Raznobojni luftići obojili su ACI marinu Palmižana. Ima tu svega, od roza flaminga na napuhavanje do žutih patkica. Vlasnici luftmadraca, njih gotovo 130, mladi su čarter gosti iz Amerike, Australije, Novog Zelanda, pa i Južnoafričke Republike. Svi oni s agencijom Sail Week Croatia u tjedan dana oplove rutu od Splita do Brača, Makarske, Visa pa krugom do hvarskih škoja, sve povezano tako da je na dohvat ruke i da ne treba dulje od sat ili dva plovidbe do svake sljedeće marine.
Marina Palmižana, na otoku Sv. Klement nasuprot Hvara, poznata jet-set destinacija, posljednja je postaja tih partijanera prije povratka u Split. Ne čudi stoga što mladići i djevojke luftmadrace nestrpljivo izvlače iz salona, skupljaju s pramaca, napuhuju i navlače na bokove jer upravo počinje Circle Raft Party, tulum na moru koji mnogi čekaju cijelo putovanje.
Nezaboravno iskustvo
- Petnaest brodova isplovit će iz marine Palmižana do obližnje uvale i povezati se tako da pramcima naprave prsten. U sredini će biti morski bazen u kojem gosti mogu sigurno plivati, plutati na svojim luftićima i uživati u glazbi - ispričala nam je Kristina Raffanelli (26), menadžerica u agenciji Sail Week Croatia.
Mlada Višanka koja za Sail Week Croatia radi otpočetka, već punih šest godina, a za menadžera u turizmu se školovala u Opatiji, pomno prati organizaciju zabave za cijelu flotilu od 15 jedrilica i katamarana i 130 osoba. Puno je to posla i briga, a ona mobitel gotovo ne ispušta iz ruke. Cijelu operaciju Raft Partyja, vidi se, drži pod strogom kontrolom. Uz to što njezina agencija Sail Week Croatia mora osigurati dobru zabavu i nezaboravno iskustvo za svoje goste, moraju misliti i na njihovu sigurnost, kaže.
- Cijelo vrijeme moramo paziti na nepredvidive vremenske uvjete. Promijeni li se vrijeme, Raft Party ćemo moramo otkazati i organizirati nešto sasvim novo. To iziskuje puno kreativnosti i brzih reakcija - napominje.
Međutim, ta čarter-agencija u vlasništvu Ante Živkovića i Vincenta Radovicha, Novozelanđanina hrvatskih korijena, ne organizira samo party sadržaje za svoje goste.
Ljubavne priče
Kristina dodaje da je nepravedno što se isključivo taj imidž veže uz čarter-agencije poput njihove. Uz zabavne sadržaje, nude i kulturne događaje u kojima gosti iz svijeta mogu upoznati naše običaje, uvjerava nas. Nude i avanturističke ture sa sadržajima poput skakanja padobranom na Hvaru, vožnje buggyjem na Korčuli ili biciklima na Mljetu, kao i akcije čišćenja smeća iz mora. Uzgred, posebnost je njezina posla i razlog zašto ga ne bi mijenjala ni za što i u tome što spajaju ljude iz cijelog svijeta, a prijateljstva koja se sklope na tim putovanjima ostaju trajna za cijeli život.
- Marina Gadže, jedna od naše tri skiperice, na svoje je vjenčanje pozvala goste iz Indije kojima je bila skiperica na jednoj turi. Jednostavno su ostali povezani i razvilo se prijateljstvo - priča mlada organizatorica.
Osim prijateljstva, rađaju se i brojne ljubavne priče. Otkriva tako priču mladića i djevojke iz Francuske koji su se do ušiju zaljubili tijekom plovidbe da bi - pazi sad! - petoga dana putovanja ona njega čak i zaprosila na idiličnoj lokaciji tvrđave Fort George na Visu. Često se parovi koji se upoznaju na putovanju, iduće godine vrate na plovidbu zajedno, priča za kraj Kristina.
Meksički kaktusi
Ljubav, zabava i cjeloživotne uspomene koje od hrvatskog nautičkog turizma traže mladi čarter gosti često su u suprotnosti s osamom i mirom koji traže privatni vlasnici plovila, iskusni godišnjaci. Međutim, taj suživot različitih nautičkih svjetonazora nigdje nije toliko skladan kao u marini Palmižana koja još uvijek baštini svoj stari jet-set šarm. Nema ovdje prijekornih pogleda, zajedljivih komentara ni opomena da se ugasi glasna glazba. Nekako se svi drže svoga i za svakoga se nađe mjesto. Nije neobično na istom gatu vidjeti grupe nasmijanih mladića i djevojaka iz cijelog svijeta, velike obitelji s djecom i povučene godišnjake, privezane brod do broda. Spajanje različitog, tradicionalnog i egzotičnog dio je uspješne formule palmižanske marine, čini se, i ne tiče se samo gostiju, nego i prirode.
Tako i borova šuma, mediteranski lajtmotiv, koja okružuje uvalu, živi u harmoniji s poznatim botaničkim vrtom u unutrašnjosti. Za kolonade egzotičnih kaktusa i agava skrbe se već pola stoljeća zagrebačka novinarka i umjetnica, a danas najpoznatija Palmižanka Dagmar Meneghello i njezina obitelj. Ako već razgranati meksički kaktusi i agave u unutrašnjosti otoka dijele tlo s pitomim borovima, zašto ne bi mogli brodovi i ljudi tako dijeliti i marinu?
Kapetan iz Mađarske, koji nam se predstavio kao Alker, kaže da je preživio tornado na hrvatskom moru. Zadesio ga je na pola puta između Visa i Dubrovnika i u svojih 20 godina plovidbe, kao kapetan prekooceanskih brodova, nikad to nije vidio, priča nam.
- Tornado, kažem ti, nasred mora. Udaljen od mene ni 20 metara, zamisli, a ja sam brodom prošao cijeli Atlantik - uzbuđeno prepričava kapetan svoj doživljaj u društu svoje posade koju čini sedmero članova obitelji i prijatelji. Srećom, po svih njih vrtlog je otišao u jednom smjeru, a oni u drugom, ali tih je 25 minuta trajalo cijeli život, priznaje Alker. U marini Palmižana je čest gost, a voli i onu u Tribunju.
- Njezini vlasnici su Mađari pa je to nekako i logično - šali se kapetan i dodaje da ga lijepe uspomene vežu i uz Jelsu, Primošten, Rogoznicu i Skradin.
Uz jedrenje, Alker voli i ronjenje, posebno istraživanje brodskih olupina. I tu ga srce vuče rodnoj Mađarskoj. Najviše mu se svidio stari mađarski brod koji je istraživao pokraj Visa, a nalazi se na gotovo 60 metara dubine. Brod je potopljen u Prvom svjetskom ratu. Od 12 tjedana koliko plovi Jadranom, polovicu provede sam, a polovicu s obitelji. On svoju polovicu iskoristi za jedrenje, što mu dođe kao rekreacija.