Seks je značajan dio ljudske egzistencije te utječe na mnoge aspekte čovjekovog postojanja. Seks je jedna od čovjekovih najosnovnijih potreba te predstavlja važan element našeg društvenog života.
Međutim, The Conversation piše da milijuni ljudi izbjegavaju seks, odnosno da su u jednom trenutku u svom životu iz jednog ili drugog razloga apstinirali. Shervin Assari, istraživač psihijatrije, javnog zdravstva i rješenja za siromaštvo pri Sveučilištu Michigan odlučio je doznati zašto ljudi izbjegavaju seks i kako apstinencija utječe na njihovo zdravlje.
'Dok se naše društvo fokusira na često prakticiranje seksa, ne znamo dovoljno o posljedicama apstiniranja od seksa', kaže Assari.
Što više, to bolje?
Istraživanja su pokazala da su ljudi koji često imaju seksualne odnose sretniji te da su zadovoljniji sa svojim životom. Nasuprot tome, oni koji se rijetko upuštaju u seks često pate od psiholoških problema kao što su nemir, napetost i depresija.
Američki seksolog Alfred Kinsey u svojoj je knjizi 'Seksulano ponašanje žena' otkrio da 19 posto odraslih osoba ne prakticira seks. Ta pojava varira ovisno o spolu i bračnom stanju odrasle osobe, međutim oženjeni muškarci gotovo nikad ne provedu duži period bez seksa.
Druga istraživanja potvrđuju da žene češće izbjegavaju seks od muškaraca. Čak 40 posto žena je reklo da je u jednom trenutku u svojem životu izbjegavalo seks. Kao razloge su navodile bol tijekom seksa i smanjeni libido.
Kada je riječ o mladim osobama, više tinejdžerica od tinejdžera apstinira od seksa.
Također, vjerojatnije je da će žene koje su bile zlostavljane tijekom djetinjstva izbjegavati seks. Trudnice izbjegavaju seks jer se boje pobačaja i ozljeđivanja fetusa, ali znaju odbiti seks zbog nedostatka želje i umora.
Muškarci najčešće izbjegavaju seks zbog erektilne disfunkcije, kroničnih zdravstvenih problema i nedostatka prilike.
Zdravstveni problemi najčešća su prepreka
Istraživanja su pokazala da i muškarci i žene najčešće odbijaju seks zbog zdravstvenih problema. Tako na primjer srčani bolesnici izbjegavaju seks jer se boja udara.
Kronični bolovi smanjuju uživanje u seksu i direktno ograničavaju broj pozicija koje par može isprobati. Depresija i stres također mogu dovesti ljude do apstiniranja.
Dijabetes i pretilost smanjuju seksualnu aktivnost zbog utjecaja na želju. Šećerni bolesnici često pate od erektilne disfunkcije dok pretili ljudi izbjegavaju seks jer im slika o tijelu uništava intimnost.
Poremećaji osobnosti, ovisnost te nedostatak ili nekvalitetan san smanjuju želju za seksom. Osobe koje piju lijekove protiv napetosti i depresije smanjuju libido i seksualnu aktivnost te samim time povećavaju mogućnost izbjegavanja seksa.
Naposljetku, niske razine testosterona kod muškaraca i niske razine dopamina i serotonina kod muškaraca i žena mogu smanjiti želju za seksom.
Društveni i emotivni faktori te posljedice
Samoća smanjuje vrijeme koje ljudi provode s drugim ljudima, a vrijeme provedeno s drugim ljudima povećava mogućnost za intimom. Usamljeni se pojedinci nekada okreću pornografiji, a ona može negativno utjecati na seksualni život u budućnosti.
Mnoge starije odrasle osobe se ne upuštaju u seksualne odnose zbog sramote i grižnje savjesti ili zbog mišljenja da su 'prestari za seks'.
Ima li rješenja?
Assari rješenje za apstinenciju vidi u razgovoru o seksu, što s liječnicima, što s drugim stručnjacima. Neka istraživanja su međutim pokazala da liječnici tu temu nerado otvaraju sa svojim pacijentima dok su pacijenti rekli da bi rado odgovorili na liječnikova pitanja o seksu.
Neki o zdravstvenih problema koji ljude tjeraju na apstiniranje mogli bi se riješiti tijekom razgovora s liječnikom. Pacijenti koji boluju od artritisa mogli bi od svog liječnika dobiti upute o pozicijama koje su bolje za njih.
'Kultura 'ne reci, ne pitaj' mora postati 'reci, pitaj'', zaključuje Assari.