavno imao emisiju posvećenu DNK analizi kobasice kako bi iz genetskog zapisa pročitati koje su sve životinje njezine sastavnice.
DNK u kobasicama
- Mesar nam je rekao da je riječ o svinjskoj kobasici, no uz svinjetinu smo našli malo goveđe, malo ovčje, ali i malo ljudske DNK. Naime, mesar je kobasicu radio rukama. Dao je najbolje od sebe u svoj proizvod - kaže Smith.
Komentirao je i moguće pojave neke nove zarazne bolesti.
- U zadnjih 10 godina imali smo pet pandemija, uključujući SARS, svinjsku gripu, ebolu i MERS. Moramo biti oprezni, na Zemlji ima 7,5 milijardi stanovnika, a u ovom trenutku avionima leti barem milijun ljudi. Period inkubacije dulji je kod nekih bolesti, nego što traje let. Velika je mogućnost za njihovo širenje - rekao je Smith, koji se osvrnuo na širenje alternativnih činjenica.
- Internet je čudesan jer je izmijenio svijet. Ljudi klikom mogu doći do znanja koje je čovječanstvo stvorilo, no, problem je u tome što, za razliku od akademskih časopisa koji prolaze recenziju, internet predstavlja Divlji zapad 21. stoljeća. Nema regulacije - naglasio je Smith. Naposljetku, komentirao je i rast pokreta protiv cijepljenja djece.
O cijepljenju
- Prošli mjesec Britanija je objavila da je eliminirala ospice jer nisu zabilježene više od tri godine. A nedavno imali smo epidemiju ospica sa stotinama slučajeva jer je jedno loše istraživanje dovelo do toga da ljudi misle da je cijepljenje štetno. Pogledajte grobove ljudi otprije sto godina koji su umirali već u dobi od 10 godina - zaključuje.
Istinski promotor znanosti za kojeg nema glupih pitanja
Kako imati vitku figuru?
Smith kaže da bismo se trebali držati granica preporučenog dnevnog unosa kalorija, što za većinu ljudi znači unošenje manje količine hrane. Po pitanju tjelovježbe kaže da nije nužno pretjerivati u teretani, nego je dovoljno ići stepenicama jer je to jednostavna dnevna rutina koja može znatno pridonijeti upravljanju ravnotežom energije. Uz to je potrebno više spavati jer se tako kontrolira hormon grelin koji u nama budi želju za hranom. Osim toga, valjalo bi i smanjiti grijanje zimi kako bismo natjerali tijelo da sagorijeva energiju, odnosno kalorije, kako bi nas održalo toplim.
Koliko je pametan prosječni pas ljubimac?
Nemoguće je napraviti test inteligencije koji će valjati za sve vrste, stoga znanstvenici pokušavaju otkriti inteligenciju na temelju veličine ili težine mozga. Smith smatra da je dosad najbolja mjera kvocijent encefalizacije koji u suštini mjeri je li veličina mozga veća ili teža od očekivanja s obzirom na ukupnu veličinu vrste. Ljudi su na vrhu s rezultatom od 7, dupini su drugi s oko 5, majmuni i kitovi ispod 2, a prema ovoj mjeri psi dobivaju oko 1,2. U širem kontekstu, psi su iznad mačaka, konja i ovaca, koji imaju 1 bod i ispod su lisica i slonova. Dakle, psi mogu naučiti neke trikove, no nisu baš najinteligentnija bića.
Zašto je duga zakrivljena?
Već svi znamo da je duga posljedica refleksije, lomljenja i raspršenja svjetlosti u kapljicama vode, no kako kod ovog meteorološkog fenomena nastaje oblik krivulje? Smith otkriva da je bijelo svjetlo koje dolazi od sunca mješavina različitih boja svjetlosti koje, kada zajedno udare u naše oči, vidimo bijelo. No kada ti svjetlosni valovi uđu među kapljice kiše, koje se razlikuju u veličinama i duljini valova, malo se saviju. Kada svjetlost iziđe iz stražnje površine kapljice, on izlazi u konusnom obliku i zato dugu vidimo kao zakrivljenu.
Zašto se golubu klima glava dok hoda?
Kada se kreće, golub vrlo brzo pomiče glavu naprijed, a zatim je polako vraća natrag. Na taj si način olakšava obradu vizualnih informacija. Kada normalno hodamo, i golubovi i ljudi, bliske stvari se kreću zbog paralakse, prividnog kretanja. Mozak koristi mnogo energije, a ako se izbjegavaju teške obrade, smanjuje se i količina hrane koju golub treba pronaći kako bi preživio. Smith kaže da je za goluba to pametan mehanički trik. Golub klimanjem glave vidi okolinu bez paralakse, no dok je miče, uopće ništa ne vidi. Međutim, uzevši u obzir broj golubova, očito se dobro snalaze.
Koliko brzo kišemo?
Ljudi kišu kako bi se riješili iritacija iz nosa i pluća, no nitko ne zna kojom brzinom kišemo. Provedenim eksperimentom kihanja ispred kamere koja u sekundi snima 300 frejmova Smith je otkrio da kišemo brzinom 108 km/h. Kako bi kihanje bilo vidljivo, čovjek u Smithovu eksperimentu kiše na usta pa je vidljiva slina koju izbacuje. U jednom od sto dijelova sekunde izbačena slina pomiče se brzinom od 30 cm. K tome, problematično je bilo i izazivanje kihanja, a najučinkovitijim se pokazao papar.
Hladi li mentol usta?
Kako bi otkrio ima li naoko rashlađujući mentol učinak na smanjenje temperature u ustima, Smith je mjerio temperaturu usta. Otkrio je da mentol uopće ne rashlađuje usta iako ljudi imaju takav osjećaj, štoviše nakon bombona usta su bila još toplija. Međutim, Smith kaže da promjena temperature nije stvaran efekt, nego ga ljudi osjećaju živčanim stanicama i donekle zbunjuje naše osjetilne sustave.