Nervozno se motam po Trafalgar Squareu pokušavajući se spojiti na Wi-Fi Nacionalne galerije. Bezuspješno. Imam samo dva sata za razgledavanje Londona, pametni telefon i Googleovu kartu, ali ništa mi od toga baš ne pomaže. Baterija mi je pri kraju, mreže nema, a vremena je sve manje... S obzirom na digitalnu eru u kojoj živimo, naravno da mi je opcija “pitaj ljubaznog Britanca” bila tek na drugome mjestu. U svakom slučaju, ovakva situacija vrlo se vjerojatno neće ponoviti kada sljedeći put sletim na Otok.
London je ovih dana, naime, dobio dvadesetak pametnih klupa na solarnu energiju, koje omogućuju Britancima i turistima poput mene da napune svoje mobitele i besplatno se koriste Wi-Fiem. Veliki gradski projekt predstavljen je na velikom Fordovu skupu “City of Tomorrow” u Londonu, koji je okupio tristotinjak inovatora, stručnjaka za prijevoz, urbanih dizajnera, gradskih dužnosnika, direktora i poduzetnika, a raspravljalo se o projektima mobilnosti koji će olakšati i poboljšati funkcioniranje megalopolisa u ne tako dalekoj budućnosti.
Naša novinarka isprobala je u Londonu novi način punjenja mobitela uz pomoć klupe na solarnu energiju
Beogradski startup
Upravo je Ford sponzorirao gradnju i održavanje svih londonskih pametnih klupa, koje su pak stigle ravno iz - Srbije. Osmislio ih je i proizveo mladi tim iz kompanije Strawberry energy. Osnivaču beogradskog startupa tek je 29 godina i ne krije entuzijazam zbog činjenice da su njegove pametne klupe lansirane u jednom od globalnih središta moći.
- Prije sedam godina u Obrenovcu lansirali smo naš prvi proizvod, Strawberry stablo. Kada smo naše pametno stablo instalirali u pet zemalja regije, a jedno od njih i u Karlovcu, krenuli smo dalje. Doduše, bilo je preveliko, pa smo ga prenamijenili u klupu - priča inovator.
Osnivaču beogradskog startupa tek je 29 godina i ne krije entuzijazam zbog činjenice da su njegove pametne klupe lansirane u jednom od globalnih središta moći
Prvu Strawberry klupu u Londonu su postavili prije dvije godine. Puni se solarnom energijom i pruža uslugu besplatnog punjenja mobilnih uređaja putem ugrađenih kabela, USB utora i bežičnih punjača. Usto, pametna klupa Strawberry prikuplja podatke o količini ugljičnog dioksida, razini buke, vlažnosti zraka, temperaturi i razini tlaka u okruženju, sve važnije za one koji žive u velikim, bučnim i zagađenim gradovima.
- Do kraja mjeseca imat ćemo 25 klupa u centralnom Londonu. Počeli smo raditi s privatnim klijentima koji su klupe postavljali u šoping-centrima, vrtovima restorana, no nismo znali kako doći do javnih. Jedna klupa stoji oko 7000 funti. Tada smo sklopili ugovor s Fordom. Građani su dobili besplatne klupe, a Ford priliku za veću socijalnu integraciju s lokalnom zajednicom, kojoj će se predstaviti kao društveno angažirana kompanija - kaže Milisavljević.
Zašto su automobilski divovi poput Forda zainteresirani za probleme kao što su infrastruktura, zagušenje i urbano okruženje?
Logika je jednostavna: više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima, a očekuje se da će taj broj do 2030. porasti za 60 posto. Urbana područja brzo rastu i mijenjaju se.
“Jasno nam je da se transportni sustav koji smo razvili u posljednjih sto godina neće biti dovoljno dobar za sljedećih stotinu. Zato širimo svoje poslovanje kako bismo bili i tvrtka za automobile i za mobilnost, a time poboljšali život ljudi promjenom načina na koji se svijet kreće”, smatraju u Fordu.
