Aplikacija koja olakšava čitanje djeci s disleksijom, pametna narukvica koja pazi na bake i djedove, stup koji upozorava vozače na pješake te još 15 drugih inovacija i proizvoda za nekoliko će godina oblikovati život u Hrvatskoj. Svima njima zajednička je jedna stvar - svi su smješteni u Tehnološkom parku Zagreb.
Zagrebački inovacijski centar jučer je predstavio nove timove koji će ove godine sudjelovati u osmotjednom predakceleracijskom programu Startup Factoryja. Među njima ima studenata, uspješnih poduzetnika, programera, logopeda, liječnika, kemičara... Pet najboljih timova osvojit će po 160.000 kuna bespovratnih sredstava. Jutarnji list bio je na predstavljanju i donosi vam najzanimljivije ideje koje će se ove jeseni kuhati u Tehnološkom parku Zagreb.
Jedna je od tih ideja OmoLab. Riječ je aplikaciji koja olakšava čitanje djeci s disleksijom, a inovaciju je predstavio Zoran Birimiša, član projektnog tima:
Zoran Birimiša
- Ideja pripada voditelju tima Petru Reiću. Njegova žena i kći imaju disleksiju i htio je nešto napraviti kako bi im mogao omogućiti da normalno čitaju. Petar i ja znamo se od izviđača, pa je i mene nagovorio da uskočim s njim u taj projekt, a na razvoju su s nama radili i logopedica Nina Kupusović, stručnjak za fonetiku Marko Hrastovac te IT stručnjak Jovica Popović - govori Birimiša.
Aplikacija nudi 52 različita fonta koja, kako kaže, dokazano pomažu djeci s disleksijom pri čitanju. Potrebno je samo preuzeti neku knjigu u digitalnom obliku, a onda si korisnik samostalno može prilagoditi font tako da odgovara njegovim mogućnostima. Pametni je alat u beta fazi i unutar aplikacije imaju sve knjige koje se nalaze u sustavu eLektire.
Lovro Orešković, Tihana Petričević, Slavko Radman - Silver Monitor
Biometrija
Drugi društveno korisni projekt jest Silver Monitor, narukvica koja prati biometrijske podatke te sigurnost starijih i nemoćnih osoba. Pametna narukvica mjeri tlak osobe, otkucaje srca te druge biometrijske čimbenike i u slučaju da oni padnu ispod normalne razine, narukvica web aplikacijom šalje alarm poruku članu obitelji ili liječniku. Osim toga, narukvica je osjetljiva na dodir, pa će tako prijaviti i ako osoba naglo padne. U pravilu, alat koji može spasiti život ljudima koji žive sami.
- Ta mi je ideja došla dok sam razmišljao o svojim roditeljima. Stariji su i žive sami, pa sam se uvijek bojao da im se nešto ne dogodi, a da za to ne saznam na vrijeme. Sa Silver Monitorom stariji su ljudi sigurni da će im netko doći u pomoć, a i njihovi su bližnji sigurni da su oni dobro - ističe Slavko Radman koji je na razvoju radio s Tihanom Petričević te Lovrom Oreškovićem.
U projekt su ujedno bili uključeni i liječnik te profesor s FER-a koji im je pomogao u poslovnom dijelu priče. Na ideji rade šest mjeseci, a već su razvili i prototip proizvoda. Prije ovog projekta nisu se poznavali; spojila ih je poslovna priča u kojoj su svi prepoznali golem potencijal, jer svatko od njih i dalje uz projekt ima drugi posao.
S druge strane, tim Zebra Cross poznaje se od malih nogu. Tihomir i Tihana Jurič brat su i sestra koji su došli na ideju da naprave stup koji će omogućiti bolju preglednost na pješačkim prijelazima. U pravilu to rješenje izgleda ovako. Stup je postavljen uz raskrižja i kad detektira pješaka, aktiviraju se žute trake na znaku koje upozore vozača na njegov dolazak. U trenutku kad pješak stane na zebru, stup ga dodatno osvijetli kako bi pojačao njegovu vidljivost.
- Samo je prošle godine u Zagrebu na pješačkim prijelazima stradalo 197 ljudi. I mi imamo djecu, zabrinuti smo za njihovu sigurnost, pa smo razmišljali o rješenju koje će možda jednoga dana spasiti njihove živote - objašnjava Tihomir Jurič.
Stup radi samo noću te danju tijekom uvjeta loše vidljivosti (magla, kiša) i energetski je samostalan, dakle ne treba nikakvo napajanje ili bušenje. Potrebno ga je samo instalirati i on je spreman za rad. S njima na projektu rade i Alan Skorić te Matteo Vit iz Engleske, a svima je u planu jednoga dana otvoriti tvrtku koja će biti specijalizirana za razvoj pametnih prometnih rješenja.
Zaspu za volanom
- Kroz predakceleracijski program namjeravamo raditi na razvoju prototipa te ćemo ujedno stupiti u kontakt s Gradom Zagrebom kako bismo testirali naš proizvod na nekim kritičnim lokacijama, kao što su prijelazi kod škola ili igrališta. Nakon toga je plan osnovati vlastitu tvrtku i krenuti s novim projektom kojim ćemo raditi na prevenciji vozača da zaspu za volanom - tvrdi Tihomir.
Idemo dalje, prema timu koji je već osnovao tvrtku za svoj projekt. Rješenje se zove Peekator, a radi se o digitalnoj “mystery shopping” tvrtki koja pomaže klijentima otkriti i identificirati njihove slabe točke. Kao neka vrsta tajnog gosta, samo prilagođena različitim poslovnim sektorima. Mario Mucalo, tehnički direktor tvrtke, objasnio nam je kako radi na primjeru banke.
- Neka banka u Zagrebu ima 40 poslovnica i želi utvrditi koje od njih najbolje rade te koje imaju najveće propuste. Unajmi nas, odabere područje koje želi provjeriti i mi kontaktiramo kupce-tvrtke koji će provjeriti rad tih poslovnica. Oni će mjeriti brzinu usluge, ljubaznost, znanje i informiranost osoblja te nam poslati izvještaj, - objašnjava Mucalo.
Za kraj, tu je još Emple, projekt koji su pokrenula dvojica studenata i jedan mladi poduzetnik. Oni su David Lozić, Mirko Pavlinović te Domagoj Krakan i planiraju razviti punjač koji će istovremeno biti i meni, cjenik te prostor za oglašavanje.
- Uređaj će biti postavljen na stolu u restoranu i svaki će posjetitelj moći bežično ili žicom puniti mobitel. U isto će vrijeme moći preko zaslona naručiti hranu i piće, tako da će se izbjeći čekanje koje dolazi s naručivanjem kod konobara.
Ujedno, od toga profitiraju sami ugostitelji koji će moći uz meni postaviti i neke oglase sponzora - naglašava Lozić.
Razvijaju se mladi, ali rastemo i mi. Ovi izumi dio su Nacionalne strategije Vlade RH
Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra, kaže kako su se ove godine prilikom odabira timova za Startup Factory program koncentrirali na rješenja iz područja pametne specijalizacije.
- Kako se razvijaju startupovi, tako se razvijamo i mi. Ove godine smo proširili područja koja su prihvatljiva za ulazak u predakceleracijski program pa smo stavili poseban naglasak na rješenja koja su dio nacionalne strategije i koja je Hrvatska definirala kao područja kroz koja želi razvijati gospodarstvo - rekao je Šesnić te dodao kako je poseban naglasak bio na razvoju financijskih tehnologija. (M.B.)