KAKO PREPOZNATI DEZINFORMACIJE?

FACEBOOK NAJAVIO KAKO ĆE SE BORITI PROTIV LAŽNIH VIJESTI 'Ljudi žele točne informacije. Već neko vrijeme radimo na rješavanju ovog problema'

Facebook CEO speaks on stage during the Facebook F8 conference in San Francisco, California April 12, 2016. REUTERS/ - RTX29NQF
Stephen Lam / REUTERS

Mark Zuckerberg

Čelni čovjek Facebooka Mark Zuckerberg u subotu je najavio kako se najpopularnija društvena mreža na svijetu planira boriti protiv lažnih vijesti koje se mogu pronaći na toj platformi, piše The Guardian. Njegov inicijalni skepticizam prema tvrdnjama da su dezinformacije prijetnja demokratskim institucijama zamijenila je želja da se lažne vijesti i oni koji ih šire na značajniji način kazne.

'Plasiranje dezinformacija shvaćamo ozbiljno', napisao je Zuckerberg u objavi na Facebooku u subotu. 'Znamo da ljudi žele točne informacije. Već neko vrijeme radimo na rješavanju ovog problema i tu dužnost shvaćamo ozbiljno.'

Zuckerberg je rekao da se Facebook prije 'oslanjao na pomoć zajednice kod identificiranja lažnih i stvarnih vijesti'. 'Jednako kao što kažnjavamo clickbait, spam i prevare, kažnjavamo i dezinformacije pa je manje vjerojatno da će se proširiti (Facebookom)', dodao je Zuckerberg.

Facebook je preko ljeta otpustio ljude koji su bili zaduženi za uređivanje priča koje su bile u trendu te je taj posao prepustio algoritmima. Lažne vijesti i dezinformacije su se počele širiti, a Facebook se našao na udaru zbog nekoliko sramotnih slučajeva cenzure sadržaja, kao što je to bio slučaj kada je uklonio fotografiju iz Vijetnamskog rata jer je na njoj bila prikazana mala djevojčica bez ikakve odjeće.

Zuckerberg je subotu u svojoj objavi rekao da je problem s kojim se Facebook suočava kompleksan, i u tehničkom i u filozofskom smislu te da društvena mreža u većini slučajeva dopušta korisnicima da objavljuju što žele kada to žele.

'Ne želimo da nas se dovode u situaciju da moramo ocjenjivati što je istina a što ne. Umjesto toga, oslanjamo se na zajednicu i na treće strane od povjerenja', napisao je Zuckerberg.

Prema Zuckerbergu, Facebook se obratio uglednim organizacijama za provjeru činjenica kako bi verificirali informacije koje kruže društvenom mrežom, no nije ulazio u detalje. Dodao je da će tvrtka olakšati prijavljivanje lažnih priča te da će napraviti 'bolje sustave koji će identificirati lažne vijesti i prije nego što ih korisnici označe kao lažne'.

Facebook će, prema Zuckerbergu, istražiti mogućnost stavljanja upozorenja na priče te će bolje birati linkove koje će nuditi korisnicima kao vezane vijesti. Razmatraju se i mogućnosti 'ometanja ekonomije lažnih vijesti', a Zuckerberg je priznao da se dezinformacije šire društvenom mrežom djelomično i zbog mogućnosti zarade putem Facebook oglasa.

Najava žustrije borbe protiv lažnih vijesti dolazi na krilima izjave predsjednika SAD-a Baracka Obame koji je ustvrdio da diskreditiranje novinskih organizacija i širenje dezinformacija prije destabilizaciji institucija.

'Ako ne možemo razlikovati ozbiljne argumente i propagandu, imamo ozbiljnih problema', rekao je Obama. 'Ako se sve čini slično i nema nikakvih distinkcija, tada ne možemo znati što trebamo štititi.'

Ako se nešto nalazi na internetu, ne znači da je istinito. Čini se jednostavno, no kada bi svi to znali tada Facebook i Google ne bi morali trošiti znatne resurse na uklanjanje takvih stranica iz svojih algoritama za oglašavanje, piše CNN.

Lažne je vijesti nekada lakše, a nekada teže prepoznati, stoga vam donosimo kratak vodič za razlikovanje činjenica od dezinformacija:

1) Nisu sve lažne vijesti stvorene jednako

Čak i unutar kategorije lažnih vijesti postoje razlike. Prilikom diferencijacije između lažnih vijesti vodite računa o izvoru koji određene informacije plasira. Mediji koji imaju određenu agendu često činjenice izvrću tako da podupiru njihovo stajalište pa je uputno provjeriti kakvu koji medij u tom smislu reputaciju uživa. Jednako tako, satirični mediji niti ne pokušavaju prenositi informacije koje su istinite već svoje priče smišljaju s namjerom da zabave čitatelje. Njihove priče često su zabavne i mogu u određenim situacijama djelovati kao da su istinite, međutim gotovo nikada nisu.

2) Provjerite sve tvrdnje koje su u pojedinom članku izrečene

Svakoj informaciji koju putem društvenih mreža ili drugih izvora dobijete pristupite s zdravom dozom skepticizma. Dijeljenje članaka samo na temelju naslova u pravilu je loše jer otvara mogućnost da ćete nehotice proširiti vijest koja nije u skladu s naslovom pod kojim je objavljena.

3) URL stranice često može otkriti radi li se o lažnoj vijesti

U slučaju da stranica s koje dolazi određena vijest ima čudan URL, odnosno, ako njegova adresa završava s nekom neuobičajenom sufiksom, šanse su velike da je riječ o dvojbenom izvoru. Takve stranice često izgledaju kao duplikati poznatih stranica pa prije dijeljenja svake priče provjeriti njezinu adresu.

4) Može li se provjeriti istinitost citata, fotografija i videa?

Lažne se vijesti često koriste 'dokazima' kako bi zavarali svoje čitatelje pa obavezno provjerite može li se ući u trag fotografijama, videima i citatima koje se pojavljuju u člancma. Ako fotografije nisu potpisane i na neki način datirane, postoji mogućnosti da ne nude svjedočanstvo o događajima o kojima pripovijedaju. Nadalje, citati često mogu biti izmišljeni pa je preporučljivo provjeriti je li neki drugi pouzdani izvor također prenio izjavu određene osobe.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo