BIDER ISTOKA HRVATSKE

PARK PRIRODE KOPAČKI RIT Bogata povijest stopljena s prirodnim vodenim fenomenom i bogatom florom i faunom

Marko Miščević, Danijel Soldo / Hanza Media

 

Na istoku Hrvatske, u živopisnoj Baranji, u kutu što ga čini rijeka Dunav s pritokom Dravom, smješteno je jedno od najbolje očuvanih poplavnih područja u Europi. Na prostranstvu od 23.000 hektara izmjenjuju se vodene površine, kanali, jezera, bare, močvarne livade, poplavne šume vrbe i topole, a u višim predjelima i mješovite hrastovo-grabove šume, stvarajući prekrasan mozaik koji se neprestano mijenja, ovisno o vodostaju Dunava i Drave.

 

Složeni ekosustav

Stalne izmjene vodostaja čine ovaj složeni eko sustav zanimljivim u svako godišnje doba. Ipak, najviše posjetitelja dolazi u proljeće i u jesen. Dobro došli u Kopački rit. Prirodni fenomen u kojem se s jednakom ljepotom izmjenjuju i sjajno nadopunjuju prebogati biljni i životinjski svijet, vode i stabla, ribe, ptice i divlje životinje koje ovu jedinstvenu cjelinu u isto vrijeme čine i divljom i pitomom. Nije nimalo lako na jednom mjestu izdvojiti sve što krije taj čudesni svijet flore i faune, koji je tijekom svoje bogate povijest svjedočio brojnim velikim događajima i čijim su tlom kročile brojne velike i značajne povijesne osobe, koje su znale prepoznati njegovu vrijednost i uživati u njemu. Malo je uistinu u svijetu prirodnih staništa kakvo je Kopački rit, čije vode, vrbici, lopoči, hrastovi, orlovi, jeleni, srne, veprovi, kormorani... već stoljećima pričaju jednu divnu priču, koja se može prevesti i ispričati na brojnim jezicima i na svakome od njih zvučat će jednako lijepo.

Marko Miščević, Danijel Soldo / Hanza Media
 

Mogu to biti bajke, ali i avanturistički romani, svakako basne, kao i ljubavni romani. Ili možda drama, pa čak i krimić! Kad bi stoljetna stabla tikveških šuma mogla govoriti, tko zna kako bi se danas pisala povijest koju su u ovom prekrasnom krajobrazu krojile loze i plemići Habsburgovaca i Karađorđevića, a onda i državnici poput Josipa Broza Tita. Svi su oni prepoznavali bogatstvo koje im nudi ovaj baranjski džep smješten u neposrednoj blizini Osijeka. Svi su oni znali uživati u blagodatima prirode Kopačkog rita. Pa kako onda da mu odole tzv. obični građani. Pogotovo u današnje vrijeme urbanizacije i betonizacije, koja zatire polja, livade i šume, kroti vodu...

 

Prkosi ljudskim intervencijama

Kopački rit i danas uporno prkosi ljudskim nastojanjima da se otrgne prirodi, čemu svakako pridonosi i činjenica da je proglašen parkom prirode i da je zaštićen od uništavanja i svih vrsta devastacija. Doći u istočnu Hrvatsku, a ne odvojiti barem jedan dan za posjet europskoj Amazoni, neoprostiv je grijeh prema prirodi koja nam je u naslijeđe i na čuvanje ostavila predivan biser kojemu je urbani Osijek stigao na samo 13 minuta vožnje automobilom ili ako vam je tako ljepše, lagani sat bicikliranja do prijemnog centra uz jezero Mali Sakadaš. Tu će vas dočekati drvena šetnica bijelog lopoča postavljena iznad vode u dužini od 2400 metara, na kojoj će se već u startu dobiti djelić onoga što posjetitelje čeka u ostatku parka, u ostatku te velike močvare.

