ALEKSANDAR ŠTULHOFER

POZNATI HRVATSKI SEKSOLOG 'Nove generacije se manje seksaju, ali zato o seksu međusobno otvoreno razgovaraju više nego ikada...'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 20.07.2019. u 11:02

zivim.hr - https://zivim.hr/volim/koji-su-najcesci-seksualni-problemi-u-muskaraca-i-kako-ih-rijesiti/
iStock

Ilustracija

 

Profesor Aleksandar Štulhofer, predstojnik Katedre za seksologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, nedavno je dovršio veliko istraživanje o utjecaju pornografije i drugih seksualiziranih medija na mlade, na njihovo seksualno i reproduktivno zdravlje, psihičku dobrobit i sliku o sebi. U intervjuu za tportal progovorio je o najzanimljivijim nalazima.

Kako je otkrio za tportal, istraživanje je trajalo od 2015. do 2018. i uključilo je 59 zagrebačkih i 14 riječkih srednjih škola te preko 2200 srednjoškolaca u Zagrebu i više od 1300 njih u Rijeci.

Istraživački tim, pored samog profesora Štulhofera, ujedno voditelja, činilo je petero znanstvenika s Filozofskog fakulteta i iz Sveučilišne bolnice Merkur, kao i niz vanjskih suradnika s inozemnih sveučilišta u SAD-u, Kanadi, Njemačkoj, Republici Irskoj, Velikoj Britaniji i Danskoj.

- Moram priznati da sam na početku bio vrlo zabrinut. Pretpostavljao sam da pornografija nosi primarno negativne stvari.  Primjerice, analizirali smo odnos između uporaba pornografije u 16. godini i depresivnosti u 18. Naše je istraživanje jedno od rijetkih takvih u svijetu, otkrio je Štulhofer.

Iznio je podatke u kojoj se dobi mladi prvi put susreću s pornografijom.

- Kod mladića, kako zagrebačkih, tako i riječkih, vrlo ih je malo koji u dobi od 16 godina nisu imali nikakav kontakt s pornografijom, otprilike svaki deseti. U prosjeku, barem u velikim urbanim sredinama, prvi kontakt s eksplicitnim sadržajima dječaci imaju oko dvanaeste godine. Je li tako i u ostatku Hrvatske, ne možemo tvrditi. Za razliku od muških sudionika, većina sudionica nije imala iskustvo uporabe pornografije u dobi od 16 godina. Za većinu njih to će se promijeniti do punoljetnosti. Prvi kontakt s pornografijom za većinu je slučajan, netko im pokaže ili nalete na to negdje na internetu. Tek kasnije, u srednjoj i osobito kasnoj adolescenciji, počinje aktivno traženje takvih materijala. Vjerojatno je važno napomenuti da više od 80 posto adolescenata koristi mobitel za pristup pornografiji, rekao je.

Pričao je i o tome koliko su mladi spremni otvoreno razgovarati s roditeljima o pitanju seksualnosti.

- Razgovor se najčešće odvija između roditelja i kćeri, a rjeđe sa sinovima. No, čini se da današnji adolescenti više razgovaraju o seksualnosti s vršnjacima nego što je to nekada bio slučaj. Naravno, pitanje je koliko je tih razgovora licem u lice, a koliko virtualnih, pojasnio je.

Evo što je rekao o tome kako religiozna uvjerenja utječu na adolescente koji konzumiraju pornografiju.

- Pokazalo se da je religioznost negativno povezana s čestinom uporabe pornografije. Religiozni adolescenti nešto manje koriste pornografiju, osobito u 16. godini. No, promatramo li samo one koje obilježava najčešća uporaba pornografije, a time i rizik problematične uporabe, među njima ima i vrlo religioznih mladih ljudi. Jedina razlika između njih i onih koji nisu osobito religiozni jest u tome što su religiozni mladići u nekom trenutku 'otkrili' pornografiju i počeli je učestalo koristiti. Za razliku od njih, manje religiozne obilježavala je stabilno visoka uporaba. Postoji jedna teorija (moralne inkongruencije) koju su nedavno razvili američki psiholozi, a koja kaže da problematična uporaba pornografije može biti dijelom posljedica unutarnjeg moralnog sukoba između vrijednosti (koje nalaže vjera) te ponašanja (uporaba pornografije). Taj unutarnji sukob onda utječe na psihičko zdravlje. No, u našem istraživanju nismo našli potporu za tu tezu. U svakom slučaju, odnos između religioznosti i uporabe pornografije nije jednostavan, o čemu govori činjenica da je u prosjeku čestina uporabe pornografije bila kontinuirano viša u religioznijem uzorku (zagrebački srednjoškolci) nego u manje religioznom uzorku (riječki srednjoškolci), pojasnio je.

Upuštaju li se današnji mladi, prije svega generacija Z, manje od starijih generacija u seksualne odnose?, glasilo je jedno pitanje tportala.

- Hrvatska nema takvih velikih ponovljenih nacionalnih istraživanja, za razliku od Velike Britanije, Australije, Finske, SAD-a, Francuske i Švedske. Sva ta istraživanja pokazuju da je kod mlađih kohorti, dakle osoba od 18. do 28. godine, čestina seksualnih odnosa manja nego ranije. Samo po sebi to govori da morate imati podatke u više vremenskih točaka kako biste mogli uspoređivati, odnosno mjeriti promjene. U Hrvatskoj to nije moguće. Najčešće tumačenje navedene promjene jest intenziviranje poslovnih obaveza te vrijeme provedeno na online društvenim mrežama i internetu općenito. Vrijeme je danas sve više komprimirano, intenzivirano tzv. multitaskingom, sve je manje usredotočenosti, uživanja u sporom protoku vremena, manje je igre, pa tako, čini se, i seksa. No to ne znači da mladi ljudi imaju manje seksualnih partnera. Upravo suprotno, što je važna javnozdravstvena činjenica jer povećava rizik od prijenosa spolnih infekcija. Zato se stalno vraćamo na potrebu za seksualnom edukacijom.

Štulhofer podsjeća da je prije nekoliko godina većina roditelja podržavala program seksualne edukacije unutar predmeta Zdravstveni odgoj, no da oni nisu bili glasni ni organizirani, poput protivnika programa.

- Zanimljivo je da su roditelji koji su pročitali dio programa, koji su se dakle potrudili vidjeti o čemu je zapravo riječ, imali pozitivniji stav od drugih. No to je prošlo svršeno vrijeme. Danas imamo situaciju onakvu kakvu imamo, zaključio je.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo