FACEAPP

PRAVA ISTINA O APLIKACIJI ZA KOJOM SU SE SVI POMAMILI Ljudi su dozivali čak i FBI u pomoć, ali jesmo li zaista gomilu podataka predali Rusima?

July 17, 2019 - India - In this photo illustration a photo editing application Like Faceapp logo seen displayed on a smartphone., Image: 459349227, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Zuma Press - Archives
Profimedia, Zuma Press - Archives

 

Američki senator iz redova Demokratske stranke Chuck Schumer traži da kriminalističko-istražna i obavještajna agencija FBI te Federala agencija za nadzor tržišta poslovanja (FTC) istraže planetarno popularnu aplikaciju za obradu fotografija FaceApp, koja se nalazi u vlasništvu tvrtke bazirane u Rusiji, piše NPR.

"Bilo bi stvarno problematično ako se osjetljive osobne informacije građana Sjedinjenih Američkih Država daju neprijateljskoj stranoj sili koja SAD-u kontinuirano prijeti zlonamjernim cyber aktivnostima", napisao je Schumer u pismu FBI-u i FTC-u. "Tražim da FTC razmotri postoje li adekvatne zaštitne mjere koje bi onemogućile da se kompromitira privatnost Amerikanaca koji koriste ovu aplikaciju, a među kojima se potencijalno nalaze i djelatnici države te vojske."

Schumer se tako pridružio Nacionalnom vijeću Demokratske stranke koje je također izrazilo sumnju u sigurnost aplikacije. U email poruci svim zaposlenicima Demokratske stranke koji rade na pripremama za predsjedničke izbore u SAD-u 2020. godine stručnjak za sigurnost Bob Lord rekao je da upotreba aplikacije ima više loših nego dobrih strana te da je svi koji su je koristili trebaju obrisati.

Prije ovih poziva na istragu i oprez osnivač tvrtke Jaroslav Gončarov rekao je za TechCrunch da je istina da je razvojni tim aplikacije baziran u Rusiji, točnije u Sankt-Peterburgu, ali da se podaci korisnika aplikacije ne pohranjuju u Rusiji. Tvrtka također tvrdi da se većina fotografija koje korisnici učitaju na njihove servere obrišu unutar 48 sati od trenutka učitavanja. Gončarov je dodao da tvrtka podatke aplikacije drži u Amazonovim i Googleovim servisima u oblaku te da se tamo obrađuje većina fotografija. Iz FaceAppa su također rekli da fotografije mogu privremeno pohraniti za potrebe "performansi i prometa" kako bi tvrtka osigurala da korisnici ne učitaju istu fotografiju više puta prije nego što platforma odradi jednu obradu jedne fotografije.

Korisnici aplikacije posumnjali su da aplikacija ostvaruje pristup svim fotografijama na njihovim uređajima čak i kada aplikaciji uskrate pristup fotografskim arhivama. Iz FaceAppa su rekli aplikacija obradi samo one fotografije koje korisnici učitaju, a tu su tvrdnju potvrdili drugi stručnjaci za sigurnost. FaceApp je također rekao da se 99 posto korisnika aplikacije niti ne prijavi u aplikaciju te da aplikacija stoga ne može ostvariti pristup identifikacijskim podacima.

Uvjeti korištenja aplikacije kažu da tvrtka neće iznajmiti i prodati korisničke informacije trećim stranama izvan FaceAppa (ili skupini tvrtki kojoj FaceApp pripada) bez dopuštenja korisnika. Tehnologistica Liz O'Sullivan iz organizacije Surveillance Technology Oversight Project smatra da ovaj dio koji stoji u zagradi otvara mogućnost za manipulacije. "Bila sam šokirana da je toliko velika količina ljudi spremno koristila aplikaciju i učitala svoje fotografije bez da su znali o čemu se točno radi. Moglo bi biti da je riječ o vojnoj aplikaciji, policijskoj aplikaciji."

Kolumnistica The Guardiana Arwa Mahdawi smatra da je panika koja se digla zbog činjenice da je riječ o ruskoj tvrtki neopravdana budući da su pravila za korištenje FaceAppa praktički identična kao i ona na drugim tehnološkim servisima i platformama. "Činjenica da vi njima svoje fotografije na korištenje bez naknade i ograničenja dajete zauvijek možda je grozna, ali ni po čemu nije iznimka", rekla je Mahdawi.

Kolumnistica navodi da se već više puta pisalo o tome da Google i Facebook koriste fotografije svojih korisnika kako bi svoje umjetne inteligencije naučile prepoznati lica. Google je u svibnju rekao da je iskoristio dvije tisuća videa koji su objavljeni na YouTubeu povodom "Mannequin Challengea" kako bi svoju umjetnu inteligenciju naučio predviđati dubinu pokretnih predmeta u videima. Tu je i slučaj Sveučilišta Colorado koje je tajno fotografiralo studente kako bi provelo studiju o prepoznavanju lica. Fotografije koje su snimili između 2012. i 2013., njih više od 1.700, ubačene su u bazu podataka koja se potom koristila za izobrazbu algoritama za prepoznavanje lica. Stvaranje te baze podataka financirale su američke vojne i obavještajne agencije.

"Pouka ove priče je da se ne trebate previše brinuti zbog neke ruske aplikacije. Trebate se brinuti zbog svega. Tek otkrivamo u kakvom paklu nadzora živim. Tek otkrivamo da naša lica više ne pripadaju nema", zaključila je Mahdawi.

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo