GDJE ZAVRŠAVA STARA ODJEĆA

JUTARNJI U CARSTVU RECIKLAŽE: KAKO MODNI DIV RJEŠAVA SVJETSKI PROBLEM SMEĆA Iznošene hlače možda su završile u sjedalu novog auta ili kao karton

AUTOR:
    • Marijana Sever

  • OBJAVLJENO:
  • 20.08.2018. u 18:00

  •  

    Znate li za one vrećice stare odjeće koje nosite u H&M kako biste dobili popust od 15 posto za kupnju nove, omiljene krpice? Ili ste i sami možda odnijeli koju? E, pa zahvaljujući vama, skupljeno ih je zaista mnogo. Milijun i pol kilograma odjeće. Točnije, 1,676.124 kilograma stare i iznošene odjeće u posljednjih pet godina otkako je vodeći brand visoke ulične mode H&M uveo ovu inicijativu kako bi kupce potaknuo na recikliranje starog tekstila. Nije to puno samo za hrvatske pojmove, nego se tim brojkama naša zemlja uvrstila u sam vrh skupljača stare odjeće u 60 svjetskih zemalja. E sad, jesmo li u svjetskom vrhu po ekološkoj osviještenosti i ljubavi prema planetu Zemlji, ili samo imamo loš standard pa svaka ušteda dobro dođe? Prije ovo drugo.

     

    No, jeste li se ipak možda upitali što H&M radi sa svim tim vašim iznošenim trapericama, poderanim jastučnicama ili premalom odjećom vaših klinaca? Gdje je završila omiljena jakna koju više niste mogli spasiti? I ono najvažnije, koliko ste svakom tom vrećicom garderobe vi sami učinili za ekološki trag u okolišu i društvu?

    Sva sakupljena odjeća odlazi u modernu tvornicu sat vremena nadomak Berlina. Provjerili smo što se tamo događa i zašto su se lideri u modnoj industriji, kao što su H&M, Guess, Nike, Branshes i mnogi drugi, udružili u globalni projekt održivog razvoja u tekstilnoj industriji nazvan I:C, skraćeno od I:Collect, odnosno u prijevodu “ja skupljam”.

    Zidovi od tekstila

    Otišli smo u tvornicu Soex u njemačkom Wolfenu, koja nudi inovativna rješenja za skupljanje, razvrstavanje, ponovnu upotrebu i recikliranje stare odjeće i cipela. Tamo se iskorištava gotovo sve, pa čak i prašina nastala od recikliranja.

    Soex je već 25 godina vodeća kompanija u svijetu na području reciklaže tekstila. Sam ulazak u tvornicu je impresivan, gotovo da joj ni ne trebaju klasični zidovi jer pogone unutar hale dijele gigantski zidovi naslaganih vrećica s iznošenom odjećom. Pitam se hoću li u ovom carstvu reciklaže ugledati neku od svojih...

     

    Svaka vrećica otvara se ručno, a djelatnici razvrstavaju odjeću najprije prema vrsti korištenja: hlače na jednu hrpu, majice na drugu, jakne na treću... Potom ih dijele prema vrsti materijala: pamuk na jednu stranu, a sintetika na drugu, kako bi se pripremile za daljnje procese obrade. Svaki dan 550 radnika ove tvrtke procesuira oko nevjerojatnih 300 tona rabljene odjeće, a cilj im je postignuti Zero waste, odnosno iskoristiti sve pristigle sirovine.

    Veći dio te odjeće, za koju ste odlučili da vam više nije potrebna, nekome ipak jest. Tako se čak 60 posto odjeće ponovno distribuira, uglavnom u zemlje trećeg svijeta, kao second hand odjeća, ili se kroz sustav Re-Used u svojoj originalnoj formi upotrebljava na potpuno nov način. Drugi dio, 34 posto prikupljene odjeće, kroz sustav Re-Cycle konvertira se u nov industrijski proizvod, a tekstil koji se ne može reciklirati, oko 6 posto, koristi se kao gorivo u proizvodnji energije.

    I prašinu iskoriste

    - Sav tekstilni otpad strojno se trga na sitne niti, koje postaju primarna sirovina za proizvodnju vlakana u industriji netkanog tekstila. Mješavine vlakana upotrebljavaju se i u automobilskoj te građevinarskoj industriji, pa tako nije nemoguće da će neke vaše stare hlače završiti upravo u sjedalima novog automobila - objašnjavaju nam u Soexu.

     

    Nenosivi komadi odjeće recikliraju se kako bi se, ovisno o postojećim tehnologijama (za neke materijale još uvijek ne postoje adekvatne tehnologije), koristili za proizvode u drugim industrijama. Svaki metalni dio odjeće, primjerice, zakovice, gumbi ili kopče, mehanički se odstranjuju i dalje koriste u metalnoj industriji. Posebno apsorbirajući tekstil koristi se za izradu krpa za čišćenje u kućanstvu, dok neki za proizvodnju slikarskog platna. Čak se i prašina nastala tijekom mehaničkog recikliranja kompresira u brikete i dalje koristi za proizvodnju - kartona.

    Godišnje se baci više od 10,5 milijuna tona odjeće. Rezultat je to fenomena tzv. brze mode (engl. fast fashion) koju proizvode brendovi “visoke ulične mode”: većini od nas najpoznatiji od njih su oni poput Zare, Manga i H&M-a.

    Najveći zagađivači

    Trenutni, linearni, model proizvodnje i potrošnje odjeće izvor je brojnih negativnih učinaka na okoliš i značajnog gubitka ekonomske vrijednosti. Svake sekunde otprilike kamion tekstila završi na otpadu ili je spaljen. Procjenjuje se da se svake godine gubi 500 milijardi dolara na jedva nošenoj odjeći, koja se vrlo rijetko reciklira. Ako se ništa ne promijeni, do 2050. godine modna industrija trošit će jednu četvrtinu maksimalne dopuštene količine ugljika na svjetskoj razini. Zagađuje se i okoliš: odjeća godišnje ispusti oko pola milijuna tona mikrovlakana u ocean, što je usporedivo s 50 milijardi plastičnih boca. Krajnje vrijeme je za promjene.

     

    Neki od partnera ove inicijative su H&M i Nike - ujedno i jedni od najvećih zagađivača u modnoj industriji - no njihova potpora označava veliki zaokret prema kružnom gospodarstvu.

    H&M je prva modna kompanija koja je uvela prikupljanje odjeće u odabranim prodavaonicama diljem svijeta. Tijekom 2017. prikupili su 17.771 tona tekstila kroz inicijativu za skupljanje odjeće za ponovnu uporabu i recikliranje. Danas, 59 posto pamuka koji koriste je održiva. Cilj je koristiti do 100 posto održivog pamučnog pamuka do 2020. godine.

    - Ako se rast populacije nastavi prema očekivanjima, količina odjeću koja se prodaje diljem svijeta utrostručit će se na 160 milijuna tona do 2050. Ta razina potražnje zahtijevala bi ekvivalent 2,3 ukupnih resursa planeta. Modna industrija neće moći opstati i zato smo pokrenuli promjene. U H&M grupi vjerujemo da je u cijeloj industriji zaokret od linearnog prema modelu kružnog poslovanja jedino rješenje. Dakle, svi se moraju uključiti. Naš je cilj koristiti 100 posto reciklirani ili drugi održivi materijal do 2030. godine - kazala je Cecilia Strömblad Brännsten, menadžerica za održivi razvoj u H&M-u.

     

    Izdvajamo