Digitalne platforme stvaraju nove odnose između radnika, poslodavaca i kupaca u gotovo svim ljudskim djelatnostima, od online kupnje namirnica do pronalaženja partnera. Tolike sveobuhvatne transformacije koje su u stanju dugoročno podići produktivnost u gotovo svim sektorima i industrijama su rijetke, a u prošlosti su samo tri izuma imala toliko velik utjecaj: parni stroj, elektromotor i tiskarski stroj. Takvi izumi donose velike promjene u ljudskim životima, a njihove koristi ne dolaze samo iz prihvaćanja tehnologije, nego i iz prilagođavanja toj tehnologiji. Ludistički pokret iz XIX. stoljeća opirao se strojevima, a njegovi članovi uništavali su ih u strahu kako će radnici postati nepotrebni, a njihovi poslovi nestati. No nova tehnologija donijela je brojne nove, do tada nepostojeće poslove. Tako je i danas. Prema analizi Ekonomskog instituta „Utjecaj digitalne transformacije na zemlje Zapadnog Balkana“ povećanje digitaliziranosti kompanije od 1% povećava broj radnih mjesta u kompaniji za 1,2%.
THE FUTURE OF BANKING: CHOOSE YOUR OWN ADVENTURE
Trenutna tehnološka revolucija ovisi o računalima, Internetu, tražilicama i digitalnim platformama, no vrlo važna komponenta disruptivnih tehnologija je široka prihvaćenost. Prema podacima Google Internet Consumer istraživanja, 74% Hrvata koristi Internet (od toga 88% svakodnevno, 10% jednom tjedno, 2% jednom mjesečno), dok je svjetski prosjek 82%, a većinu vremena provedenog na Internetu Hrvati su na društvenim mrežama i medijskim portalima. Prema analizi McKinseya (2018), financijske institucije i osiguravajuće kuće su na najvišem stupnju digitalizacije među sektorima u Hrvatskoj, ali samo 33% stanovnika koristi internet bankarstvo, dok taj prosjek u razvijenim zemljama iznosi 80%. Lošije od nas su Bugarska i Rumunjska. Razlike u naprednim digitalnim vještinama još su veće. Zemlje koje predvode u procesu digitalizacije imaju dvostruko veći udio osoba koje znaju barem jedan računalni program i to pokazuje prostor za napredak.
Povijest nas uči kako reorganizacija ekonomije prema revolucionarnim tehnologijama donosi velike dugoročne koristi. Udio digitalne ekonomije u hrvatskom BDP-u nažalost još uvijek je mali – u 2016. iznosio je 5,1%, a u Švedskoj je taj udio 9%. Zbog niske razine kapitala i ulaganja u razvoj i nove tehnologije hrvatski radnici imaju više radnih sati, ali istovremeno proizvode manje od razvijenijih zemalja. Tako prosječni hrvatski radnik radi godišnje 1.835 sati, dok švedski radi 262 sata manje, ali prosječna produktivnost rada u Hrvatskoj iznosi 30 eura po satu, dok u Švedskoj ona iznosi 64 eura po satu. Istovremeno, BPD po stanovniku Hrvatske iznosi 11.500 eura, a BPD po stanovniku Švedske 46.911 eura. Prema McKinsey studiji (2018.), kad bismo bili na švedskoj razini implementacije i rasta digitalne ekonomije do 2025. hrvatski BDP po glavi stanovnika bio bi veći za 2.000 eura. To bi za hrvatskog radnika predstavljalo veću produktivnost te posljedično i veću plaću i veći životni standard.
U ranim fazama tehnoloških revolucija mnogo resursa usmjerava se u istraživanje i razvoj te reorganizacije poslovnih procesa, a zbog kašnjenja u prihvaćanju novih procesa potrebno je vrijeme dok se njihovi pozitivni rezultati pokažu i počnu rasti. Primjerice, od nastanka parnog stroja Jamesa Watta do Stephensonove lokomotive prošlo je oko 60 godina te još 15-ak godina dok britanska produktivnost nije počela snažno rasti. Pametni telefoni bili su nezamislivi ulaskom u XXI. stoljeće, a danas približno 4 milijarde ljudi koristi mobilne uređaje.
THE FUTURE OF BANKING: CHOOSE YOUR OWN ADVENTURE
Da bi Hrvatska više osjetila koristi digitalne ekonomije potrebna je reforma školskog sustava, povećanje razine digitalnih vještina u radnoj snazi, bolja poduzetnička klima i ulaganje u tehnološku infrastrukturu, zaključuju analitičari McKinseya.
Hoće li Hrvatska postati cashless u skoroj budućnosti?
U svijetu? – ne tako brzo. U Hrvatskoj – još puno, puno kasnije. Ipak smo mi nacija koja voli gotovinu. Volimo mi kartice (u jedanaest godina 2006. vs. 2017. broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija porastao je za 100%, a vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija porasla je za 64%), a sve više koristimo i digitalne usluge i taj trend će se nedvojbeno nastaviti, ali realno gotovina će još dugo biti u opticaju.
Ipak, međunarodno gledano 56% ispitanika jednog istraživanja predviđa da će velika većina plaćanja do 2030. biti bezgotovinska, nepapirnata. Švedska planira postati cashless do 2023., što nije nemoguće za zemlju u kojoj 85% onih od 16-74 godina koristi online bankarstvo (prosjek EU u 2017.g je 51%).
Papir neće tako brzo nestati – iako promislite kad ste zadnji put koristili novčanicu od 1000 HRK ili platili gotovinom u restoranu, na benzinskoj, tako da je budućnost u svakom slučaju digitalna
Najveća promjenu u narednim godinama vidjeti u segmentu plaćanja. To će svakako biti kod Mobile Wallet rješenja i instant plaćanja, a neki idu toliko daleko da smatraju da bit da će se oko 2025. moći plaćati i čipnim implantatom u koži, skenom mrežnice, otiskom prsta. U svakom slučaju pred nama su uzbudljiva vremena gdje mi ne znamo što će sve biti moguće za 5 godina. Da li će to biti bankarstvo putem biometrike, virtualnih poslovnica u kojima će se moći uzimati krediti bez ijednog odlaska u poslovnicu što je do prošlog tjedna bilo nemoguće u Hrvatskoj, novi revolucionarni model temeljen na umjetnoj inteligenciji ili nešto drugo… - budućnost će pokazati.
Projekt The Future of Banking: Choose Your Own Adventure napravljen je u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Addiko banke, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg
