OPĆA MOBILIZACIJA

BBC SE RASPISAO O HRVATSKOJ I GRČKOJ Obje zemlje su na koronavirus reagirale munjevito, a sada kreću u bitku za spas ključne ekonomske grane

Zvonimir Barisin, Ante Cizmic, Jakov Prkic, Boris Kovacev / CROPIX

 

Premda su i Hrvatska i Grčka brzo reagirale na širenje koronavirusa, COVID-19 svejedno bi mogao uništiti ljetnu turističku sezonu u obje zemlje, piše BBC.

Hrvatska se mobilizirala čim su vijesti o širenju koronavirusa stigle iz Kine, a potencijalnu je prijetnju shvatila ozbiljno zahvaljujući razvoju događaja u susjednoj Italiji. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) još je krajem siječnja bio objavio smjernice za ponašanje u novonastalim uvjetima, prije dolaska autobusa punog turista iz kineskog grada Wuhana. Lokalni su mediji ukazali na to da je moguće da su kineski radnici koji grade Pelješki most stigli iz kineskih pokrajina koje je pogodio koronavirus.

Grci su se također dali u akciju nakon što su vidjeli kako se virus širio u Italiju. Brzinski su osnovali znanstveno vijeće sačinjeno od vrhunskih epidemiologa, virologa i stručnjaka za zarazne bolesti. Neki su grčku vladu optužili da spomenutom vijeću nije delegirala samo upravljanje krizom, već i odgovornost za vođenje iste.

Hrvatska je prvi slučaj zaraze koronavirusom zabilježila 25. veljače, gotovo mjesec dana nakon Italije i Velike Britanije. Radilo se o muškarcu koji je šest dana ranije u talijanskom gradu Milanu prisustvovao nogometnoj utakmici Lige prvaka između Atalante i Valencije. Ta se utakmica povezuje s eksplozijom zaraze u Bergamu, gradu iz kojeg dolazi Atalanta. Grčka je pak prvi slučaj zaraze zabilježila 26. veljače, svega dan poslije Hrvatske.

Brze reakcije

Obje su zemlje nakon toga brzo reagirale.

Grčki premijer Kiriakos Micotakis u narednim je tjednima naredio obustavu javnih okupljanja, nastave u školama i fakultetima te rada kafića i restorana. Primjerice, paljenju olimpijske vatre 12. ožujka nazočili su samo važni gosti, a 22. ožujka uvedena je karantena. Prvi smrtni slučaj od posljedica Covida-19 Grčka je zabilježila istog dana kada je zapaljena olimpijska vatra. Grcima je u međuvremenu dopušteno napuštanje domova za potrebe nabavke hrane, šetnju pasa te za rad u sektorima koji su nužni za funkcioniranje države.

Hrvatska je nakon prvog slučaja zaraze uvela restrikcije na ulaz u zemlju. Premda je Hrvatska članica Europske unije, još nije u Schengenskom sustavu. Unatoč prosvjedima iz Slovenije, Hrvatska, kako piše BBC, nije osjećala grižnju savjesti zbog uvođenja sanitarnih kontrola svih koji su željeli ući u državu. Redovi na granicama krajem veljače bili su dugački više kilometara. Uskoro je uvedena i stroža kontrola graničnih prijelaza pa su tako svi koji su htjeli ući u Hrvatsku morali pristati na karantenu ili samoizolaciju.

Hrvatska je sredinom ožujka obustavila većinu komercijalnih i kulturnih aktivnosti. Karantena je u zemlji uvedena 23. ožujka, a putovati se moglo samo pomoću e-propusnica.

U Grčkoj je tada također na snazi bila stroga karantena. BBC piše da je grčka policija izdala više od 60 tisuća kazni za kršenje odredbe karantene. Naplatili su nešto više od 70 milijuna kuna kazni (9,24 milijuna eura).

Te su mjere, čini se, urodile plodom jer Hrvatska trenutno bilježi 18 smrtnih slučajeva od Covida-19 na milijun stanovnika, a Grčka 13.

Izazovi

Jedan od najvećih izazova s kojim se Grčka susrela proizašao je iz vjerske tradicije pravoslavlja. Prema grčkom pravoslavlju, prilikom euharistije smjena kruha i vina malom se zlatnom žličicom dijeli vjernicima. Crkveno vodstvo danima je inzistiralo da se koronavirus ne prenosi euharistijom, no liječnici i znanstvenici pozvali su ih da poslušaju glas znanstvene zajednice. Čak je i premijer Micotakis morao intervenirati putem televizijskog obraćanja: "Osobno sam se posljednjih dana morao osloniti na svoju vjeru kako bih smogao snage da se suprotstavim izazovima ove krize. No morao sam poslušati znanstvenike. Što vrijedi za javna okupljanja, vrijedi i za crkve."

Nakon par posrtaja, uskršnja su se liturgijska slavlja u Grčkoj održala iza zatvorenih vrata.

I Hrvatska i Grčka sada su se bacile na postupno uklanjanje restrikcija.

Hrvatska se sada okreće revitalizaciji turizma koji predstavlja najmanje petinu domaće ekonomije. Od 20 milijuna turista koji u Hrvatsku dođu tijekom godine, oko pola dođe u srpnju i kolovozu. Ti su mjeseci važni i za grčki turizam. Grčki ministar turizma Haris Theoharis rekao je da će ovogodišnji slogan turističke sezone biti da je Grčka sigurna od koronavirusa. Grčka se tek nedavno počela oporavljati nakon osam godina duge financijske krize. Kako turizam čini 25 posto grčkog BDP-a, a svaki peti Grk radi u turizmu, toj zemlji prijeti nova kriza.

Prema studiji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Grčke, 65% grčkih hotelijera kaže da je izgledno ili najizglednije da će bankrotirati.

Ministar Theoharis kaže da znanstvenici rade na formalizaciji zdravstvenih zahtjeva za goste. "Osnovni principi na kojima temeljimo nova pravila je da će socijalno distanciranje biti nužno te da će se češće morati poduzimati akcije čišćenja, i to raznog", dodao je.

Redovno testiranje

Osoblje hotela redovito će se testirati kako bi se zaštitili i Grci i njihovi gosti.

Da bi Hrvatska spasila turističku sezonu, morat će joj pomoći njezini susjedi i to poglavito Slovenci. Oni su po broju noćenja u Hrvatskoj drugi iza Nijemaca. Ako sa sjevera Europe cestom dolazite u Hrvatsku, morate proći kroz Sloveniju kako biste došli u Istru, Dalmaciju i Kvarner.

Ministri turizma Slovenije i Hrvatske, Zdravko Počivalšek i Gari Cappelli, prošlog su se tjedna sastali u Zagrebu kako bi uredili pravila za dolazak Slovenaca u Hrvatsku. Slovenci bi u Hrvatsku trebali moći ući tijekom svibnja, a svi ostali u lipnju.

Češke turističke agencije žele ustanoviti "korona-koridor" koji bi Česima omogućio dolazak u Hrvatsku bez usputnih boravaka u karanteni. Premijer Hrvatske Andrej Plenković pozdravio je tu inicijativu. Anketa provedena u Austriji pokazala je da se Austrijanci još uvijek nadaju da će ljeto moći provesti u Hrvatskoj.

S obzirom na to da se trenutno ne zna kada će se u Grčku moći putovati zrakoplovom, ta se zemlja također fokusira na turiste koji u zemlju mogu doći cestovnim prometom.

Grčka trenutno inzistira da Europska unija što prije donese pravila za cestovni promet tijekom turističke sezone. No, ako se ne postigne konsenzus, Grci će djelovati samostalno.

"Moramo pokrenuti ekonomiju što prije i u skladu sa zdravstvenim smjernicama", rekao je Theoharis. "Prvo će profunkcionirati turizam unutar zemlje. Nakon njega očekujemo dolazak gostiju iz susjednih zemalja, a potom i onih koji su udaljeni od nas. Cestovni će promet u početku biti sigurniji pa ćemo te turiste ranije i vidjeti."

Goste iz Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije mogli bi zamijeniti gosti iz zemalja koje su bliže i koje su se bolje obračunale s koronavirusom.

Možda djeluje kao neobično vrijeme za razmišljanje o godišnjim odmorima i ljetovanjima, međutim i Grčka i Hrvatska uvelike ovise o turizmu pa bi uspješna turistička sezona mogla biti prikladna nagrada za brzo i efikasno kontroliranje epidemije koronavirusa.

Izdvajamo