Na pametne telefone preselio se veliki dio komunikacije, kako privatne, tako i poslovne, i nesumnjivo je to najkorisniji uređaj koji danas posjedujemo. Brojke koje se povezuju uz pametne telefone na globalnoj razini su zapanjujuće: do 2020. godine u svijetu bi trebala biti 6,1 milijarda smartphonea u upotrebi, što znači da će ih u tom trenutku posjedovati oko 70 posto svjetske populacije. Uz druge tipove mobilnih telefona, na svijetu će tada postojati 9,2 milijardi mobilnih pretplata, a kada se uračunaju internet stvari, međusobno će povezivo biti čak 26 milijardi uređaja. Ne čudi stoga što će pametni telefoni do kraja ovog desetljeća sačinjavati 80 posto svojeg mobilnog podatkovnog prometa. Ni Hrvatska ne zaostaje; godišnje kupimo više od milijun telefona, na što potrošimo više od 1,3 milijarde kuna.
Naravno, prvi i osnovni preduvjet za takvu ekspanziju je infrastruktura, pogotovo ona za mobilni internet. Hrvatska tu stoji prilično dobro: po certifikatu P3, najvećem europskom standardiziranom mjerenju, mobilna mreža HT-a ove godine proglašena je jednom od najboljih u Europi. Svaki pomak u kvaliteti i penetraciji interneta ima izravan učinak na gospodarstvo.
- Smatra se da 10% rasta u penetraciji interneta donosi od 1 do 3% rasta BDPa. Stopa rasta pri tome ovisi o razvijenosti i povezanosti subjekata u digitalnom ekosustavu - tumači nam Boris Drilo, član uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.
Boris Drilo, član uprave HT-a: 'Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od tradicionalne ekonomije. Iskorak prema digitalnoj ekonomiji znači ubrzavanje gospodarskog rasta'
Marina Tkalec sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, koja se u nedavnom istraživanju bavila cjelovitim utjecajem digitalne transformacije na gospodarstvo, ustanovila je da je, ukupno gledano, Hrvatska u skupini zemalja koje bilježe natprosječno velike učinke digitalizacije na rast BDP-a.
- Prema procjenama Ekonomskog instituta, u razdoblju od 2005. do 2015. 10-postotni rast digitalizacije donio je Hrvatskoj, u prosjeku, 0,6 posto rasta BDP-a. Istovremeno, prosjek za cijeli svijet iznosio je nešto manje od 0,5 posto. Još nismo među najrazvijenim zemljama svijeta, moglo bi se reći da smo, globalno gledano, u drugom bloku od četiri - kaže Tkalec.
Marina Tkalec, Ekonomski Institut: 'U razdoblju od 2005. do 2015. godine 10-postotni rast digitalizacije donio je Hrvatskoj 0,6 posto rasta BDP-a'
- Prodor interneta imao je gotovo nemjerljive efekte na društvo u cjelini. A jednako kao što je ta prva internetska revolucija pogurala čovječanstvo prema naprijed, novi zamah se događa sada s mobilnom revolucijom. Pristup internetu putem mobilnih mreža danas je prvi odabir korisnika - ističe Boris Drilo.
- Razlog leži u razvoju mobilnog interneta. Iako je među nama prisutan već više od 15 godina, u posljednjih 3 do 5 godina svjedočimo njegovu punom zamahu kroz razvoj pametnih telefona, aplikacija i superbrzih mreža 4. generacije - dodaje Drilo.
Tehnološki poduzetnik Damir Sabol smatra da posebno snažan učinak mobilnost ima na gospodarstvo te da ona donosi personaliziranost. Mobilni uređaj je osobni uređaj, što omogućava mnoge primjene koje sjedenje za računalom nije donosilo.
- Na primjer, ako se možete sustavima predstaviti otiskom prsta ili slikom vašeg lica, to od mobilnog uređaja stvara znatno efikasnije, ali i sigurnije sredstvo za komunikaciju ili obavljanje transakcija. Od dobrog mobilnog interneta profitiraju manje-više sve grane industrije, ali posebice, recimo, financijska industrija, turizam, ugostiteljstvo, mediji - ali oni imaju i izazove - IT industrija, transport… Što se tiče Hrvatske, idemo za trendovima, ali ih ne postavljamo. Međutim, mobilna mreža je bolja u Hrvatskoj, nego, primjerice, kad sam na putu u SAD-u. Samo korištenje usluga u okviru digitalne ekonomije je kod nas još na niskim razinama - kaže Sabol.
Damir Sabol, tehnološki poduzetnik: 'Od dobrog mobilnog interneta profitiraju sve grane industrije, ali posebno financijska industrija, turizam, ugostiteljstvo, mediji'
Prema mišljenju Borisa Drile, mobilni je internet posebno značajan za uslužne djelatnosti kao što su trgovina, turizam i financijski sektor.