Marko Miščević, Danijel Soldo / Hanza Media
 

Osim prekrasnog krajolika, tu su poučne table sa slikama iz kojih možete doznati sve što vas zanima o biljkama i životinjama koje u njemu obitavaju, ali i o svim drugim karakteristikama tog staništa, koje govore o bogatstvu tog ekosustava. U multimedijalnoj galeriji, pak, korištena su najnovija tehnička dostignuća za prikaz temeljnih vrijednosti parka, bogatstva biljnih i životinjskih vrsta i upoznavanja neobičnih navika njegovih brojnih stanovnika.

Marko Miščević, Danijel Soldo / Hanza Media
 

 

Uz laganu šetnju koja se može odraditi kupnjom osnovne ulaznice od 10 kuna, ili uz stručnu pratnju za 50 kuna, a što obuhvaća i posjet multimedijalnoj izložbi laganim hodom od 20-ak minuta, dolazi se do pristaništa brodova kojima se zatim kreće u utrobu rita i upoznavanje iskonske prirode. Vožnja brodovima prigodnih imena “Labud” i “Vidra” ili čamcima kojima će vas voditi čuvari prirode kroz vode kopačke močvare, rukavce između sprudova i ada, toliko je relaksirajuća da čovjek poželi da to nikad ne prestane. Tu se mogu vidjeti prizori od kojih zastaje dah, a koje voda na tom poplavnom području stvara tako da na jednom mjestu taloži nanose, a na drugom produbljuje teren i cijelom području daje valovit izgled. Takvo djelovanje vode dovelo je do stvaranja bara, odnosno depresija i greda, povišenih područja koje Kopačkom ritu daju oblik delte. I upravo uz to vezan je možda i najveći fenomen Kopačkog rita. Veliki i moćni brat Dunav tu uz pomoć svoje sestre Drave stvara tzv. unutarnju deltu, što tom području daje svjetsko značenje.

Marko Miščević, Danijel Soldo / Hanza Media
 

Posebno to dolazi do izražaja u vrijeme poplava, kad se stanište napuni vodama dviju rijeka koje ga okružuju i kad je čisti užitak ploviti po Velikom Sakadašu i najvećem Kopačkom jezeru dok iznad vas lete orlovi štekavci, koji su postali zaštitni znak tog prirodnog fenomena, a kormorani u brišućem letu love ribu u bogatoj vodi, da bi nekoliko minuta kasnije “napali” stabla vrba i glodali njihovu koru.

- Stalne izmjene vodostaja čine ovaj složeni ekosustav zanimljivim u svako godišnje doba, a ipak, najviše posjetitelja dolazi u proljeće i jesen. Jesen je vrijeme kad kreću migracije ptica pa posjetitelji mogu vidjeti brojne ptice koje se intenzivnije hrane u plitkim vodama parka, pripremajući se za dugačak put prema jugu i okupljajući se u jata. Ovo je vrijeme kada park posjećuju i promatrači ptica, koji koriste program Birdwatchinga i s iskusnim vodičima parka, čamcima, terenskim vozilima i pješice odlaze u ranim jutarnjim ili u večernjim satima u potragu za omiljenom ptičjom vrstom. Poseban su, pak, doživljaj izleti kanuima, a za one koji žele istraživati park samostalno, na raspolaganju su bicikli za najam - kaže Ružica Marušić, rukovoditeljica Odsjeka za promociju i provedbu projekata, istaknuvši još jednu veliku atrakciju parka koja na istok zemlje dovodi zaljubljenike u prirodu i fotosafari iz cijeloga svijeta.

Marko Miščević, Danijel Soldo / Hanza Media
 

- Već krajem kolovoza počinje i cijeli rujan traje sezona parenja jelena. Mužjaci rikom čuvaju teritorij i upozoravaju suparnike da se ne približavaju. U programu ‘Rika jelena’ posjetitelji imaju priliku slijediti zvuk njihove rike te iz pristojne daljine uživati u pogledu na te lijepe životinje i ponijeti fotografiju kao jedinstven suvenir - dodala je Ružica Marušić.

