PONOS FLOTE

Katastrofa hrvatskog Titanica: Zbog čega je drugi časnik odveo 500 ljudi u jezivu smrt na slavnom brodu na kojem je trebao biti i Ante Pavelić...

    AUTOR:
    • Mladen Gerovac

  • OBJAVLJENO:
  • 17.08.2018. u 16:22

 

Da 25-godišnjem Anti Paveliću nije utekao vapor 12. kolovoza. 1914. godine, pitanje je tko bi bio poglavnik NDH i bi li je uopće bilo. Da je upravo svršeni student prava Ante Pavelić zakasnio na brod Barun Gautsch koji će dan kasnije stradati od mine u strahovitom brodolomu ispred Pule, ustvrdio je njegov otac Mile u jednom intervjuu između dva rata.

Brod Barun Gautsch, kojega nazivaju hrvatskim Titanicom, samo što nije naletio na ledenu santu, već na podvodnu minu.

Izbjeglice

Bio je to, kako je već rečeno, sam početak Prvoga svjetskog rata, Barun Gautsch je prevozio izbjeglice iz Boke kotorske i Dubrovnika u Trst, pretežno obitelji oficira i državnih činovnika, uglavnom žena i djece. Prema planu plovidbe morao se držati pučine kako bi izbjegao mine koje je posijala sama austrijska mornarica.  Dan je bio lijep, more mirno, a onda odjednom u 15.54 na šest milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan - eksplozija. Brod je ušao u minsko polje. Potonuo je za samo nekoliko minuta. Od službeno ukrcanih 300 putnika spašeno ih je 148 te 31 član posade od njih 64. Čamci za spašavanje bili su stari i neodržavani te većina se nije mogla ni spustiti. Pojasevi za spašavanje bili su zaključani u ormariće kako ih putnici trećeg razreda ne bi koristili kao jastuke...

Baron Gautsch bio je nov brod dug 84,55 metra, širok 11,6 metara i visok 7,5 metara. Porinut je 1908. Bio je najmoderniji, najljepši i najluksuzniji brod austrougarske putničke flote. Raspolagao je najsuvremenijim kabinama i salonima s vrhunskom poslugom. Kapacitet mu je bio 100 putnika u I. razredu, 50 u II. i 150 putnika u III. razredu.

Kapetan odmarao

Od porinuća Barun Gautsch držao je redovnu brodsku liniju Trst - Kotor - Trst. Dan prije objave Prvoga svjetskog rata 27. srpnja 2014. unajmila ga je Austrougarska mornarica za prijevoz vojnih pojačanja u Boku kotorsku. Ugovor je trajao do 11. kolovoza. Tijekom četiri takve plovidbe u tom razdoblju brod je na povratku u Trst evakuirao civile.

 

Na svoje posljednje putovanje krenuo je u srijedu 12. kolovoza 1914. iz Kotora. Osim činovnika, na Baron Gautsch su se ukrcali i brojni turisti koji su ljetovali na jugu Jadrana. Tako je već na polasku iz Kotora brod bio prekrcan putnicima, da bi dan kasnije u Velom Lošinju sve palube bile zakrčene. Prema nekim tvrdnjama na brodu je bilo više od 500 putnika, a znalo se da se djeca do 10 godina i vojne osobe ne popisuju. Brod je iz Velog Lošinja je isplovio u 11 sati, sa satom zakašnjenja te je brod plovio punom parom da nadoknadi izgubljeno vrijeme.

Od Velog Lošinja do Pule, uoči katastrofe brod je plovio pod zapovjedništvom prvog časnika Josefa Luppisa, dok je kapetan bio u svojoj kabini “na poslijepodnevnom odmoru”. Međutim časnik Luppis napustio je zapovjednički most da bi ručao s putnicima prvog razreda a vođenje broda predao je drugom časniku Tenzeu.

Ostat će zauvijek tajnom zašto je Tenze brod usmjerio kursom za koji je već osobno u Trstu saznao da ga vode u propast. Sedam nautičkih milja od Brijuna u 14.50 sati parobrod uplovljava punom brzinom u tek postavljeno minsko polje. Žestoka razorna. Eksplozija. Dijelovi broda i tijela putnika lete na sve strane. Za tri do sedam minuta (svjedočenja se razlikuju) luksuzni parobrod, ponos austrougarske putničke flote prepun putnika zauvijek nestaje u plavoj grobnici. Na površini plivaju tijela poginulih, ranjenih i preživjelih usred goleme mrlje mazuta.

A diver swims near the bow of the wreck of the Baron Gautsch ship, near the Adriatic town of Rovinj June 22, 2014. The 100th anniversary of the sinking of the Baron Gautsch, an Austro-Hungarian steamboat which sank in the northern Croatian Adriatic sea, will be marked on August 13, 2014. The ship, originally used to service passenger lines, had been leased by the Austro-Hungarian Army following the July 1914 outbreak of World War One to transport troops, only to run into a friendly minefield off the Brijuni islands less than a month later. Estimates say between 240 and 390 people perished in the sinking, making it one of the biggest losses of life in World War One. Today the shipwreck lies at a depth of 40 metres off the coast of Rovinj and is said to be the most popular site for divers in the Adriatic. Picture taken June 22, 2014. REUTERS/Antonio Bronic (CROATIA - Tags: CONFLICT ANNIVERSARY ENVIRONMENT SOCIETY TRAVEL MARITIME TPX IMAGES OF THE DAY) - GM1EA6N18E201
Antonio Bronić / REUTERS

Potonuli Baron Gautsch snimljen 2014.

 

Iz Rovinja brzo na mjesto brodoloma stižu razarači Triglav, Scepele i Balaton. Spašeno je 177 putnika i članova posade, neki izvori govore o 179 spašenih. Među spašenima bili su zapovjednik Winter i prvi časnik Luppis. Drugi časnik Tenze, čije je neiskustvo glavni krivac katastrofe, potonuo je s brodom.

Djed Guberina

Tijekom istrage i kasnijih obljetnica katastrofe ostala su zabilježena svjedočenja nekolicine preživjelih. Među ostalima bio je to Špiro Guberina, djed našeg slavnog glumca. Djed Guberina bio je redarstvenik i u Trst je sprovodio uhićenika. Evo njegove priče: “Skinuo sam se u košulju i gaće i skočio u more. Povukli su me na brodić koji je toliko bio rasušen da smo svi morali izbacivati more golim rukama.”

Službeno priopćenje o eksploziji Gautschu glasilo je: “Potonuo je zbog eksplozije na kotlovima”. No, poslije istrage, sud u Trstu je zaključuje da se brod “zbog grube i neopravdane pogreške drugog časnika Tenze, udaljio s kursa te ušao u minsko polje i naletio na minu”.  U spisu tršćanskog suda zapisano je da je od 240 putnika i 66 članova posade spašeno 159 osoba. Pronađeno je 68 tijela. Ostali su se utopili. Njihova tijela nikada nisu nađena.

Zapovjedniku Winter i prvom časniku Luppisu poslije nesreće određen je kućni pritvor. I to je bilo sve. Ni suđenja, ni odštete.

Izdvajamo