TEHNOLOŠKI SKOK

'OVAKVI PATENTI ODLUČIVAT ĆE O POBJEDNICIMA' Odijelo sa 17 senzora testirali su tisuću dana pa ga dali Ivici Kosteliću

    AUTOR:
    • Tena Šarčević,
    • Dan Figenwald

  • OBJAVLJENO:
  • 29.06.2018. u 19:17

Za odijelo koje su testirali Kostelić, Žan Kranjec i Štefan Hadalin zainteresirane su velike svjetske reprezentacije i tvrtka za skije Atomic

Tisuću dana ispitivanja, testiranja, skijanja i računanja. I onda se isplatilo! Hrvatski su skijaški stručnjaci zagrebačkog Kineziološkog fakulteta u suradnji s Ivicom Kostelićem došli do rezultata i isprovocirali neke od najjačih reprezentacija svijeta da ih kontaktiraju kako bi isprobali njihovu tehnološki naprednu metodu treniranja nastalu sa nizozmeskim odijelom Xsens, osmišljenim za nošenje ispod skijaške jakne, a opremljeno sa 17 senzora koji prate kretnje sportaša.

Počinje suradnja

A koliko je doista vrijedan rezultat tima koji je predvodio prof. dr. sc. Tomislav Rupčić govori i interes najjačeg svjetskog proizvođača skijaške opreme, austrijskog Atomica. Prvi je sastanak već održan u Austriji, ozbiljna suradnja tek slijedi.

- Priča s ovim projektom počela je prije tri godine, kada je KIF-u odobreno financiranje razvijanja Xsensa. Cijelu priču nastojimo razviti i u drugim sportovima, no skijanje nam je posebno zanimljivo jer su dosadašnja mjerenja bila teško primjenjiva u praksi i u velikoj su se mjeri oslanjala na subjektivnu procjenu trenera i samoga sportaša utemeljenu na videosnimkama, dok će sada praćenje biti znanstveno utemeljeno. Riječ je o sportu u kojem su se za praćenje pokreta dosad koristile samo kamere na vratima, a rezultati za analizu nekad su se čekali i po 5-6 mjeseci.

Sa Xsensom sportaši i njihovi treneri mogu dobiti parametre koji ih zanimaju gotovo automatski, za vrijeme treninga. Sve se bilježi na karticu koja je također u odijelu i mi je doista možemo odmah nakon izvedbe sportaša ubaciti u kompjutor te vidjeti sve bitno.

Nismo u početku znali hoće li tehnologija funkcionirati u snježnim uvjetima, na hladnoći, ali ispalo je sjajno - objašnjava Rupčić, koji je bio voditelj tima u kojem su bili još i profesori Franjko, Ružić, Matković, Cigrovski, Krstičević, Baković i Dukarić s KIF-a.

Kako kažu, glavna misao kojom su se vodili pri osmišljavanju odijela bila im je želja da spoje znanost, praksu i teoriju.

 

Kinematičko odijelo

- Xsens kinematičko odijelo funkcionira tako da ga skijaš obuče i ono uz pomoć 17 malih senzora raspoređenih po referentnim točkama na tijelu u realnom vremenu daje podatke o poziciji cijeloga tijela, pa se, primjerice, može vidjeti pozicija svakog zgloba, u kojoj se mjeri tijelo naginje prema naprijed ili natrag te još cijeli niz korisnih podataka - nastavlja Rupčić.

Osim senzora u odijelu, u suradnji s Kineziološkim fakultetom iz Brna, postavili su ih i u pancerice.

- Češki kolege izradili su kinetičke uloške koji mjere sve sile koje sportaš proizvede u spustu. Riječ je o vrlo korisnoj stvari, čiji potencijal mogu prepoznati i proizvođači i sportaši - priča Rupčić, koji je prvo testiranje proizvoda i pokušaj dolaska do modelnih vrijednosti dogovorio s Ivicom Kostelićem.

- Mislim da sport danas sve više ide prema naprijed, a razlike u vrhu postaju sve manje, što će u vrlo bliskoj budućnosti biti sve više izraženo.

Upravo zato vjerujem da će biti velike koristi od ovakvih patenata, jer će se sve češće događati da o pobjedniku odlučuju gotovo nevidljive nijanse, pa će analiza biti jednostavnija - objašnjava jedan od naših najjačih skijaša. Kako kaže, volio bi da projekt uspije i da ovakva upotreba Xsensa dođe i u masovnu upotrebu.

- Nadam se da će proizvod doći do većeg broja ljudi, profesionalaca, no, naravno, najprije ga treba testirati na nekoj većoj skupini - zaključio je Ivica.

Testna faza

A kako kaže profesor Rupčić, testiranja su već u punom jeku: krajem sezone ovo su tehnološko čudo na treningu u bugarskom Banskom testirali najbolji slovenski skijaši Žan Kranjec (šesti veleslalomaš svijeta) i Štefan Hadalin (višestruki svjetski juniorski prvak), u planu su još neke suradnje s profesionalcima, a izvršena su i testiranja na skijašima početnicima.

Govoreći o amaterskom skijanju, tehnologija bi mogla pomoći da se utvrdi koje su motoričke sposobnosti i predispozicije kretanja potrebne da bi se naučilo rekreativno skijati.

A što kada je riječ o profesionalnom sportu?

- Imamo tendenciju na ovaj način uzeti podatke što više profila profesionalnih skijaša te onda doći do nekih univerzalnih parametara i modelnih vrijednosti koje mladi perspektivni sportaši mogu iskoristiti za poboljšanje svoje tehnike. Mogućnosti za upotrebu doista su široke - sportaši će moći lakše pratiti svoj napredak, a kada, primjerice, snime deset slaloma, moći će usporediti svoje rezultate s onima vrhunskih sportaša, pa će vidjeti i koje bi varijable mogli popraviti da budu bolji. Isto tako, radi se o otkriću koje bi moglo imati i utjecaj na procese rehabilitacije ili prevencije ozljeda.

Sportaši nekad nakon ozljede misle da su spremni vratiti se teren, iako im se tijelo nije do kraja oporavilo.

 

Ovo je dobar način da se vidi, primjerice, pod kolikom su silom prednji križni mišići nekoga skijaša. Ista stvar može se koristiti s ciljem prevencije potencijalnih ozljeda - priča Rupčić.

Xsens bi se mogao koristiti i za kvalitetnije planiranje i programiranje treninga, ali i testiranje skijaške opreme, koja se, kao i sam sport, s godinama znatno mijenja.

U svakom slučaju, rezultate korištenja Xsensa vidjet ćemo sljedeće sezone, ali je već sada jasno da zahvaljujući vrijednom KIF-ovu timu u metodologiji skijaškog treninga više ništa neće biti isto.

Izdvajamo