Osim pametnih klupa, predstavili su i svoje druge inovacije namijenjene gradovima budućnosti, uključujući dijeljenje bicikala, vozila za isporuku hibrida te nove mobilne aplikacije kao što je, primjerice, FordPass. Većina ovih ideja već je zaživjela.
Sljedeći mjesec čak 3200 FordPass bicikala bit će dostupno u Kölnu i Düsseldorfu. Kupci će moći koristiti ovu mobilnu aplikaciju kako bi se registrirali za pozivanje bicikla, pronašli najbliži dostupni i platili ga online.
Automobilski div nedavno je preuzeo i Chariot, uslugu dijeljenja prijevoza putem aplikacije, koji se prije nekoliko dana proširio i na New York. Usluga će u New Yorku koštati 4 dolara po vožnji, oko 1,25 dolara više od jedne jednosmjerne vožnje metroom ili autobusom.
Suradnje s ovakvim tehnološkim startupima omogućuju automobilskim tvrtkama pristup poslovanju koje prati brze promjene u transportu, kao što je uspon industrije dijeljenja automobila koje su pokrenuli Uber i Lyft. Upravo su ove tvrtke, prema nedavnim istraživanjima, u potpunosti preuzele ulogu prijevoza u velikim gradovima.
Tko će biti prvi
Dnevna vožnja Uberom u Londonu neki me dan, za dionicu od kojih osam kilometara, stajala oko 12 funti, dakle stotinjak kuna. Posve prihvatljivo. S time da je usred radnog dana za tu relaciju bilo potrebno dobrih 40 minuta vožnje. Ove godine objavljen je šokantan podatak: prosječna brzina vožnje u gradu pala je na 12,5 kilometara na sat, što je najsporiji zabilježeni prosjek u povijesti Londona. Imate novi, ulickani automobil s najsuvremenijom tehnologijom, plaćate skupo osiguranje i dajete tisuće funti, eura ili kuna na gorivo... Za što točno? Da vas u gradu pretječu biciklisti?
Iako se mnogi strastveni vozači ne bi odrekli svojega limenog ljubimca i užitka vožnje, većina će u gradovima ipak radije koristiti javni prijevoz ili Uber kako bi se jednostavno i jeftino prevezli od točke A do točke B.
Najveći “hype” posljednjih godina događa se upravo oko samovozećih automobila. Naoružane milijardama dolara i godinama iskustva u industriji, automobilske i i vodeće tehnološke kompanije natječu se tko će prije stvoriti vozilo budućnosti, a prevladavajuća vizija jest stvoriti velike vozne parkove samovozećih automobila koje će pojedinci unajmljivati prema potrebi. Kao Uber, samo bez vozača.Među najvećim svjetskim igračima, osim Forda, tu su i General Motors, Renault-Nissan i Daimler, stoji u nedavnom izvješću Naviganta, dok za njima kaskaju BMW, Volvo, VW grupa, Hyundai, Tesla, PSA i Toyota te Googleov Waymo.
Div autoindustrije Ford već do 2021. godine namjerava masovno proizvoditi potpuno autonomne automobile bez upravljača zbog čega su ove godine objavili su da će u ovu granu uložiti vrtoglavih milijardu dolara.
U redu. Autonomna vozila vozit će nas na posao, poslije toga na neku zabavu, odvest će nas u nabavu namirnica, sve to još nekako možemo i zamisliti. No, biste li svoju djecu pustili u školu u automobilu bez vozača?
Loša ideja
Kada je to pitanje postavila novinarka New Scientista na Fordovu panelu, odgovor većine ljudi u toj dvoranu uistinu me začudio. Velika većina podigla je ruku - da, svoju djecu povjerili bi računalima. Možda zato što ne živim u megalopolisu i još imam druge opcije, možda zato što nisam toliki stručnjak za tehnologije, ne znam, ali moja ruka nije poletjela u zrak u tom trenutku. Apsolutno prepuštanje kontrole vozilu još mi se čini kao vrlo loša ideja. A upravo ćemo se takvim pitanjima trebati baviti u iduće desetljeće. Autonomna vozila mogla bi promijeniti današnje loše trendove u velikim gradovima, olakšati pristup zdravstvenoj zaštiti, smanjiti onečišćenja, osigurati čistu vodu, sigurno mjesto za život i možda čak stvoriti bolji svijet za buduće generacije. No, ipak, još je mnogo toga ostalo za raspravu i testiranje...
Autonomna vozila: Tko će prije stvoriti vozilo budućnosti?
Internetski div objavio je još 2009. da razvija autonomna vozila koja je počeo testirati na kalifornijskim cestama 2012. godine. U veljači 2016. Google je izjavio da preuzima “dio odgovornosti” nakon što je jedan od njegovih autopilotnih automobila udario autobus u manjoj nesreći. Prije toga njihova su vozila prošla više od milijun milja bez incidenta koji je skrivio automobil, tvrdi tvrtka. Google je izjavio da svoje automobile planira staviti na raspolaganje javnosti 2020. godine.
Daimler
Mnogi stručnjaci smatraju da su najbliži dovođenju potpuno autonomnog automobila na tržište. Proizvođač koji posjeduje Mercedes godinama je razvijao značajke self-drivinga za svoje vrhunske modele. - Vrijeme i prostor postat će luksuzna roba budućnosti - izjavio je voditelj Ralf Herrtwich u travnju 2016. godine.
Ford
Posljednjih godina Ford se voli nazivati više tehnološkom kompanijom nego običnim proizvođačem automobila, a posljednja najava približila ih je tim nastojanjima. Jedan od najvećih svjetskih proizvođača vozila, Ford već do 2021. godine namjerava masovno proizvoditi potpuno autonomne automobile bez upravljača, pa ta američka kompanija povećava investicije za razvoj te tehnologije budućnosti.
Tesla
Ikona pokreta električnog automobila, Tesla, također ubrzano dodaje poluautonomnu tehnologiju svojim vrhunskim vozilima. To uključuje i autopilot, koji automobilima omogućava da se sami kreću u mnogim scenarijima. Upravo je Teslin model S prošle godine izazvao manju nezgodu zabivši se ničim izazvan u prikolicu. Vlasnik vozila dobio je od Tesla Motorsa nakon tjedan pismo u kojem se sugerira da je on sam kriv. Još mnogo toga treba testirati.
Uber
Budućnost Uberove aplikacije za vožnju automobilima koja će nas odvesti od točke A do točke B bez potrebe za vozačem scenarij je koji bi mogao dramatično smanjiti cijene prijevoza. Tvrtka je angažirala stručnjake za autonomne automobile sa Sveučilišta Carnegie Mellon, a trenutno ih testiraju u Pittsburghu.
Volvo
Volvo istražuje tehnologiju samovožnje u Švedskoj, a planira to učiniti i u Londonu 2018. godine, prije nego što tehnologija postane mainstream u sljedećem desetljeću. Obećavaju da nitko neće biti ubijen ili ozbiljno ozlijeđen u bilo kojem modelu Volva koji će prodavati nakon 2020. godine.
Apple
Tim Cook, glavni direktor Applea, nedavno je potvrdio da je ta tvrtka iznimno zainteresirana za razvoj autonomnog sustava vožnje. No, dao je naslutiti da će sustav koji razvijaju upotrijebiti i u druge svrhe, ne samo u vozilima. U Appleu na razvoju samostalnog sustava za vožnju navodno rade od 2014. godine. Sudeći po Cookovim izjavama, cilj im više nije napraviti vlastiti automobil, nego razviti tehnologiju koja će biti ugrađena u autonomna vozila.