Slavonci i Baranjci su bogatstvo njiva, šuma i rijeka oduvijek znali pretvoriti u slastan zalogaj i podičiti se obiljem dobrog jela. Malo se koja naša regija može pohvaliti šarenilom receptura, ali i brojnim prigodama koje su bile povod velikog slavlja, poput jednog od daleko najpoznatijih - kolinja! Ovaj tradicionalni običaj rezerviran je za kraj godine, kada se Slavonijom i Baranjom šire mirisi kulena, kobasica, čvaraka i ostalih delicija.
Tako se 2009. godine u etno selu Karanac, nastavno na baranjska kolinja, prvi put održao Čvarak fest. Manifestacija je to koja već 11 godina privlači sve veći broj posjetitelja i turista, koji sa zanimanjem i apetitom prate natjecanje u spravljanju čvaraka, takozvanog baranjskog "čipsa".
Čvarak fest se održava zadnju subotu u studenome, a organizira se po uzoru na nekadašnje tipične baranjske sajmove - vašare. Posjetitelji imaju priliku doživjeti i okusiti baranjsku tradiciju, kušajući i domaće proizvode iz špajza, podruma i s tavana. Baranja je poznata kao bogata eno-gastro regija pa posjetitelji imaju priliku uživati u širokoj paleti tradicionalnih proizvoda od svinje, poput simbola hedonizma i gastronomskog bogatstva - pikantnog i vizualno atraktivnog Baranjskog kulena, kulenove seke, dimljene slavonske kobasice i šunke, krvavice, švargla, prepoznatljive i nutritivno bogate slanine te u nezaobilaznoj deliciji - svinjskoj masti na domaćem kruhu, posipanom najboljom hrvatskom crvenom mljevenom paprikom - baranjskom, naravno.
A što tek reći o crnoj slavonskoj svinji, autohtonoj hrvatskoj pasmini, nastaloj krajem 19. stoljeća u okolici Osijeka križanjem autohtone pasmine mangulica i suvremenih pasmina berkshire i poland china, na imanju grofa Pfeifera, zbog čega je poznata i pod nazivom fajferica. Prerađevine od crne slavonske svinje, zbog specifičnog omjera mesnog i masnog tkiva u trupu, imaju snažniju aromu te sočno i ukusno, zdravije i nutritivno kvalitetnije meso.
Multikulturalnost Slavonije i Baranje utkana je u gastronomiju tradicionalnih restorana u kojima se poslužuju jela načinjena prema receptima slavenske, mađarske, germanske i otomanske kuhinje. Osim divljači i daleko poznatog čobanca, raznih vrsta paprikaša, nezamislivih bez crvene mljevene paprike, u obilju izvornih jelovnika nešto za sebe mogu pronaći i oni koji nisu veliki ljubitelji mesa. Tako su svoje mjesto u raznolikoj gastro ponudi zasluženo osvojila i jela od ribe, poput fiš paprikaša ili šarana na rašljama, ali i težačka hrana, poput graha u ćupu ili jela od tijesta.
Uputite li se na istok Hrvatske, objed ćete neizbježno započeti aperitivom - domaćom rakijom od dunje, šljive, kruške, meda, kajsije, oraha ili višnje. A niz ukusnih obroka završit ćete sa "slatkim" - knedlama sa šljivama, rezancima s makom, taškama, salenjacima ili gužvarom od oraha. Slavonija i Baranja pričaju i jednu od najljepših vinskih priča, s nepreglednim vinogradima, gdje su smješteni najveći, najnagrađivaniji i najstariji vinski podrumi u Hrvatskoj.
Zato se gotovo uvijek nakon ukusnog jela nastavlja uživanje u graševini, tramincu, zelenom silvancu, frankovki, cabernet sauvignonu, roseu… Otkrijte pravi hedonizam na istoku Hrvatske - raju autohtone eno-gastronomske ponude, aktivnog odmora u prirodi i bogate kulturne baštine