Petogodišnja Maja već je tri godine u evidenciji djece spremne za posvojenje, ali ne uspijeva pronaći posvojiteljsku obitelj. Maja zaostaje u razvoju za svojim vršnjacima, treba svakodnevnu rehabilitaciju i terapiju. Nadležni centar za socijalnu skrb kontaktirao je više potencijalnih posvojitelja, ali nitko od njih nije bio spreman postati Majinim roditeljem. Većina posvojitelja u Hrvatskoj želi posvojiti malo i zdravo dijete. Glavni je to razlog što Maja još nije posvojena. Međutim, Majin centar za socijalnu skrb - koliko god se trudio i nastojao joj pronaći obitelj - nije mogao kontaktirati baš svih 1000 posvojiteljskih parova, koliko ih je u registru. Možda u Hrvatskoj živi par koji bi želio posvojiti baš Maju, ali ni ne zna da ona postoji...
Lakše povezivanje
Stoga je Ministarstvo socijalne politike i mladih odlučilo djecu poput Maje učiniti vidljivijom i prisutnijom, a informacije o njima dostupnijim potencijalnim posvojiteljima: krajem listopada na posebnoj web stranici, dostupnoj svim posvojiteljima, objavit će profile djece koja nisu posvojena u roku od tri mjeseca od stjecanja uvjeta za posvojenje. Bit će to anonimizirani profili - bez fotografija, imena i prezimena te drugih karakterističnih podataka za konkretno dijete, kako bi se zaštitila djetetova privatnost. Navest će se spol i dob djeteta, njegovi interesi, preferencije i mogućnosti - ono što potencijalne posvojitelje zanima. Ako ni nakon toga dijete ne pronađe posvojitelje, steći će uvjete da ga posvoji par iz inozemstva. Od trenutka stjecanja preduvjeta za posvojenje (ostanka bez roditeljske skrbi) do stjecanja uvjeta za međudržavno posvojenje, prema Protokolu o posvojenju, koji je donijelo Ministarstvo socijalne politike i mladih, ne bi smjelo proći više od sedam mjeseci, odnosno 210 dana.
- Trenutno se oko 430 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi nalazi u evidenciji djece spremne za posvojenje. Gotovo 400 od njih u evidenciji je dulje od godinu dana, a neka su u njoj i dulje od tri godine. Mahom se radi o starijoj djeci, djeci sa zdravstvenim teškoćama ili teškoćama u razvoju te djeci romske nacionalnosti. Ta djeca ostaju u sustavu predugo, neka od njih odrastu u ustanovama i udomiteljskim obiteljima. Naš je cilj pronaći im obitelj. Nitko ne može jamčiti da ćemo uspjeti u tome za svako dijete, ali moramo pokušati - kaže Diana Topčić-Rosenberg, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih.
Doneseni Protokol, s kojim se ovih dana na radionicama upoznaju djelatnici centara za socijalnu skrb, prvi put propisuje jasne rokove postupanja nakon što dijete ostane bez roditeljske skrbi. Tako u roku od sedam dana nadležni centar za socijalnu skrb mora unijeti sve podatke u evidenciju djece spremne za posvojenje. U idućih 60 dana nadležni centar (nadležan za područje s kojeg dijete dolazi) klasičnim putem, kao i do sada, nastoji djetetu pronaći najbolje moguće posvojitelje. Ne uspije li u tome u zadanom roku, podnijet će izvještaj Ministarstvu o tome što je sve poduzeto i koliko je posvojitelja kontaktirano te mu dostaviti sve podatke relevantne za konkretno dijete.
- Dijete koje u tom razdoblju ne pronađe adekvatne posvojitelje najčešće se smatra teže posvojivim. Stoga će stručnjaci Ministarstva za tu djecu napraviti anonimizirane profile, koje ćemo objaviti na posebnoj podstranici Ministarstva socijalne politike - navodi Topčić-Rosenberg.
Prvi koraci
Pristup toj podstranici imat će svi centri za socijalnu skrb u državi. U sljedećih 30 dana svi će u svojim bazama nastojati pronaći odgovarajuću posvojiteljsku obitelj. Ako ni to ne uspije, profil će se objaviti na stranici na koju će pristup imati svi parovi sa statusom potencijalnih posvojitelja. - Svaki od njih će krajem listopada, kad bi stranice trebale biti u funkciji, dobiti lozinku za pristup od nadležnog centra za socijalnu skrb. Na taj način želimo otvoriti mogućnost da se djeca i posvojitelji nađu, da posvojitelji ne budu samo pasivni čekatelji, nego da u svakom trenutku raspolažu svim relevantnim informacijama - kaže Topčić-Rosenberg.
Ako ni u sljedeća tri mjeseca ni jedan posvojitelj ne iskaže namjeru za posvojenjem konkretnog djeteta, smatrat će se da su ispunjeni svi preduvjeti za djetetovo posvojenje u inozemstvu.
- Ministarstvo će tada anonimizirane profile djece podijeliti s ustanovama ovlaštenim za posvajanje u drugim državama s kojima smo uspostavili suradnju. Na taj se način djeci višestruko povećavaju šanse da rastu u obitelji - kaže Topčić-Rosenberg. Takva je suradnja za sada, kaže, ostvarena sa Švedskom, a ispituju se preduvjeti u pojedinim državama SAD-a. Pomoćnica Topčić-Rosenberg ističe kako je Protokol prvi korak u sustavnom unaprjeđivanju postupaka posv0jenja. Sljedeće bi trebalo unaprijediti podršku posvojiteljskim obiteljima te delimitirati trajanje posvojiteljskog dopusta. Posvojitelji djece starije od osam godina mogu biti na dopustu najviše šest mjeseci, iako je starijoj djeci potreban duži period za prilagodbu i stvaranje privrženosti nego manjoj djeci, za koju dopust traje godinu dana.