Marko Miščević, Danijel Soldo / Hanza Media
 

 

Park posjećuje i sve više stranaca, osobito ljeti, a upravo su to posjetitelji koji znaju cijeniti netaknutu divlju prirodu Kopačkog rita, kakva se teško može vidjeti drugdje. Činjenica da je takvo područje nadomak jednog većega grada, jedinstven je fenomen. Ovaj svijet flore i faune jednako će vas oduševiti bilo da ga upoznajete iz brodova i čamaca, bilo da to činite vozeći se biciklom ili šetajući. Tu se gnijezdi oko 260 različitih vrsta ptica, od kojih ga mnoge koriste kao privremeno boravište u svojim migracijama iz hladnijih u toplije predjele. Uz spomenutog orla štekavca, tu su crna i bijela roda, čaplje, patke, liske, kornjače, žabe i, naravno, komarci... U vodama rita više je od 40 vrsta riba, a šume kriju pravo blago divljači - od jelena sa zlatnim rogovljem, srna i lanadi do veprova, dabrova, vidri, kuna... Nerijetko će vam se dogoditi i susret s ponekom tamošnjom divljom životinjom. Biljni svijet također je posebna priča. U konačnici, Kopački rit je sam po sebi jedna velika i posebna priča koju treba doživjeti, omirisati, opipati i osjetiti pod nogama... Ne treba pri tome nikako zaboraviti kompleks dvoraca Tikveš. Kako se navodi na službenoj stranici JUPP-a Kopački rit, “riječ je o romantičarskom arhitektonskom sklopu ladanjske arhitekture”.

 

Obnova kompleksa je u tijeku

“To je prostor šuma i perivoja unutar kojega su smješteni rezidencijalni objekti: novi dvorac s aneksom, stari dvorac, mali sakralni objekt (kapelica) te prateći objekti s restoranom. Povijest ovog područja povezana je s upravljanjem i gospodarenjem prirodnim resursima toga područja, o čemu postoji povijesna dokumentacija još od 1697. godine, kad je posjed za iskazane zasluge dodijeljen princu Eugenu Savojskom od cara Leopolda I. Sam kompleks dvorca datira iz 19. stoljeća, a sagradili su ga članovi teschenske loze obitelji Habsburg. Tijekom povijesti dvorci su bili rezidencijalno lovačko središte poznato u europskim i svjetskim razmjerima, ali isključivo zatvorenog tipa za goste dvora i vladare.

Marko Miščević, Danijel Soldo / Hanza Media
 

Poslije međudržavnog razgraničenja u Versaillesu postaje imovinom SHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije. Dekretom Ministarstva financija 1920. godine proglašava se državnim lovištem u sastavu državnog dobra Belje. Od 1941. do 1944. godine kompleksom je upravljao princ Albrecht Habsburg. Nakon Drugog svjetskog rata kompleks je nacionaliziran i koristi se isključivo kao rezidencijalno lovačko središte. Predsjednik tadašnje države Josip Broz često je ovdje boravio u lovu sa svojim stranim uzvanicima.” Kompleks je u vrijeme okupacija Baranje tijekom Domovinskog rata opljačkan i devastiran, no u tijeku je obnova u vrijednosti 51 milijun kuna, od kojih 85 posto novca dolazi iz fondova EU. Završetak je predviđen za svibanj 2021.