- Za nas kao turističku destinaciju izrazito je važan kvalitetan mobilni internet na obali, gdje gosti ljepotu plaža, čistoću mora i brojne turističke znamenitosti žele podijeliti sa svojim prijateljima i obitelji putem društvenih mreža ili multimedijalnih poruka. Oni također žele pristup glazbenim i filmskim uslugama poput Deezera, Maxtv2Go, PickBoxa ili Netflixa bez obzira na to gdje se nalazili. Žele kvalitetnu preporuku smještaja ili restorana putem TripAdvisora ili si organizirati prijevoz putem Ubera. Za sve to je potrebna kvalitetna mobilna mreža - kaže Drilo, dodajući da bez mobilnog interneta nije moguće digitalizirati poslove i procese koji se odvijaju izvan ureda i prostora tvrtki.
- Danas prostor i vrijeme ne predstavljaju ograničenje. Zaposlenici mogu biti sastavni dio tvrtki bilo gdje se nalazili i u bilo kojem trenutku. Također, upravljanje i nadzor terenskih poslova mogu se obavljati bez obzira na lokaciju i vrijeme. Također, mobilni internet omogućava stalnu povezanost s korisnicima i kupcima. Ponuda usluga i proizvoda može se u stvarnom vremenu prilagođavati potrebama - smatra direktor u HT-u.
Iako Hrvatska zaostaje za prosjekom EU kada je riječ o povezanosti kućanstava na internet, osobno korištenje internetom zamjetno je napredovalo. Po DESI indikatoru (Digital Economy and Society Index) ostvarili smo 14. i srednje mjesto među članicama EU, ističe Goran Radman s poslovnog učilišta Algebra.
- Broj naših građana koji svakodnevno koriste internet povećan je u četiri godine sa 48 na 63 posto, dok je prosjek EU 71 posto. Zanimljivo je da putem interneta preuzimamo više računalnih programa (32 spram 23%) prodajemo (28% i 18%) i pratimo vijesti (66 spram 58%) u odnosu na prosjek EU - navodi Radman.
Goran Radman, Algebra: 'Udjel hrvatskih tvrtki koje imaju širokopojasni mobilni pristup internetu je čak 80 posto, znatno više od prosjeka EU, koji je 67 posto'
Kada je, pak, riječ o poslovnom korištenju interneta, ukupno gledano u boljoj smo situaciji, a pojedini DESI indikatori su i iznad prosjeka EU. Udjel hrvatskih tvrtki koje imaju širokopojasni mobilni pristup internetu je čak 80 posto, znatno više od prosjeka EU, koji je 67 posto.
- Vjerojatno je to zato što nam se mobilna telekomunikacijska infrastruktura inicijalno brže razvijala od digitalnih nepokretnih mreža - smatra Radman.
Penetraciju mobilnog interneta dobrom smatra i Marina Tkalec.
- Migracija prema mobilnoj sferi značajna je kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Pokrivenost mobilnim uređajima u Hrvatskoj vrlo je visoka, cijene korištenja mobilnih usluga kroz vrijeme padaju, a brzina interneta raste. Sve to pridonijelo je osnaživanju mobilne sfere u privatnom i poslovnom svijetu - ističe Tkalec.
Što se tiče trendova za bližu budućnost, očekuje se dodatni rast mreže širokopojasnog interneta, kao i povećanje prosječnih brzina internetske veze.
Danas kod nas više od 60 posto mobilnih korisnika posjeduje pametni telefon. Ovaj broj raste i zasigurno će i dalje rasti. Za generacije rođene nakon 2000. prvo iskustvo pristupa internetu je preko pametnih telefona i tablet uređaja. Daljni razvoj tehnologije, posebno u sferi umjetne inteligencije, od pametnih telefona i mobilnih uređaja će stvoriti aktivne pomagače koji će nam unaprijediti i olakšati život, bilo da se radi o proaktivnoj skrbi za vlastito zdravlje, planiranju i ispunjenju svakodnevnih obaveza ili odabira, primjerice, najboljeg kredita - smatra Boris Drilo.
Prema mišljenju naših sugovornika, iako Hrvatska dobro koristi prilike koje pruža nova digitalna ekonomija, postoji ogroman potencijal za dodatni gospodarski rast, kako samog ICT sektora, tako i gospodarstva u cjelini. Damir Sabol navodi da digitalna sfera otvara mogućnost praktički besplatne distribucije digitalnih proizvoda i usluga prema nekoliko milijardi ljudi koji imaju mobilne uređaje, što je prilika koju prije digitalne ekonomije nismo imali.
- Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od obične, tradicionalne ekonomije. Iskorak prema digitalnoj ekonomiji znači ubrzavanje gospodarskog rasta. Također, s obzirom na visoku konkurentnost hrvatskog ICT sektora, otvara se značajan izvozni potencijal. Već danas hrvatski ICT sektor raste dvostruko brže od ostatka gospodarstva. Ako bismo samo taj faktor rasta primijenili na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, dobili bismo potencijal prilike koji je pred nama - ističe Boris Drilo.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i HT-a, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg