TAMNA STRANA TEHNOLOGIJE

KAKO JE WHATSAPP U INDIJI POSTAO OPASNO ORUŽJE Za sve su krive lažne vijesti o jednom od najvećih strahova koji vlada među stanovnicima te države

Profimedia, REUTERS

 

Rukmani (65) se sa svojim bratom Venkatesanom (52), zetom Gajendranom te dvojicom rođaka, Malezijcem Chandrasekharanom (34) i Indijcem Mohankumarom (34), zaputila ka lokalnom svetištu nedaleko od indijskog sela Athimoor. Astrolog im je savjetovao da se pomole obiteljskom božanstvu koje se nalazi u podnožju brda Javadhu. Kada su stigli u Athimoor, Gajendran je stao kako bi lokalce pitao za upute. "Starija gospođa koja se nalazila nedaleko od nas postala je sumnjičava", rekao je Venkatesan za The New York Times.

Gospođa je ubrzo pozvala svog sina koji je digao uzbunu jer je pomislio da su Rukmani i njezina obitelj otmičari djece. Vidjevši komešanje lokalaca, obitelj se okrenula i napustila Athimoor. Zahvaljujući sumnjičavosti gospođe iz Athimoora i uzbune koju je podigao njezin sin, u sljedećem ih je mjestu čekala rulja od 500 ljudi.

Gomila ih je divljački izudarala metalnim i drvenim šipkama te golim rukama i nogama. Rukmani, Chandrasekharan i Mohankumar nisu preživjeli napad. Rukmaninu bratu još uvijek nije jasno zašto su napali njegovu obitelji. On možda ne zna zašto ih je masa napala, međutim Iram Sabah iz grada Malegaona u indijskoj saveznoj državi Maharaštri zna zašto i zbog toga živi u strahu.

Poplava lažnih vijesti

Njezinu je mužu nedavno proslijeđena poruka, odnosno video u kojem se mogu vidjeti unakažena tijela djece dok nepoznati glas u offu od gledatelja traži budnost i pažljivost.

"Otmičari su na slobodi", čuje se na videu. Sabah ne zna odakle potječe video i je li autentičan te strepi svaki put kada njezina djeca izađu iz kuće.

Video koji je primio Šaik Karim dio je poplave lažnih vijesti koja već nekoliko godina putem aplikacije za slanje privatnih poruka WhatsApp zapljuskuje Indiju. Dok se lažnim vijestima u drugim državama nastoji utjecati na rezultate izbora, referenduma i slično, u Indiji se takve objave uglavnom usredotočuju na jedan od najvećih strahova koji vlada među stanovnicima te države, a to je otmica djece.

Poruke znaju uključivati precizne opise navodnih otmičara djece, kao i snimke konkretnih ljudi za koje se sumnja da će ukrasti djecu. Korisnici nerijetko znaju primiti i snimke navodnih otmica, poput one na kojoj se moglo vidjeti kako dva muškarca na motoru tijekom igre četvero djece ulaze među njih, jedno dijete uzimaju i odlaze. Druge poruke koje kruže uključuju snimke indijske djece bez unutarnjih organa.

Skeptični prema sadržaju

Problem je što se autentičnost tih videa nije uvijek moguće provjeriti, a zbog njegova dizajna WhatsAppom se vrlo lako i brzo mogu dijeliti poruke. Kada se poruke prosljeđuju unutar grupa, nije moguće utvrditi odakle je poruka došla. Upozorenja o otmicama djece korisnicima su izgledala kao poruke članova obitelji ili prijatelja.

Niti jedna od prethodne dvije snimke nije bila autentična. Jedna je bila dio javnog apela vlasti u Pakistanu, a druga je snimka djece iz Sirije. Budući da se svake godine milijun po milijun povećava broj neobrazovanih i lakovjernih Indijaca koji koriste mobitele i društvene mreže, WhatsApp je u toj državi de facto postao oružje. Kako se broj korisnika aplikacije iz Indije ove godine popeo na čak 250 milijuna, čime su Indijci postali WhatsAppova najveća korisnička baza, lažne glasine u njihovim rukama postaju vrlo opasne. Opasne po život. Lažne glasine o otmičarima djece postale su viralna senzacija u Indiji te su dovele do toga da su razularene skupine ljudi od početka svibnja do danas ubile otprilike 24 osobe.

Regionalna policija već tjednima nastoji obavijestiti stanovništvo da ne vjeruju snimkama i porukama koji kruže društvenim mrežama i aplikacijama. Prometni policajci na križanjima ulica dijele letke ne bi li ukazali na to da su videa koja se dijele putem WhatsAppa lažna. Diljem Indije organiziraju se skupovi u mjesnim odborima kako bi se upozorilo na opasnost lažnih videa. Policija ulazi u škole i učenicima pokazuje kako izgledaju lažna videa koja najčešće rezultiraju nasilnim sukobima.

Poruka policije je jednostavna: "Budite skeptični prema sadržaju koji konzumirate na internetu".

Uspjeh koji su postigli zasad je ograničen. "WhatsApp je jednostavno bio brži. Nismo se mogli natjecati", rekao je visokopozicionirani dužnosnik regionalne vlade. I da, njegova izjava o brzini WhatsAppa nije klišej. Prema podacima Facebooka, vlasnika WhatsAppa, od svih korisnika diljem svijeta korisnici u Indiji najaktivniji su u smislu prosljeđivanja poruka, fotografija i videa.

Vrhovni je sud otišao korak dalje od policije koja poziva na skepsu te je prošlog tjedna od indijske vlade zatražio da se nasiljem obračunaju uz pomoć "željezne šake". Vlada je stoga od WhatsAppa zatražila da se blokiraju poruke o nasilju prema djeci, što je tvrtka odbila, međutim nisu se u potpunosti oglušili na molbe te su uveli nekoliko novih opcija.

Tvrtka je tako početkom srpnja počela posebno označavati sve proslijeđene poruke. The Verge piše da su prošlog petka najavili da će za svrhu primjene u Indiji testirati uvođenje ograničenja na broj osoba ili grupa kojima se određena poruka može odjednom proslijediti. Sada se poruka može proslijediti najviše pet osoba ili grupa. Na globalnoj razini brojka će biti 20. "Vjerujemo da će ove promjene koje ćemo nastaviti evaluirati osigurati da će WhatsApp ostati ono kako je i zamišljen, a to je aplikacija za slanje privatnih poruka."

WhatsApp će također u Indiji isključiti tipku za brzo prosljeđivanje medijskog sadržaja, a u novinama su zakupili oglasni prostor kako bi educirali građanstvo o dezinformiranju. Obećali su i da će blisko surađivati s policijom i organizacijama za provjeru činjenica i informacija.

VentureBeat međutim piše da WhatsApp nije spreman razbiti enkripciju koja štiti sadržaj poruka korisnika aplikacije. Tom zahtjevu indijske vlade kažu ne mogu udovoljiti jer bi tako potkopali središnju vrijednost servisa, a to je čuvanje privatnosti.

"Svi naši korisnici diljem svijeta moći će računati na enkripciju poruka", rekli su iz WhatsAppa, čime su se direktno usprotivili zahtjevu indijskog Ministarstva za elektroniku i informacijske tehnologije za uvođenjem mogućnosti praćenja poruka poslanih WhatsAppom i utvrđivanja njihovih izvora.

Iz Ministarstvo za elektroniku i informacijske tehnologije rekli su da će se Facebook kao vlasnik WhatsAppa suočiti s pravnim posljedicama ako ne omogući utvrđivanje izvora lažnih poruka, no kako zasad nema naznaka da će taj zahtjev iz indijske vlade biti ispunjen, pa čak i pod prijetnjom tužbi i zabrana, vlasti diljem Indije nastavit će naporno raditi na prevenciji napada. Osim što će nastaviti redovito upozoravati ljude na opasnost lažnih glasina, policija će uhićivati ljude za koje se otkrije da su ili počeli širiti ili šire glasine. Indijske su vlasti u želji da smanje širenje lažnih vijesti putem WhatsAppa na nekoliko mjesta čak i privremeno obustavile pristup internetu.

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
Tagovi

Izdvajamo