Omiljena vikendica Isabelle von Habsburg

Tikveške šume bile su česta lovna i ladanjska destinacija Isabelle Teschen, odnosno Isabelle von Habsburg, jedne od vlasnica vlastelinstva Belje, u čijem je sastavu bio Tikveš i koja je u današnjem starom dvorcu, odnosno ladanjskoj kući, odsjedala i ugošćavala svoje suvremenike, poput austrijskog cara Franje Josipa I. i posljednjeg njemačkog cara Vilima II. Isabella von Habsburg bila je i jedna od prvih osoba u to vrijeme koja se bavila amaterskom fotografijom i to iznimno uspješno, a njezina fotografska ostavština danas je vrijedno povijesno dokumentarističko blago toga kraja. Nakon nje upravljanje dvorcem preuzeli su Karađorđevići i proglasili ga državnim lovištem. Uz Karađorđeviće je vezana i jedna važna povijesna činjenica koja kaže da je princ Đorđe Karađorđević, prvorođeni sin kralja Petra, u tom dvorcu bio u kućnom pritvoru, gdje su ga smjestili njegov mlađi brat, kralj Aleksandar i Nikola Pašić, tadašnji predsjednik Vlade. Princ Đorđe u Tikvešu je proveo otprilike godinu. Najdulje je, pak, u čarima Tikveša uživao Tito, koji je kompleks nacionalizirao i pretvorio u svoje rezidencijalno lovište, gdje je ugošćavao brojne tadašnje suvremenike i političare, pa su Baranju tako pohodili i ruski državnici Leonid Brežnjev i Nikita Hruščov, a navodno i svjetska glumačka diva Sophia Loren.

 

Legenda o zabranjenoj ljubavi i mondeni život u Tikvešu

Isabella von Habsburg u Tikvešu se družila i s austrougarskim prestolonasljednikom Franjom Ferdinandom i njegovom suprugom Sofijom - žrtvama atentata u Sarajevu 28. lipnja 1914. Sofija je, naime, živjela je u požunskom domu Isabelle von Habsburg kao družbenica nadvojvotkinje Isabelle i kćeri joj Kristine, gdje je i upoznala Franju Ferdinanda. Njegova ljubavna pisma koja je kriomice slao Sofiji danas su dijelom legende o ljubavi koja se morala tajiti i zbog koje je nasljednik prijestolja morao napismeno potvrditi o odricanju njihovih potomaka na austrougarski tron. Tako je priča o Sofiji, Isabellinoj družbenici i Pepeljugi iz ne tako davne prošlosti, kao i o njihovu boravku u Tikvešu, zabilježena na fotografijama Isabelle von Habsburg, koje i danas svjedoče o mondenom životu organiziranom u tikveškom dvorcu. Isabella je, naime, puno fotografirala i bilježila život Baranje i njezinih sela, a neke od tih fotografija i danas se čuvaju u JUPP.

 

Modna revija narodnih nošnji za njemačkog cara

Uz Tikveš i Habsburgovce vezana je anegdota o tome kako je njemački car Vilim, unuk engleske kraljice Viktorije, bio oduševljen narodnim nošnjama i vezom domaćih Šokica i Šokaca, pa je zatražio da se za njegova posjeta organizira svojevrsna onodobna modna revija narodnih nošnji, a dodatno je bio oduševljen plesom čardaš, pa je tražio od Isabelle da ga nauči tom veselom i brzom mađarskom narodnom plesu. Isabella von Habsburg, inače, nadvojvotkinja je postala udajom za nadvojvodu Friedricha. Njih su dvoje često posjećivali posjed u Tikvešu, u pratnji osam kćeri i jednoga sina te brojnih uglednih uzvanika. Zanimljivo, i sama je bila vrstan lovac, a u Tikvešu je odstrijelila 146 komada jelenske divljači.

 

Sport i zaštita biljnog i životinjskog svijeta

U Kopačkom ritu obilježavaju se i brojni važni datumi vezani uz zaštitu prirode, odnosno biljnog i životinjskog svijeta, kad se održavaju i zanimljive manifestacije. Tako krajem kolovoza možete nazočiti obilježavanju Europske noći šišmiša, kojih u Kopačkom ritu ima 12 vrsta. Tom prigodom posjetitelji se mogu okušati u kvizu znanja o šišmišima, potrazi za šišmišima bat detektorom, radionici izrade kućice za šišmiše i hranilišta za šišmiše te drugim aktivnostima. Kopački rit je sve više zanimljiv i kao mjesto za sportska događanja, pa se u rujnu održavaju Hrvatski festival biciklističke rekreacije te baranjski Ferivi polumaraton, a u istom mjesecu u obližnjem mjestu Kopačevo održavaju se tradicionalni Ribarski dani na kojima se oživljavaju tradicionalni ribarski običaji uz ukusna autohtona jela od ribe.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo